Franačka država

S kojom državom je Franačka sklopila mir u Aachenu 812. godine?

Prikaži odgovor

Papa je podržao Karla Velikog što je zasmetalo bizantskom caru koji je smatrao da su s time ugroženi njegovi interesi u Zapadnoj Europi. Bizantski car također nije htio priznati Karla Velikog kao franačkog cara pa je pokrenuo rat. Rat je završio mirom u Aachenu, franačkoj prijestolnici 812. godine. Završetkom rata, bizantski car priznao je carsku titulu Karla Velikog.

Vrati na pitanje

Einhard je napisao...

Prikaži odgovor

Einhard je bio franački pisac, ali i prijatelj Karla Velikog. Živio je na dvoru Karla Velikog te opisivao njegove interese i svakodnevne događaje.

Vrati na pitanje

Koja država je pomogla papi osnovati Papinsku državu?

Prikaži odgovor

Franački vladari sklapali su čvrste veze s Crkvom te postepeno omogućili stvaranje Papinske države. Papinska država osnovana je u 8. stoljeću, a vladari Franačke pomogli su i u daljnjim osvajanjima, odnosno širenju njenog teritorija.

Vrati na pitanje

Karlo Veliki pripadao je dinastiji...

Prikaži odgovor

Karolinzi su dobili ime prema najistaknutijem predstavniku Karlu I. Velikom. Moć Karolinga očitovala se u velikim posjedima.

Vrati na pitanje

Na koliko dijelova je podijeljeno Franačko Carstvo nakon ugovora u Verdunu 843. godine?

Prikaži odgovor

Nasljednici Karla Velikog nisu uspjeli održati veliku i moćnu državu Franačku što je dovelo do raspada Franačkog Carstva. U Verdunu su franački vladari, car Lotar I. te Karlo I. Ćelavi i Ludvig I. Njemački podijelili Franačko Carstvo na tri dijela: zapadno, srednje i istočno.

Vrati na pitanje

Kada se Karlo Veliki okrunio za cara?

Prikaži odgovor

Karlo Veliki podržavao je kršćanstvo te ga je papa Lav III. u bazilici sv. Petra u Rimu na Božić 800. godine okrunio za cara Rimskog Carstva. Od toga događaja ponovno postoje dva carstva: Istočno ili Bizantsko te Zapadno ili Franačko.

Vrati na pitanje

Gdje je dogovorena podjela Franačke među nasljednicima 843. godine?

Prikaži odgovor

Nasljednici Karla Velikog nisu uspjeli održati veliku i moćnu državu Franačku što je dovelo do raspada Franačkog Carstva. U Verdunu su franački vladari, car Lotar I. te Karlo I. Ćelavi i Ludvig I. Njemački podijelili Franačko Carstvo na tri dijela: zapadno, srednje i istočno.

Vrati na pitanje

Franačku su osnovali Vizigoti?

Prikaži odgovor

Franačku državu osnovali su pripadnici germanskog plemena Franaka. Najmoćnijom europskom državom Franačka postaje za vrijeme Karla Velikog.

Vrati na pitanje

Gdje je sklopljen mir između Bizanta i Franačke 812. godine?

Prikaži odgovor

Papa je podržao Karla Velikog što je zasmetalo bizantskom caru koji je smatrao da su s time ugroženi njegovi interesi u Zapadnoj Europi. Bizantski car također nije htio priznati Karla Velikog kao franačkog cara pa je pokrenuo rat. Rat je završio mirom u Aachenu, franačkoj prijestolnici 812. godine. Završetkom rata, bizantski car priznao je carsku titulu Karla Velikog.

Vrati na pitanje

Kada je dogovorena konačna podjela Franačke među dinastičkim nasljednicima?

Prikaži odgovor

Nasljednici Karla Velikog nisu uspjeli održati veliku i moćnu državu Franačku što je dovelo do raspada Franačkog Carstva. U Verdunu 843. godine su franački vladari, car Lotar I. te Karlo I. Ćelavi i Ludvig I. Njemački, podijelili Franačko Carstvo na tri dijela: zapadno, srednje i istočno.

Vrati na pitanje

Koji papa je okrunio Karala Velikog za cara?

Prikaži odgovor

Karlo Veliki podržavao je kršćanstvo te ga je papa Lav III. u bazilici sv. Petra u Rimu na Božić okrunio za cara Rimskog Carstva.

Vrati na pitanje