Gustoća populacije govori o tome koliko jedinki živi u populaciji. Do povećanja gustoće populacije dolazi kada se poveća broj jedinki na nekom prostoru. To se može dogoditi zbog poboljšanja životnih uvjeta, naglog razmnožavanja, doseljenja jedinki,... Isto tako ako se uvjeti promjene nagore dolazi do pada gustoće populacije.

Zajednicu živih bića (životne zajednice) i staništa nazivamo ekosustav ili ekološki sustav. Ovo su kompleksni sustavi koji se sastoje od žive i nežive prirode na nekom geografskom području. Ekosustavi mogu biti vrlo različiti po životnim uvjetima i vrstama životinja i biljaka koje žive tamo. Ekosustav obalnog područja mora se jako razlikuje od ekosustava hrastove šume.

Prostor na planetu Zemlji nastanjen živim bićima je biosfera, to je veliki prostor gdje se oni nalaze. Uključuje Zemljinu površinu, zrak, vodu, gornji sloj tla i sve žive organizme.

Papučica je jednostanični organizam, odnosno građena je od samo jedne stanice. Ta stanica obavlja sve funkcije koje su potrebne papučici za preživljavanje. Ne postoje organi ni tkiva kod papučice, jer za tvorbu organa i tkiva potrebno je više stanica koje imaju istu ulogu. Jednostanični organizmi su mikroskopskih veličina i nisu vidljivi golim okom.

Uz mnogostanične organizme postoje organizmi koji su građeni od jedne stanice. Nazivamo ih jednostaničnim organizmima. Primjeri takvog organizma su papučica i bakterija Echerichia coli. Mikroskopskih su veličina.

Populacija je zajednica jedinki iste vrste koje žive na istom staništu. Ove jedinke su u međusobnim kontaktima i mogu se slobodno međusobno razmnožavati. Sve zelene žabe na Lonjskom polju pripadaju jednoj populaciji.

Stanica je temeljna građevna jedinica svih živih bića na Zemlji, a građena je od čestica. Postoje jednostanični i višestanični organizmi. Kod višestaničnih organizama, više stanica koji obavljaju istu ulogu tvore tkiva i organe.

Čovjek je mnogostanični organizam, jer se tijelo čovjeka sastoji od velikog broja stanica koje gradi tkiva. Različita tkiva pak tvore organe i organske sustave - svi obavljaju svoje posebne zadaće i tako doprinose da cijeli organizam skladno funkcionira.

Jedinke unutar jedne populacije mogu se slobodno razmnožavati s drugim jedinkama ako im uvjeti staništa to dopuštaju - ako su uvjeti povoljni. To generalno znači da ima dovoljno hrane i da je smanjen broj predatora i prirodnih neprijatelja.

Sva živa bića određenog ekosustava nazivamo životnom zajednicom (biocenozom). Odnosi se na sve jedinke i populacije različitih vrsta koje nastanjuju određeno područje. Primjerice, životna zajednica slatkovodnog jezera se sastoji od populacija zelene žabe, lopoča, vretenaca, komaraca, šarana i trstike koje sve dijele isti prostor.

Bubreg je organ - struktura koju tvore različita tkiva. Organi imaju specifične zadaće unutar organizma, a više organa se udružuje u organske sustave. Neki organi čovjeka su: koža, želudac, jetra.

Jednostanične organizme najčešće promatramo mikroskopom zbog njihove veličine.

Stanište je životni prostor nekog organizma. Idealno, ovo je prostor s najboljim životnim uvjetima za živa bića koja žive na tom prostoru. Ribe i rakovi su prilagođeni na život u vodi pa žive u vodenim staništima, dok trave žive na kopnenim (točnije travnjačkim) staništima. Unutar jednog staništa organizmi žive, traže hranu i razmnožavaju se s drugim jedinkama iste vrste.

Organski sustavi su sustavi unutar jednog organizma koji se sastoje od više organa sličnih funkcija: Neki organski sustavi čovjeka su: dišni sustav, živčani sustav, mišičnokoštani sustav, krvožilni sustav, spolni sustav.

Jedinka označava jedan organizam. Svaki pojedini organizam je jedna jedinka. Jedan čovjek je jedna jedinka vrste Homo sapiens.

Jednostanični organizmi nemaju tkiva, jer su građeni samo od jedne stanice, a tkivo je građeno od više stanica koje obavljaju istu ulogu. U jednostaničnih organizama uloge specifične uloge tkiva obavljaju posebni dijelovi stanice.

Tkivo je skupina stanica koje obavlja istu ulogu. Tkiva nalazimo u mnogostaničnim organizmima. Kombinacijom više tipova tkiva nastaju organi koji obavljaju specifične zadaće.

Sve (i živa i neživa) priroda građena je od jako sitnih čestica (koje nazivamo atomi). Te čestice se udružuju i tako stvaraju druge veće strukture.

Ustroj živog svijeta na planetu Zemlji je organiziran od najmanjih jedinica sve do najkompleksnijih sustava. Po veličini organizacijske cjeline su: čestica, stanica, tkivo, organ, organski sustav, jedinka, populacija, biocenoza, ekosustav, biosfera.

Uz jednostanične organizme postoje i mnogostanični organizmi, odnosno organizmi koji su građeni od više stanica. Primjeri takvog organizma su: čovjek i bukva. Stanice su udružena u tkiva, a različita tkiva pak tvore organe i organske sustave.