Hrvatska u razvijenom srednjem vijeku

Koloman se 1102. godine u Biogradu okrunio za hrvatskog kralja. Od tada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara u personalnu uniju.

Ugarski kralj Ladislav pozivao se na obiteljske veze s kraljem Zvonimirom (Zvonimirova žena bila je Ladislavova sestra), pa je htio preuzeti vlast krenuvši na vojni pohod na Hrvatsku. Uspio je učvrstiti vlast u Slavoniji.

Mlečani i križari su tokom Četvrtog križarskog rata došli do Zadra 1202. godine i osvojili grad.

Koloman se 1102. godine u Biogradu okrunio za hrvatskog kralja. Od tada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara u personalnu uniju.

Kralj Zvonimir nije imao muškog nasljednika, a žena mu je bila ugarska princeza Jelena Arpadović, sestra ugarskog kralja Ladislava Arpadovića.

Koloman se 1102. godine u Biogradu okrunio za hrvatskog kralja. Od tada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara u personalnu uniju.

Nakon razdoblja vladavine dinastije Trpimirovića ugarska dinastija Arpadovića dolazi na hrvatsko prijestolje. Dobili su ime po Arpadu, mađarskom vladaru s prijelaza IX. i X stoljeća.

Hrvatsko plemstvo isprva nije priznavalo Kolomana za kralja, pogotovo do sukoba Petrove i Kolomanove vojske. No, izmoreni ratovima i bezvlađem, plemići su pristali priznati Kolomana kao kralja. On mi je potvrdio vlasništvo na njihovim posjedima i njihove dotadašnje povlastice. Zauzvrat su mu obećali vjernost i vojnu pomoć.

Petar Svačić nije dopusio Mađarima prijelaz preko hrvatske zemlje i dolazi do sukoba 1097. godine u kojem su Hrvati poraženi, a Petar je poginuo.

Ludovik I. Anžuvinski je krenuo u osvajanje Dalmacije 1356. godine. Poslao je vojsku na mletačke posade u Dalmaciji, ali i na samu Veneciju. Godine 1358. potpisan je mir u Zadru kojim se venecija odrekla posjeda pd Kvarnera do Drača.

U XII. stoljeću započinje uspon hrvatskih velikaških obitelji. One će u slijedećim razdobljima hrvatske povijest imati veliki utjecaj na mnoge događaje.

Na području Bribira u zaleđu Zadra i Šibenika svoje su posjede imali knezovi Šubići. Zbog posjeda u Bribiru nazivani su i knezovi Bribirski. Oni su pomogli napuljskoj dinastiji Anžu da dođe na ugarsko-hrvatsko prijestolje. Karlo Anžuvinac na kraju je slomio moć Šubića.

Iako je Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo bila personalna unija, odnosno državna zajednica koja je imala zajedničkog vladara, hrvatskim zemljama i dalje su upravljali banovi, ali kao kraljevi pomoćnici i zastupnici.

Mletačka Republika je do svoje propasti krajem XVIII. stoljeća vladala istočnom obalom Jadrana.

Nakon što je Koloman odlučio da njegova vojska doprati njegovu zaručnicu preko Hrvatske do Ugarske, došlo je do sukoba s hrvatskim kraljem Petrom Svačićem/Snačićem. Dio hrvatskog plemstva podržavao je Petra kao kralja u Kninu i okolici. Do sukoba između Petra Svačića/Snačića i ugarske vojske došlo je 1097. g. na gori Gvozd. Kralj Petar je poginuo.

Nakon posljednjeg Arpadovića na prijestolju, u 14. st. je zbog borbi za ugarsko-hrvatsko prijestolje na vlast došla napuljsko-francuska dinastija Anžu (Anžuvinci). Prvi vladar iz te dinastije bio je Karlo I.

Stjepan II. (1089.-1091.) je bio posljednji muški član dinastije Trpimirovića. Nakon njegove smrti nije bilo muškog nasljednika pa je slijedila borba za prijestolje između hrvatskog velikaša Petra Svačića i mađarskog kralja Kolomana Arpadovića. Petar Svačić je 1097. u bitki kraj Gvozda poginuo, a Koloman je mirnim dogovorom 1102. preuzeo hrvatsku krunu. Zauzvrat je Koloman priznao sva prava i povlastice hrvatskog plemstva. S time je Hrvatska ušla u državnu zajednicu s Ugarskom (Mađarskom) u kojoj je ostala sve do 1918. god.

Ludovik I. Anžuvinac važan je po tome što je pripojio dalmatinske gradove Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu. Njegovu vlast priznao je i Dubrovnik. Za vrijeme Ludovika došlo je do ubrzanog gospodarskog razvoja koji je prestao nakon njegove smrti.

Ugarski kralj Ladislav Napuljski 1409. g. prodao je Mlečanima kraljevsko pravo na Dalmaciju za 100 000 dukata. Od tada Mlečani posjeduju većinu dalmatinskih gradova, sve do 18. stoljeća kad Mletačka Republika prestaje postojati.

Mlečani su još od 9. st. željeli gradove na hrvatskoj obali Jadrana. Sukobi su se pojačali u 14. stoljeću, a u 15. st. Mlečani su kupili pravo na Dalmaciju.

Kralj Ladislav je zbog unutrašnjih problema u Ugarskom Kraljevstvu odustao od pohoda na Hrvatsku, ali je uspio učvrstiti vlast u Slavoniji. Njegov nasljednik bio je nećak Koloman, koji je prvi uspio okruniti se i hrvatskom krunom.

U crkvi sv. Marije Koloman je u čast zauzimanja Zadra 1105. g. dao izgraditi zvonik. Kolomanovo ime zapisano je na kapitelima crkve, a i na zvoniku.