Doba velikih migracija i ranosrednjovjekovna Europa

Huni su nomadski narod mongolskog podrijetla koji su pustošili krajeve diljem Europe pa tako i područje Zapadnog Rimskog Carstva. Huni su svojim žestokim napadanjima te nepredvidljivom strategijom izazivali strah kod ostalih naroda.

Zbog nedostatka povijesnih izvore ne zna se točno odakle su i kada došli Hrvati na teritorij današnje Republike Hrvatske. Postoji više teorija o mjestu dolaska, kao i o vremenu dolaska Hrvata koje se povezuju s raznim izvorima.

Huni su nomadski narod mongolskog podrijetla koji su pustošili krajeve diljem Europe pa tako i područje Zapadnog Rimskog Carstva. Huni su svojim žestokim napadanjima te nepredvidljivom strategijom izazivali strah kod ostalih naroda.

Atila je hunski vladar poznat kao \"bič Božji\" zbog velikih pustošenja Rimskog Carstva. Tako je ušao u legende i priče mnogih naroda kao veliki vojskovođa. Vladao je prostranom državom od južne Rusije na istoku do rijeke Rajne u današnjoj Njemačkoj.

Vikinzi ili Normani doselili su se tijekom 9. st. iz sjevernih krajeva. Bili su to vješti ratnici koji su idućih stoljeća pljačkali dijelove Engleske, Škotske, Irske, Francuske te Siciliju i jug Italije.

Germansko pleme Vandali naselili su se na području sjeverne Afrike odakle su išli u pljačkaške pohode. U petom stoljeću su opljačkali i opustošili Rim od čega se Rim nije dugo oporavio.

Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu \"O upravljanju carstvom\" iz 10. stoljeća donosi najstariji zapis o Hrvatima na području današnje Hrvatske. Smatrao je da su Hrvati došli s područja između Karpata i Baltičkog mora.

Germanski vojskovođa Odoakar osvojio je Rim i svrgnuo posljednjeg rimskog cara Romula Augustula koji je tada imao tek 16 godina. S tim događajem završava stari te počinje srednji vijek. Odoakar je simbole carske vlasti poslao u Konstantinopol.

Periodizacija velikih povijesnih razdoblja rezultat je konsenzusa povjesničara. Događaj koji simbolizira početak srednjeg vijeka je propast Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine, a događaj koji označava kraj srednjeg vijeka jest Kolumbovo otkriće novog kontinenta - Amerike 1492. godine.

Germani su osnivali različite države na području nekadašnjeg Zapadnog Rimskog Carstva. Ostrogoti su u Italiji utemeljili kraljevstvo koje je postalo najsnažnija država germanskih plemena, a obuhvaćalo je nekadašnje rimske provincije Panoniju i Dalmaciju.

Vizigoti su prvi germanski narod koji su uspjeli upasti u Rim i opljačkati ga, a nakon toga su osnovali svoje kraljevstvo u današnjoj Španjolskoj i južnoj Francuskoj.

Ostrogotski kralj Teodorik vladajući iz Ravenne donio je niz uredba i zakona prema rimskom uzoru te se u samom vladanju oslanjao i na rimske činovnike te senatore. Postojao je i zlatni novac s likom Teodorika. Ostrogotska država propada nakon sukoba s Istočnim Rimskim Carstvom.