Geografska otkrića

Kontinenti Starog svijeta su oni koji su bili poznati Europljanima prije velikih otkrića, a to su Europa, Afrika i Azija. Područja otkrivena geografskim otkrićima nazivaju se Novi svijet.

Nakon početnih otkrića krajem 15. i početkom 16. st. europski istraživači nastavili su detaljnije istraživati novootkrivena područja. Australijja je otkrivena u 18. st., a prvi je do nje doplovio James Cook.

Gradnja velikih jedrenjaka, s većim jedrima koja mogu uhvatiti više vjetra i koji imaju velike prostore za teret, bili su ključni za geografska otkrića. Pomorci istraživači provodili su godine na istom brodu i zato je bilo važno da putovanje traje kraće, ali i da bude sigurnije i ima prostora za pohranu hrane. Osim brodova, pomorci su izumili razne naprave koje su im omogućile snalaženje na moru.

1492. god. Kristofor Kolumbo je stigao u Ameriku. Cilj ekspedicije iz Španjolske prema zapadu je bio Indija, jer je Kolumbo smatrao da je Zemlja okrugla. Kolumbo nije naslutio da se između Europe i Azije nalazi dotad nepoznat kontinent.

Magellan i njegova ekspedicija su oplovili Južnu Ameriku i prolaz kojim su prošli iz Atlantskog u Tihi ocean danas se u to ime naziva Magellanov prolaz. Magellan je dao ime i Tihom oceanu (Pacifik).

Prvi istraživač koji je putovao morskim putem oko svijeta je bio Ferdinand Magellan. Drugi je bio James Cook. A Kristofor Kolumbo je otkrio Ameriku.

Osmansko osvajanje Carigrada 1453. god. je otežavalo trgovački kopneni put prema Indiji.

Nakon Bartolomea Diasa, koji je doplovio do juga Afrike, Vasco da Gamma prvi je uspio oploviti cijelu Afriku i pomorskim putem doći do Indije (1497. - 1499. godine).

Talijanski pomorac Amerigo Vespucci je ustvrdio da novootkriveno kopno Kristofora Kolumba nije Indija nego posve novi kontinent. Po njemu je prozvan Amerika.

Magellanova ekspedicija isplovila je iz Portugala prema zapadu, a nakon 3 godine, ekspedicija se istoka vratila u Portugal i tako su dokazalo da je Zemlja okrugla.

Vodeće zemlje u istraživanju pomorskih puteva su bile Portugal i Španjolska. Portugalci su istraživali puteve i osnivali trgovačke ispostave radi trgovine, a Španjolci su osvajali teritorije, kako bi iskorištavali rudna bogatstva (zlato i srebro).

Kristofor Kolumbo nije bio svjestan da je otkrio novi kontinent, nego je mislio da je našao novi put do Indije. Zato je domorodačko stanovništvo koje je sreo nazvao Indijanci. Tek je Amerigo Vespucci dokazao da se radi o novom kontinentu pa je nazvan Amerika ili Amerigova zemlja.

Istraživači i moreplovci, ali i ljudi općenito sve više prihvaćaju ideju da je Zemlja okrugla. To je važan preduvjet za neka otkrića jer su smatrali da ako krenu na jednu stranu, mogu doći s druge strane svijeta na isto mjesto.

U Aziji su u 13. i 14. st. počela nastajati Osmansko i Mongolsko Carstvo, koja su kontrolirala važne trgovačke putove i stoga otežavala trgovinu s istokom. Zato su trgovci nastojali pronaći nove putove, zbog čega je i došlo do otkrića nekih novih područja svijeta.

Kristofor Kolumbo nije bio svjestan da je otkrio novi kontinent, nego je mislio da je našao novi put do Indije. Zato je domorodačko stanovništvo koje je sreo nazvao Indijanci. Tek je Amerigo Vespucci dokazao da se radi o novom kontinentu pa je nazvan Amerika ili Amerigova zemlja.

Kolumbo je krenuo na put radi istraživanja kraćeg morskog puta do Indije. Bio je zagovornik tadašnje nove ideje da je zemlja okrugla, pa je smatrao kako je morski put prema Indije preko zapada znatno kraći nego put oko Afrike.

1492. god. Kristofor Kolumbo je stigao u Ameriku. Cilj ekspedicije iz Španjolske prema zapadu je bio Indija, jer je Kolumbo smatrao da je Zemlja okrugla. Kolumbo nije naslutio da se između Europe i Azije nalazi dotad nepoznat kontinent.

Bartolomeo Dias je 1487. godine doplovio do krajnjeg juga Afrike, koji se naziva Rt dobre nade. Nakon njega je cijelu obalu Afrike oplovio Vasco da Gamma i stigao do Indije.