Srednjovjekovno društvo

Kmetovi su zavisni seljaci, koji rade za vlastelina. Kmetovi ne posjeduju ništa, ali žive na feudu.

U Srednjem vijeku nastaje društveno uređenje koje se naziva feudalizam. Kao osnovica ovog uređenja javlja se feud - zemljišni posjed. Feudalizam se temelji na odnosu seniora i vazala.

U Srednjem vijeku bilo je puno dogovorenih brakova jer je namjera bila da imovina iz jedne obitelji ne prijeđe u drugu.

Vlastelini su feudalci, koji su bili pripadnici plemićkog staleža.

Vazali su podređeni svojem senioru. Senior je feudalac koji se nalazi iznad vazala po pravima.

Stalež predstavlja društvenu skupinu u koju se ubrajaju ljudi sličnog načina života, jednakih mogućnosti i često imovinskog stanja.

Kmetovi su bili seljaci bez slobode kretanja, ženidbe i mnogih drugih sloboda. Zavisni su bili o svojem feudalcu i njegovoj zaštiti.

S vremenom je dio na kojem je živio feudalac dobio ime vlastelinstvo jer je drugo ime za feudalca bilo vlastelin.

Feudalci su bili seniori svojim kmetovima, neslobodnim, tj. zavisnim seljacima.

Hrana plemića sastojala se često od mesa, jer je bilo skupo, a seljaci si ga nisu mogli uvijek priuštiti.

Feudalci ili vlastelini bili su pripadnici plemstva.

Na vrhu feudalne piramide, kao najveći zemljoposjednik nalazi se kralj.

Za feudalca se upotrebljavao i naziv vlastelin. Feudalci su najčešće bili plemići, pa pojam feudalac i vlastelin često znače i plemić.

Feud je naziv za zemljišni posjed koji je osnovica za feudalni odnos.

Plemstvo se zabavljalo viteškim turnirima i lovom na životinje.

Senior u feudalnoj piramidi predstavlja osobu koja je nadređena vazalima. Senior može biti i vazal drugom senioru, tzv. senior-vazal. Uvijek postoji i vrhovni senior, a svaki vazal ispod njega može isto biti senior.

Kmetovi su bili obvezni davati feudalnu rentu svome gospodaru. Nekada je ona bila naturalna, a nekada novčana.

Vazali su dobivali zemlju, tj. feud od svojih seniora, a zauzvrat su bili dužni ratovati za svoje seniore kada je to bilo potrebno.

U srednjovjekovnom društvu postojalo je više društvenih staleža. Jedan su činili kraljevi, koji su bili na vrhu piramide, zatim svećenstvo, vitezovi i plemići, a na dnu su bili seljaci i kmetovi.

Kao prva spisateljica koja se bavila filozofijom i borbom za položaj žena u 15. stoljeću, bila je Christine de Pizan.

Dio rente kmetovi su svom feudalcu plaćali u proizvodima. Takva renta zvala se naturalna renta.

Feudalno društvo prikazuje se u obliku feudalne piramide. Na vrh piramide stavlja se glavni senior, tj. kralj, a onda se prema dnu piramide nalaze niži staleži.

Plemići su kratili svoje vrijeme zabavljajući se u lovu i pohađajući viteške turnire, a nerijetko i sudjelujući u njima.

Plemići su organizirali viteške turnire na kojima su sudjelovali vitezovi u raznim disciplinama. Tako se plemstvo zabavljalo.

Kmet je osim podavanja feudalcu bio dužan plaćati i porez Crkvi. Taj porez zvao se crkvena desetina.

U ratove se najčešće kretalo u proljeće i ljeto jer je tada bilo više dostupne hrane i nisu prijetili vremenski uvjeti.

Feudalizam vuče svoje korijene iz Franačke države. Naziv potječe od francuskog izraza feodalité, koji označuje skup odnosa između feudalca i njegova kmeta podložnika u srednjem vijeku.

Većina brakova u srednjem vijeku bila je dogovorena iz praktičnih razloga. Tako bi imovina i posjedi ostajali u istoj obitelji ili bi se iz koristi dvije moćne obitelji spojile u jednu.

Vazali su isto feudalci, ali se nalaze ispod seniora kojem su dužni u zamjenu za posjed, odraditi najčešće vojnu službu.

Seljaci su se većinom hranili povrćem i žitaricama, dok su plemići u svoju prehranu više uvrštavali meso.

Drugi naziv za feudalca je vlastelin.

Vlastelin je drugi naziv za feudalca.

Kmetovi su imali obvezu prema svom feudalcu. Ta obveza zvala se renta. Mogla je biti naturalna, radna ili novčana.

Na vrhu feudalne piramide, kao vrhovni senior nalazio se kralj.