Sunčev sustav, zvijezde, galaksije

Zemlja je treći planet po položaju od Sunca u Sunčevom sustavu. Zemlja je planet koji zbog svog položaja omogućuje povoljne uvjete za život brojnim organizmima. Ima višeslojnu atmosferu, tekuću vodu na površni, polarne kape i jedan prirodni satelit (Mjesec).

Plima i oseka su periodična dizanja i spuštanja razine mora, a u jednom danu dogode se dvije plime i dvije oseke. Plima je uzdizanje razine vode na strani Zemlje koja je najbliža Mjesecu, a spuštanje razine vode je oseka. Taj ciklus plime i oseke traje 24 sata.

Galaksije su složeni sistemi koji se satoje od puno zvijezda koje kruže oko jednog središta. Glaksije se sastoje od mnogo planetarnih sustava (poput Sunčevog sustava). U centru galaksija se nalaze velike crne rupe.

Mliječna staza (eng. Milky Way) je galaksija spiralnog oblika unutar koje se nalazi Sunčev sustav (Sunce, Zemlja i ostali planeti). Samo ime opisuje kako galaksija izgleda na noćnom nebu kada se gleda s površine Zemlje. Mliječna staza se sastoji od nekoliko stotina milijardi zvijezda.

Čovjek je prvi puta stupio na mjesec 21. srpnja 1969. u sklopu svemirske misije Apolo 11. Neil Armstrong je posto prvi čovjek koji je hodao po površini mjeseca.

Galaksija u kojoj se nalazi planet Zemlje naziva se Mliječna staza ili Kumova slama.

Sunce je zvijezda koja se nalazi u sredini Sunčevog sustav. Oko Sunca kruže planeti po svojim određenim stazama (orbitama). U centru sunca se događaju procesi fuzije koji stalno oslobađaju veliku količinu energije u obliku vidljive svjetlosti, UV zračenja i topline koja pak dopire do okolnih planeta.

Mliječna staza (eng. Milky Way) je galaksija spiralnog oblika unutar koje se nalazi Sunčev sustav (Sunce, Zemlja i ostali planeti). Samo ime opisuje kako galaksija izgleda na noćnom nebu kada se gleda s površine Zemlje. Mliječna staza se sastoji od stotina milijardi zvijezda.

Sunčev sustav je Sustav koji se sastoji od zvijezde (Sunca) oko koje kruže planeti i druga nebeska tijela (patuljasti planeti, prirodni sateliti te druga manja tijela). Svi planeti se nalaze na svojim putanjama oko Sunca, a njihova svojstva su određena položajem u sustavu - odnosno koliko su blizu Suncu i kolike energije dobivaju od sunca.

Sunčev sustav je Sustav koji se sastoji od zvijezde (Sunca) oko koje kruže planeti i druga nebeska tijela. Svi planeti se nalaze na svojim putanjama oko Sunca, a njihova svojstva su određena položajem u sustavu - odnosno koliko su blizu Suncu i kolike energije dobivaju od sunca. U Sunčevom sustavu postoji osam planeta: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Energija plime i oseke je obnovljivi izvor energije, budući da je plima i oseka ciklus u prirodi koji se ponavlja svaki dan.

Grupe zvijezda nazivamo zviježđima. To su skupine zvijezda koje kada se povežu zamišljenim linijama poprime prepoznatljiv oblik. Zviježđa mijenjaju svoj položaj na nebu ovisno o godišnjem dobu te su se povijesno koristili za pračenje vremena i sezona te za navigaciju.

Plima i oseka su periodična dizanja i spuštanja razine mora, a u jednom danu dogode se dvije plime i dvije oseke. Plima je uzdizanje razine vode na strani Zemlje koja je najbliža Mjesecu, a spuštanje razine vode je oseka. Taj ciklus plime i oseke traje 24 sata.

Danas se koristimo Gregorijanskim kalendarom koji je primjer Sunčevog godišnjeg kalendara. Nastao je u 16. stoljeću iz Julijanskog kalendara njegovom preradom kako bi bio bolje usklađen sa Sunčevom godinom. Gregorijanski kalendar ima 365 dana, s time da je svaka četvrta godina prijestupna i ima 366 dana.

Prepoznajemo osam Mjesečevih mijena unutar jednog ciklusa (ciklus traje 29,5 dana i to je količina vremena potrebna Mjesecu jedno obiđe Zemlju). To su: mladi Mjesec, rastući srp, prva četvrt, rastući Mjesec u drugoj četvrti, pun Mjesec, padajući Mjesec u trećoj četvrti, posljednja padajuća četvrt, padajući srp. Izgled Mjeseca ovisi o tome kolika količina Sunčeve svjetlosti se odbija od njega, odnosno koliko Zemlja zaklanja mjesec tako da sunce ne dopire do njega.

Satelit je neko tijelo koje se kreće oko nekog drugog većeg tijela (planeta) po određenoj putanji. Sateliti mogu biti prirodni ili umjetni. Prirodni satelit je primjerice Mjesec. Umjetni sateliti su ljudske letjelice koje kruže oko Zemlje pritom snimajuću površinu planeta, zračenja i signale.

Zvijezde su nebeska tijela u obliku sjajne kugle koja se sastoji od plazme. Zvijezde generiraju veliku količinu energije u svojoj unutrašnjosti, a ta energija se zatim širi u svemir i dolazi do okolnih nebeskih tijela. Sunce je najbliža zvijezda planetu Zemlji i nalazi se u središtu Sunčevog sustava.

Vjetar nastaje zbog nejednakog zagrijavanja zraka na različitim dijelovima Zemlje. 

Zonu plime i oseke nazivamo još i obalno područje. Ovo je područje s posebnim životnim uvjetima na koje se životinje koje ovdje žive moraju prilagoditi - npr. aktivni su kada je razina mora visoka, a miruju kada se more povuče. Primjer ovakve životinje je crvena moruzgva.

Sunčevi kalendari su danas u standardnoj uporabi - Gregorijanski kalendar se koristi globalno, a bazira se na položaju Sunca i vremenu koje je potrebno da Zemlja obiđe Sunce (365 dana). Nastao je u 16. stoljeću iz Julijanskog kalendara njegovom preradom kako bi bio bolje usklađen sa Sunčevom godinom. Gregorijanski kalendar ima 365 dana, s time da je svaka četvrta godina prijestupna i ima 366 dana.

Planet je veliko nebesko tijelo koje nije zvijezda i nema vlastiti izvor energije. U Sunčevom sustavu ima osam planeta: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Planeti kruže oko zvijezde. Planeti mogu imati prirodne satelite (jedan ili više) koji zbog gravitacije kruže oko planeta.

Veliki medvjed i Mali medvjed su nazivi za grupe zvijezda koje nazivamo zviježđima. To su skupine zvijezda koje kada se povežu zamišljenim linijama poprime prepoznatljiv oblik. Zviježđa mijenjaju svoj položaj na nebu ovisno o godišnjem dobu te su se povijesno koristili za pračenje vremena i sezona te za navigaciju.

U Sunčevom sustavu postoji osam planeta koji kruže oko Sunca po svojim pravilnim putanjama (orbitama). Ti planeti su: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Mjesečevi kalendari prate promijene Mjesečevog ciklusa koji se kroz jednu godinu ponavljaju 12 ili 13 puta. Mjesečevi kalendari nastali su u starom Egiptu, ali se danas više ne koriste. Razlog tome jest to što Mjesečev kalendar kao bazu koristi Mjesečeve mijene te se ne može uskladiti sa Sunčevim godišnjem kalendarom.

Mars je planet najbliži Zemlji. Mars je četvrti planet po udaljenost od Sunca. Trećine je veličine planeta Zemlje, a od njega je manji samo Merkur. Mars ima tanku atmosferu, njegova površina je po sastavu slična površini zemlje, ima polarne kape i dva prirodna satelita. Brojna astronomska istraživanja se vrše na površini Marsa pomoću robota.

Sunce je zvijezda koja se nalazi u sredini Sunčevog sustav. Oko Sunca kruže planeti (sa svojim satelitima) po svojim orbitama. U centru sunca se događaju procesi fuzije koji stalno oslobađaju veliku količinu energije u obliku vidljive svjetlosti, UV zračenja i topline.

Privlačna sila koja planete i ostala nebeska tijela međusobno privlači naziva se gravitacija. Što neko tijelo ima veću masu ima i veću gravitacijsku silu. Sunce ima jako veliku masu pa privlači planete koji se kreću oko Sunca. Planeti su manji pa svojom gravitacijom djeluju na predmete na svojoj površini i na satelite.

Jedan mjesečev ciklus traje 29 i pol dana, odnosno Mjesecu treba 29 i pol dana da napravi krug oko Zemlje.

Sunce je zvijezda u kojoj se događaju različiti procesi zbog kojih ima vlastiti izvor energije. Velike količine energije se šire sa sunca u okolni svemir i dolaze do planeta u Sunčevom sustavu.

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit ili pratitelj. Mjesec kruži oko Zemlje po svojoj pravilnoj putanji.

Privlačna sila koja planete i ostala nebeska tijela međusobno privlači naziva se gravitacija. Što neko tijelo ima veću masu ima i veću gravitacijsku silu. Sunce ima jako veliku masu pa privlači planete koji se kreću oko Sunca. Planeti su manji pa svojom gravitacijom djeluju na predmete na svojoj površini i na satelite.

To je period koji je potreban Mjesecu napravi krug oko Zemlje. Jedan mjesečev ciklus traje 29 i pol dana, unutar kojih se izmijeni osam mjesečevih mijena. Prema Mjesečevom ciklusu nastali su prvi kalendari - Mjesečevi kalendari.

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit ili pratitelj. Mjesec kruži oko Zemlje po svojoj pravilnoj putanji. Mjesec je najsvjetlije i najveće nebesko tijelo na noćnom nebu. Negova gravitacija utječe na cikluse povlačenja vode (plime i oseke). Prema mjesečevom ciklusu nastao je Mjesečev kalendar.

Sunčevi kalendari su danas u standardnoj uporabi - Gregorijanski kalendar se koristi globalno, a bazira se na položaju Sunca i vremenu koje je potrebno da Zemlja obiđe Sunce (365 dana). Mjesečevi kalendari nastali su u starom Egiptu, ali se danas više ne koriste. Razlog tome jest to što Mjesečev kalendar kao bazu koristi Mjesečeve mijene te se ne može uskladiti sa Sunčevim godišnjem kalendarom.

Galaksije su složeni sistemi koji se satoje od puno zvijezda koje kruže oko jednog središta. Glaksije se sastoje od mnogo planetarnih sustava (poput Sunčevog sustava). U centru galaksija se nalaze velike crne rupe. Galaksija u kojoj se nalazi planet Zemlje naziva se Mliječna staza ili Kumova slama.

Zona plime i oseke je područje uz obalu gdje dolazi do periodičnog povlačenja i uzdizanja razine vode. Ovo je područje s posebnim životnim uvjetima na koje se životinje koje ovdje žive moraju prilagoditi - npr. aktivni su kada je razina mora visoka, a miruju kada se more povuče. Primjer ovakve životinje je crvena moruzgva. Zonu plime i oseke nazivamo još i obalno područje.

Planeti i druga nebeska tijela nisu oblika pravilne kugle. Planeti su spljošteni na polovima zbog brzog okretanja oko svoje osi. 

Mjesec odražava Sunčevu svijetlost i zato po noći Mjesec je najsjajnije nebesko tijelo.

Puni Mjesec nazivamo još i uštap. Prepoznajemo osam Mjesečevih mijena unutar jednog ciklusa (ciklus traje 29,5 dana i to je količina vremena potrebna Mjesecu jedno obiđe Zemlju). Prema Mjesečevom ciklusu nastali su prvi kalendari - Mjesečevi kalendari.

Mars je planet najbliži Zemlji. Mars je četvrti planet po udaljenost od Sunca. Trećine je veličine planeta Zemlje, a od njega je manji samo Merkur. Mars ima tanku atmosferu, njegova površina je po sastavu slična površini zemlje, ima polarne kape i dva prirodna satelita. Brojna astronomska istraživanja se vrše na površini Marsa pomoću robota.