Podjele u kršćanstvu u srednjem vijeku

Carigradski biskup (patrijarh) je stekao s vremenom u Carigradu isti značaj kao papa u Rimu. Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja.

Glavni grad Istočnog Rimskog Carstva ili Bizantskog Carstva postao je Konstantinopol nazvan tako po rimskom caru Konstantinu. Kasnije se ovaj grad počeo nazivati Carigrad.

Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja. Kršćanska crkva se je podijelila na zapadnu (ili katoličku) sa sjedištem u Rimu i istočnu (ili pravoslavnu) crkvu sa sjedištem u Carigradu.

Pravoslavna Crkva poučava da nitko od vjernika nema pravo na oprost grijeha, dok Katolička Crkva poučava da se oprost grijeha može dobiti na ispovijedi i nakon smrti u čistilištu.

Crkvenog poglavara Pravoslavne Crkve nazivamo patrijarh.

Carigradski biskup (patrijarh) je stekao s vremenom u Carigradu isti značaj kao papa u Rimu. Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja.

Kada je Rimsko Carstvo 395. g. podijeljeno na Istočno i Zapadno Rimsko Carstvo, glavni gradovi carstava, Rim i Konstantinopol, postali su centri širenja kršćanstva.

Sjedište pravoslavnog patrijarha je bilo u Carigradu.

Papinska Država ili Crkvena Država ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 756. do 1870. kada je došlo do ujedinjenja Italije. Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju. Središte Papinske Države je grad Rim.

Nakon raskola 1054. godine određeno je da u Katoličkoj Crkvi vrhovno poglavarstvo ima papa. On se tako nalazi iznad svih svećenika i donosi glavne odluke u Crkvi.

Budući da su i Rim i Konstantinopol bili važna središta širenja kršćanstva, i rimski papa i carigradski patrijarh željeli su postati vrhovni poglavari cijele kršćanske Crkve. Oko toga su se počeli sukobljavati i zato je došlo do raskola 1054. i podjele Crkve na Istočnu i Zapadnu.

Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja. Kršćanska crkva se je podijelila na zapadnu (ili katoličku) sa sjedištem u Rimu i istočnu (ili pravoslavnu) crkvu sa sjedištem u Carigradu.

Prema pravilima Katoličke Crkve svećenici su u celibatu što znači da se ne smiju ženiti i imati djecu. U Pravoslavnoj Crkvi svećenici se smiju ženiti i imati obiteljski život.

Nakon Crkvenog raskola i nastanka Pravoslavne Crkve određeno je da u Pravoslavnoj Crkvi nema vrhovnog poglavara, nego su svi patrijarsi ravnopravni. Također, patrijarsi nisu nepogrešivi, a papa je u Katoličkoj Crkvi smatran nepogrešivim.

Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja. Kršćanska crkva se je podijelila na zapadnu (ili katoličku) sa sjedištem u Rimu i istočnu (ili pravoslavnu) crkvu sa sjedištem u Carigradu.

Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja. Kršćanska crkva se je podijelila na zapadnu (ili katoličku) sa sjedištem u Rimu i istočnu (ili pravoslavnu) crkvu sa sjedištem u Carigradu.