Učitavam...
Osmanlijska osvajanja
Zašto je nakon smrti kralja Ludovika II. Jagelovića biran novi vladar?
Prikaži odgovor
Kralj Ludovik II. se suprostavio Osmanlijama na Mohačkom polju 1526. godine. Ugarska vojska je doživjela težak poraz, a kralj je poginuo u bijegu i utopio se. Nije imao djece pa je prijestolje bilo prazno i trebalo je izabrati novog kralja.
Vrati na pitanje
Na kojem saboru je hrvatsko plemstvo biralo novog kralja nakon smrti Ludovika II.?
Prikaži odgovor
Nakon Ludovikove smrti hrvatsko je plemstvo je biralo novog kralja na Saboru u Cetinu 01.01.1527. god. Većina plemstva je bila sklona vladarima iz dinastije Habsburg, koji su pružali Hrvatima pomoć u borbi protiv osmanske vojske. Tako je sabor izabrao Ferdinanda Habsburškog za novog hrvatskog kralja.
Vrati na pitanje
U koju je državnu zajednicu stupila Hrvatska izborom Ferdinanda I. za kralja?
Prikaži odgovor
Hrvatsko plemstvo izabralo je na saboru u Cetingradu za kralja Ferdinanda I. Habsburškog. Nakon što je pobijedio snage Ivana Zapolje, postao je i ugarsko-hrvatski kralj, a time je Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo pripalo Habsburškoj Monarhiji.
Vrati na pitanje
U kojoj bitci je Hrvatska doživjela veliki poraz u borbi s osmanskom vojskom?
Prikaži odgovor
U bitci na Krbavskom polju 1493. god., hrvatsko plemstvo je ujedinilo svoju snagu i suprotstavljao se osmanskoj vojsci. No, hrvatska vojska je doživjela veliki poraz. Bitka na Krbavskom polju označila je početak stogodišnjeg hrvatsko-osmanskog rata.
Vrati na pitanje
Tko je izabran za kralja nakon smrti Matije Korvina?
Prikaži odgovor
Nakon smrti Matije Korvina za kralja je izabran Vladislav II. Jagelović jer su velikaši smatrali da će on najmanje ugrožavati njihove povlastice.
Vrati na pitanje
Tko je bio posebno nezadovoljan zbog Korvinovih poreza?
Prikaži odgovor
Kralj Matija Korvin uveo je porez za sve staleže kako bi mogao plaćati stalnu vojsku umjesto pozivanja seljaka i drugih stanovnika kada rat izbije. Zbog nedostatka novca uveo je poreze koje su morali plaćati i plemići, koji su do tada bili oslobođeni poreza, a i uzimao im je neke utvrde. Zato su plemići bili posebno nezadovoljni kraljem Matijom.
Vrati na pitanje
Koga je Sabor na Cetinu 1527. god. izabrao za novog kralja?
Prikaži odgovor
Nakon Ludovikove smrti hrvatsko je plemstvo biralo novog kralja na Saboru u Cetinu 1.1.1527. god. Većina plemstva je bila sklona vladarima iz dinastije Habsburg, koji su pružali Hrvatima pomoć u borbi protiv osmanske vojske. Tako je sabor izabrao Ferdinanda Habsburškog za novog hrvatskog kralja.
Vrati na pitanje
Nakon smrti kralja Ludovika II. dio plemstva za kralja je izabrao Ferdinanda I. Habsburškog, a dio slavonskog i ugarskog plemstva:
Prikaži odgovor
Isti dan 1527. g. dio hrvatskog plemstva izabrao je za novog kralja Ferdinanda I. koji je bio rođak pokojnog kralja Ludovika II., a dio plemstva, posebno slavonsko i ugarsko plemstvo, odabralo je kneza Ivana Zapolju. Dolazi do građanskog rata između te dvije strane, a pobjeđuje Ferdinand I. i postaje novi kralj.
Vrati na pitanje
Kako su hrvatski plemići tražili pomoć od drugih naroda?
Prikaži odgovor
U vrijeme intenzivnih napada Osmanlija na hrvatske prostore nastaju tzv. protuosmanlijski govori i protuosmanlijska književnost. Tim govorima hrvatski su plemići nastojali kod drugih naroda izvan kraljevstva ukazati na opasnost koju Osmanlije predstavljaju za cijelu Europu i na taj način dobiti pomoć u vojski i novcu. Takav je jedan govor održao knez Bernardin Frankopan u saboru njemačkih staleža 1522. g.
Vrati na pitanje
Tko je na saboru u Cetinu jednoglasno izabran za hrvatskog kralja?
Prikaži odgovor
Na saboru u Cetinu, održanom 1. siječnja 1527. godine, hrvatsko plemstvo je izabralo Ferdinanda I. Habsburškog za kralja.
Vrati na pitanje
Kamo su pribjegli Uskoci 1530. godine iz Herecgovine?
Prikaži odgovor
Uskoci su prebjezi koji su se 1530. god. iz Hercegovine došli u Klis. Uskoci su bili u službi Habsburgovaca. Naziv su dobili po tome što su uskakali na susjedna osmanska i mletačka područja vršeći pljačkaške prepade. Nakon osmanskog osvajanja Klisa Uskoci su se preselili u Senj.
Vrati na pitanje
Koji ugarsko-hrvatski kralj je poginuo 1526. god. u borbi protiv osmanske vojske na Mohačkom polju?
Prikaži odgovor
Ludovik II. Jaglobić se pokušao suprotstaviti osmanskoj vojsci na Mohačkom polju 1526. god. Bitka je završila porazom ugarske vojske a Ludovik II. je pobjegao. U bijegu se utopio u potoku. Tako je Hrvatsko Kraljevstvo ostalo bez kralja.
Vrati na pitanje
U čijoj službi su bili Uskoci?
Prikaži odgovor
Uskoci su prebjezi koji su se 1530. god. iz Hercegovine došli u Klis. Uskoci su bili u službi Habsburgovaca. Naziv su dobili po tome što su uskakali na susjedna osmanska i mletačka područja vršeći pljačkaške prepade. Nakon osmanskog osvajanja Klisa Uskoci su se preselili u Senj.
Vrati na pitanje
Nikola Šubić Zrinski uspješno je branio utvrdu Siget i spasio život svih svojih vojnika?
Prikaži odgovor
Hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski je simbol hrvatske borbe protiv osmanske vojske. Slavu je stekao u obrani mađarske utvrde Siget, čiji je bio zapovjednik. Nikola Šubić Zrinski je sa 2.500 vojnika branio utvrdu protiv 100.000 vojnika osmanske vojske. Kada je ustanovio da pomoć neće stići, počeo je proboj pri čemu su svi vojnici utvrde kao i sam Nikola Šubić Zrinski poginuli.
Vrati na pitanje
Koje dvije banovine je osnovao Matija Korvin u Bosni?
Prikaži odgovor
Matija Korvin je u Bosni osnovao Jajačku i Srebreničku banovinu i sagradio niz utvrda.
Vrati na pitanje
Kamo su se Uskoci preselili nakon što je osmanska vojska osvojila Klis?
Prikaži odgovor
Uskoci su prebjezi koji su se 1530. god. iz Hercegovine došli u Klis. Uskoci su bili u službi Habsburgovaca. Naziv su dobili po tome što su uskakali na susjedna osmanska i mletačka područja vršeći pljačkaške prepade. Nakon osmanskog osvajanja Klisa Uskoci su se preselili u Senj.
Vrati na pitanje
Koje godine se odigrala bitka na Mohačkom polju?
Prikaži odgovor
Kralj Ludovik II. se suprostavio Osmanlijama na Mohačkom polju 1526. godine. Nije želio čekati vojsku Kreste Frankapana ili Ivana Erdelja, nego sam pobijediti Osmanlije i tako se proslaviti. Ugarska vojska je doživjela težak poraz, a kralj je poginuo u bijegu.
Vrati na pitanje
Čiju vojsku je dočekao Ludovik II. Jagelović 1526. godine?
Prikaži odgovor
Ludovik II. Jagelović je doživio veliki poraz od sultana Sulejmana Veličanstvenog u Mohačkoj bitci 1526. godine. Velik broj hrvatskih i ugarskih velikaša je tada poginuo, a kralj se prilikom bjega utopio.
Vrati na pitanje
Što nije činilo obrambeni sustav protiv Osmanlija koji je uspostavio kralj Matija Korvin?
Prikaži odgovor
Kralj Matija Korvin je uvidio opasnost od Osmanlija i potrebu da podigne obrambeni sustav. Na području Bosne osnovao je Jajačku i Srebreničku banovinu i spojio ih sa Senjskom kapetanijom na prostoru Hrvatske i tako izgradio prvi obrambeni sustav protiv Osmanlija.
Vrati na pitanje
Što je 'Crna armija'?
Prikaži odgovor
'Crna armija' je naziv za prvu stalnu vojsku Austro-Ugarskog Kraljevstva. Kralj Matija Korvin je želio stalnu vojsku koja će uvijek biti na raspolaganju. Crna armija je zamijenila do tada povremeno okupljenu vojsku sačinjenu od seljaka, obrtnika i vazala. Vojnici Crne armije su primali plaću, svaki četvrti vojnik je bio naoružan, a vojska se sastojala od pješaštva, topništva i teške konjice.
Vrati na pitanje
Koja je bila najvažnija reforma koju je proveo Matija (Matijaš) Korvin?
Prikaži odgovor
Najvažnija u nizu reformi koji je uveo novi kralj Matijaš Korvin je bila porezna reforma, po kojoj su i velikaši morali plaćati porez.
Vrati na pitanje
Tko je zapovjedao utvrdom Siget na jugu Ugarske, te se suprostavio moćnoj osmanlijskoj vojsci na putu prema Beču?
Prikaži odgovor
Utvrdom Siget na jugu Ugarske zapovijedao je hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski. On se suprostavio moćnoj osmanlijskoj vojsci na putu prema Beču.
Vrati na pitanje
Koje godine se odvila Mohačka bitka?
Prikaži odgovor
Ludovik II. Jagelović je doživio veliki poraz od sultana Sulejmana Veličanstvenog u Mohačkoj bitci 1526. godine. Velik broj hrvatskih i ugarskih velikaša je tada poginuo, a kralj se prilikom bjega utopio.
Vrati na pitanje
Koju teritorijalnu jedinicu Matija (Matijaš) Korvin nije osnovao u Bosni radi obrane od Osmanlije?
Prikaži odgovor
Osmanska vojska je 1463. god. osvojila Bosnu. Ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin je uspio osloboditi sjevernu Bosnu. Za obranu od osmanske vojske je osnovao Jajačku i Srebreničku banovinu. To je ujedno i jedini korak koji je Matijaš Korvin preuzeo za obranu hrvatskih teritorija.
Vrati na pitanje
Koje godine Hrvatska ulazi u personalnu uniju s austrijskim zemljama?
Prikaži odgovor
Hrvatska ulazi u personalnu uniju s austrijskim zemljama 1527. godine nakon što je na saboru u Cetinu Ferdinand I. Habsburški izabran za kralja.
Vrati na pitanje
Koji se ban istaknuo u Bitci kod Siska?
Prikaži odgovor
U Bitci kod Siska na čelu vojske bio je ban Toma Bakač Erdödy. Bila je to velika kršćanska pobjeda nad Osmanlijama koja je spriječila daljnji prodor u Hrvatsku, ali i Europu.
Vrati na pitanje
Koja povelja je po prvi put ovjerena hrvatskim grbom šahovnicom?
Prikaži odgovor
Cetingradska povelja iz 1527. godine je po prvi put ovjerena hrvatskim grbom - šahovnicom.
Vrati na pitanje
Koje godine je održan sabor u Cetinu?
Prikaži odgovor
Na saboru u Cetinu, održanom 1. siječnja 1527. godine, hrvatsko plemstvo je izabralo Ferdinanda I. Habsburškog za kralja.
Vrati na pitanje
Koji je europski grad bio glavni cilj osmanske vojske?
Prikaži odgovor
Osmanlije su imale plan srušiti moćno carstvo Habsburgovaca i tako osvojiti većinu Europe. Da bi to napravili, trebali su zauzeti Beč, prijestolnicu Carstva.
Vrati na pitanje
Što je 'Jatagan'?
Prikaži odgovor
Jatagan je vrsta turskog mača koji se koristio u osmanlijskoj vojsci. Jatagan je mač nalik sablji, duljina oštrice je od 60 do 80 centimetara te je specifično savinut i prepoznatljiv je simbol Orijenta.
Vrati na pitanje
Koju važnu reformu je proveo Matija Korvin?
Prikaži odgovor
Matija Korvin jeuveo poreznu reformu prema kojoj su porezen morali plaćati svi staleži. Tako je napunio državnu blagajnu.
Vrati na pitanje
Tko je simbol hrvatske obrane protiv osmanske vojske?
Prikaži odgovor
Hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski je simbol hrvatske borbe protiv osmanske vojske. Slavu je stekao u obrani mađarske utvrde Siget, čiji je bio zapovjednik. Nikola Šubić Zrinski je sa 2.500 vojnika branio utvrdu protiv 100.000 vojnika osmanske vojske. Kada je ustanovio da pomoć neće stići, započeo je proboj pri kojem su svi vojnici utvrde poginuli kao i sam Nikola Šubić Zrinski.
Vrati na pitanje
Koje godine je bila bitka na Krbavskom polju?
Prikaži odgovor
U bitci na Krbavskom polju 1493. god., hrvatsko plemstvo je ujedinilo svoje snage i suprotstavljao se osmanskoj vojsci. No, hrvatska vojska je doživjela veliki poraz. Bitka na Krbavskom polju označila je početak stogodišnjeg hrvatsko-osmanskog rata.
Vrati na pitanje
Po kojoj životinji je Matija Korvin nazvan?
Prikaži odgovor
Matija Korvin je bio jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast. Nazvan je Korvin po latinskoj riječi za gavrana (lat. Corvinus) koji je bio sastavni dio njegova grba.
Vrati na pitanje
Na koji način je umro Ludovik II. Jagelović?
Prikaži odgovor
Ludovik II. Jagelović je doživio veliki poraz od sultana Sulejmana Veličanstvenog u Mohačkoj bitci 1526. godine. Velik broj hrvatskih i ugarskih velikaša je tada poginuo, a kralj se prilikom bjega utopio.
Vrati na pitanje
Koji hrvatsko-ugarski kralj se suprostavio Osmanlijama na Mohačkom polju?
Prikaži odgovor
Kralj Ludovik II. se suprostavio Osmanlijama na Mohačkom polju 1526. godine. Nije želio čekati vojsku Kreste Frankapana ili Ivana Erdelja, nego sam pobijediti Osmanlije i tako se proslaviti. Ugarska vojska je doživjela težak poraz, a kralj je poginuo u bijegu.
Vrati na pitanje
Koji hrvatski ban je dočekao Osmanlije na Krbavskom polju?
Prikaži odgovor
Ban Emerik Derenčin je dočekao Osmanlije na Krbavskom polju. Frankapani su predlagali da dočekaju Osmanlije u klancima, no ban je htio bitku na otvorenom polju.
Vrati na pitanje
Koje godine Klis pada u Osmanske ruke?
Prikaži odgovor
Osmanlije su 1527. godine zauzeli Udbinu i Obrovac, a Klis je bio jedina utvrda južno od Velebita koja je bila u hrvatskim rukama. Nakon dugotrajne opsade Klisa, čiju je obranu rukovodio Petar Kružić, 1537. godine Klis pada u ruke Osmanlija.
Vrati na pitanje
Kako se zvala prva stalna vojska Austro-Ugarskog Kraljevstva?
Prikaži odgovor
'Crna armija' je naziv za prvu stalnu vojsku Austro-Ugarskog Kraljevstva. Kralj Matija Korvin je želio stalnu vojsku koja će uvijek biti na raspolaganju. Crna armija je zamijenila do tada povremeno okupljenu vojsku sačinjenu od seljaka, obrtnika i vazala. Vojnici Crne armije su primali plaću, svaki četvrti vojnik je bio naoružan, a vojska se sastojala od pješaštva, topništva i teške konjice.
Vrati na pitanje
Nakon smrti Ludovika II. slijedio je dugogodišnji rat za prijestolje?
Prikaži odgovor
Nakon Ludovikove smrti hrvatsko je plemstvo biralo novog kralja na Saboru u Cetinju 1.1.1527. god. Sabor izabrao Ferdinanda Habsburškog za novog hrvatskog kralja. S druge strane ugarsko i slavonsko plemstvo je izabralo ugarskog velikaša Ivana Zapolju za kralja. Tako je počeo dugogodišnji rat za prijestolje.
Vrati na pitanje
Tko je vodio obradu utvrde Klis?
Prikaži odgovor
Jedina utvrda koja je odolijevala osmanlijskim napadima bila je utvrda Klis. Njezinu obranu vodio je Petar Kružić.
Vrati na pitanje