Hrvatska u doba kraljeva

Krajem 9. st. u Panonsku nizinu naselili su se Mađari. Dok se istočno od Hrvatske razvilo snažno Bugarsko Carstvo. I Mađari i Bugari su predstavljali moguću opasnost za Hrvatsku.

Prvi poznati samostalni gospodar, a ne upravitelj Dalmacije bio je hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Iskoristio je slabljenje Bizanta i zavladao Dalmacijom. Jadransko more nazvao je naše dalmatinsko more.

Iz južne Italije u 11. st. Dalmaciju su ugrožavali Normani, germanski narodi sa sjevera koji su nazvani i Vikinzi.

Iako Tomislav nije sa sigurnošću bio okrunjeni hrvatski kralj, poznata je godina 925. kao godina njegove krunidbe, što je 10. stoljeće. Tako znamo da je oko te godine vladao. Prvi okrunjeni kralj bio je Stjepan Držislav i također je vladao u 10. st.

Nakon smrti Tomislava, Hrvatska je slabila radi unutrašnjih sukoba za prijestolje. Već sredinom 10. st. stanje se stabilizirao za vrijeme Stjepana Držislava (oko 969. - oko 997.).

Bizant je na istoku vodio rat protiv bugarskog cara Simeona. Tomislav je pobijedio Bugare i postao saveznik Bizanta. Bizantski car mu je kao zahvalnost dao titulu upravitelja Dalmacije. Upravitelj je značilo da je Dalmacija i dalje pripadala Bizantu, ali je Tomislav praktički vladao i tim dijelom.

Stjepan dolazi od grčke riječi stephanos što znači okrunjen. Tako znamo da je on bio i okrunjeni kralj, a krunu je dobio od bizantskog cara kao zahvalu za poraz Bugarske. Uz to je kao i Tomislav dobio Dalmaciju na upravu. Stjepan Držislav imao je prijestolnicu u Kninu.

O Tomislavovoj snazi i ugledu svjedoči pismo Pape Ivana X. iz 925. god. u kojem ga naziva kraljem.

Prvi poznati samostalni gospodar, a ne upravitelj Dalmacije bio je hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Iskoristio je slabljenje Bizanta i zavladao Dalmacijom. Jadransko more nazvao je naše dalmatinsko more.

Stjepan Držislav se borio na strani Bizanta. Bizantski car ga je nagradio vlašću nad dalmatinskim gradovima i poslao mu kraljevsku krunu.

Knez Tomislav je kao bizantski saveznik ratovao protiv Bugarske na istoku i samostalno protiv Mađara, koji su se u 10. st. pojavili u Panonskoj nizini i počeli ugrožavati hrvatske kneževine. Pobijedio je i Bugare i Mađare i proširio hrvatsku kneževinu na područje Slavonije te dobio Dalmaciju na upravu.

Kralj Petar Krešimir IV. dao je dopuštenje da uz njega u dijelovima Hrvatske vladaju banovi, kao njegovi suvladari. Tako je za bana u Slavoniji postavio Zvonimira. Njega je zatim proglasio i za svog nasljednika.

Kralja Zvonimira je papin izaslanik okrunio 1075. godine u crkvi sv. Petra i Mojsija u Solinu. Crkva se naziva i Šuplja crkva.

Papa Grgur VII. poslao je svog poslanika kralju Zvonimiru s krunom, mačem, žezlom i zastavom. Papin poslanik ga je okrunio 1075. g. za kralja Hrvatske i Dalmacije. Krunidbom je Zvonimir postao papin vazal i za papu ratovao protiv Bizanta i Venecije.

Potisnuvši Mađare na sjever preko Drave, Tomislav je granice Primorske Hrvatske proširio na područje današnje Slavonije. Prvi je koji je vladao prostorom od Drave do Jadrana.

Knez Tomislav vladao je Primorskom Hrvatskom u 10. st. Nakon pobjede nad Mađarima i Bugarima proširio je Hrvatsku kneževinu na područje današnje Slavonije. Bio je prvi vladar koji je vladao prostorom od Drave do Jadrana.

Stjepan dolazi od grčke riječi stephanos što znači okrunjen. Tako znamo da je on bio i okrunjeni kralj, a krunu je dobio od bizantskog cara kao zahvalu za poraz Bugarske. Uz to je kao i Tomislav dobio Dalmaciju na upravu.

Petar Krešimir IV. je potpomagao razvoju dalmatinskih gradova. To se prije svega odnosi na Biograd i Šibenik, jedine obalne gradove koje su osnovali Hrvati.

Krajem 9. st. u Panonsku nizinu naselili su se Mađari. Dok se istočno od Hrvatske razvilo snažno Bugarsko Carstvo. I Mađari i Bugari su predstavljali moguću opasnost za Hrvatsku.

Legenda kaže da je kralj Zvonimir u trenutku svoje smrti prokleo Hrvate da više nemaju vladare od svoga jezika, tj. da više nemaju domaćih, hrvatskih vladara. Tom se legendom htjelo kasnije objasniti zašto su na hrvatsko prijestolje došle strane dinastije, a prva je bila ugarska dinastija Arpadović.

Petar Krešimir IV. učvrstio je svoju vlast i dao dopuštenje da uz njega kao pomoćni vladari u dijelovima Hrvatske vladaju banovi. Slavonski ban, koji je kasnije postao i kralj bio je Dmitar Zvonimir.

Kralj Zvonimir nije bio iz loze Trpimirovića, nego je bio ban i suvladar Petra Krešimira IV. i on ga je odredio kao svog nasljednika.

Nakon smrti Tomislava Hrvatske je slabila radi unutrašnjih sukoba za prijestolje. Već sredinom 10. st. stanje se stabilizirao za vrijeme Stjepana Držislava (oko 969. - oko 997.).

Kralj Petar Krešimir je vladao od 1058. do 1074. god.

Vladavina Petra Krešimira IV. (1058.-1074.) označavala je vrhunac razvoja širenja teritorija Hrvatske. Sam je tvrdio da je \"svemogući Bog proširio naše kraljevstvo na kopnu i moru\".

Petar Krešimir IV. poticao je razvoj gradova, posebno Nina i Biograda, a prvi puta spominje se i Šibenik koji se naziva Krešimirovim gradom. No, Petar Krešimir okrunjen je u Biogradu i tamo mu je i bilo glavno središte.

Bizant je na istoku vodio rat protiv bugarskog cara Simeona. Tomislav je pobijedio Bugare i postao saveznik Bizanta. Bizantski car mu je kao zahvalnost dao titulu upravitelja Dalmacije. Upravitelj je značilo da je Dalmacija i dalje pripadala Bizantu, ali je Tomislav praktički vladao i tim dijelom.

Držislav se u povijesnim izvorima, kao prvi od hrvatskih vladara, naziva \"kraljem Hrvatske i Dalmacije\".

Petar Krešimir IV. i njegov nasljednik Dmitar Zvonimir vladaju od polovice do kraja 11. st. Zvonimir je okrunjen 1075. godine, a poginuo 1089. g.