Gospodarstvo u srednjemu vijeku

U srednjem vijeku najprije se koristio dvopoljni sustav obrade, ali se on s vremenom počeo napuštati i uvoditi tropoljni sustav, koji je omogućavao uzgoj više kultura odjednom.

Povećanjem broja stanovnika, povećala se i potreba za proizvodnjom. Tako su rasla obrtnička zanimanja i trgovina. Zbog povećanog opsega obrta i trgovine, nastajao je veliki broj novih gradova.

Kmetovi žive na manjim posjedima u sklopu feuda. Na selištima žive kmetovi.

Plug s kotačima vukao je vol jer je za taj posao trebala snažna životinja.

U feudalnom društvu osnovica svega bio je zemljišni posjed. Što je osoba imala više zemlje, smatrala se bogatijom.

Dio feuda na kojem živi feudalac naziva se alodij.

Alodij je dio feuda, a predstavlja dio na kojem živi feudalac.

Ljudi u srednjem vijeku nisu držali do higijene, zbog čega su se širile razne zarazne bolesti.

Seljaci su kao prirodno gnojivo koristili izmet životinja jer su shvatili da zemlju treba dohranjivati kako bi bila plodnija.

Kmetovi žive na manjim posjedima u sklopu feuda. Na selištima žive kmetovi.

Bogatstvo se u srednjem vijeku mjerilo količinom zemlje koju netko ima. Najviše zemlje imali su plemići i vladari.

Najveći postotak stanovništva u srednjovjekovnoj Europi činili su seljaci, slobodni i zavisni seljaci/kmetovi.

Selišta su bila manji posjedi na feudu, na kojima su živjeli kmetovi.

Plug s kotačima ubrzao je posao, a životinjama je bilo lakše vuči i tako se posao brže dovršio.

Seljaci su radili teške poslove, na polju i brineći o životinjama. Bez modernih alata i mehanizacije, posao je trajao dugotrajno i moralo se raditi kako bi imali hranu. Kada bi pao mrak, seljaci su bili prisiljeni ići kućama jer se više nije vidjelo raditi. Ustajali su zorom čim svane dan kako bi što više iskoristili danjeg svjetla.

Porast broja stanovnika i gradova dogodio se zbog veće proizvodnje hrane. Kako je rastao broj stanovnika, tako su ljudi morali krčiti šume i isušivati močvare da bi stvorili oranice, na kojima bi uzgajali određene kulture za prehranu.

U ranom srednjem vijeku ljudi još nisu upoznali tehnike kao što je gnojidba, tropoljni sustav, a i umjesto metalnog alata, koristili su drveni. Sve se poboljšalo tek u razvijenom srednjem vijeku, kad ljudi počinju uvoditi nove tehnike obrade, metalne alate i gnoje zemlju.