Bizant

U četvrtom križarskom pohodu Carigrad je dvaput osvajan i opljačkan od križarskih trupa, prvi put 1203., a drugi 1204. godine.

Jedna od opsada Carigrada dogodila se 626. godine za vrijeme cara Heraklija, kada su Južni Slaveni i Avari pokušali osvojiti bizantsku prijestolnicu. Nakon teškog poraza avarsko-slavenske postrojbe su se povukle.

Carigrad je uz jaku mornaricu imao i vrlo jake i složene zidine grada koje su omogućile obranu od mnogih neprijatelja tijekom stoljeća. Zidine su napokon popustile pod osmanlijskim topovima u 15. stoljeću.

Heraklije je bio bizantski car koji je vladao u 7. stoljeću, a krajem njegovog vladanja Arapi su počeli slabiti Bizantsko Carstvo.

Bizantski car Justinijan I. smatra se velikim zakonodavcem. Nastojao je obnoviti moć Bizantskog carstva pa je tijekom njegovog vladanja došlo do izgradnje i procvate bizantske umjetnosti. Također je objavljen i Zbornik građanskog prava gdje su prikupljeni rimski pravni propisi i oni povezani s narodnom tradicijom na području Bizanta.

Istočno Rimsko Carstvo ili Bizantsko Carstvo država je koja nije doživjela veće promjene nakon seobe naroda. Carstvo se prostiralo na tri kontinenta, a kroz njega su prolazili i najvažniji trgovački putevi. Sjedište je bio Carigrad - mjesto na kojem se odvijala živa trgovina. Zahvaljujući trgovini, gospodarstvo je bilo snažno pa su mogli financirati vojsku i mornaricu.

Jačanjem arapske države i njenim širenjem, Arapi dolaze do granica s Bizantom. Sukobi počinju već u 7. stoljeću kad Arapi oslabljuju Bizant, posebice pred kraj vladavine Heraklija.

Bizantski car Justinijan I. nastojao je obnoviti moć Bizantskog carstva pa je tijekom njegovog vladanja došlo do izgradnje i procvate bizantske umjetnosti. Također je objavljen i Zbornik građanskog prava gdje su prikupljeni rimski pravni propisi i propisi povezani s narodnom tradicijom na području Bizanta.

Bizant se prostirao na čak tri kontinenta, a Carigrad je smješten na prolazu glavnih trgovačkih pravaca zbog čega se razvila trgovina na tom području. Pomoću trgovine je bizantsko gospodarstvo moglo financirati svoje vojne i ostale troškove.

Eufrazijeva bazilika u Poreču najljepši je sačuvan spomenik bizantske umjetnosti na Sredozemlju, a izgrađena je tijekom vladavine cara Justinijana I. na mjestu gdje je već postojala ranokršćanska crkva u 6. stoljeću.

Veliku crkvu sv. Sofije u Carigradu dao je izgraditi Justinijan I. kako bi pokazao veličinu samog Bizanta i blagostanje koje je u njemu vladalo. Crkva je osvajanjem Osmanlija pretvorena u džamiju dobivši dodatne prigradnje - minarete.