Preživljavanje na niskim temperaturama

Životinje koje imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu preživljavaju zimu tako da hiberniraju. Tijekom jeseni se temperatura zraka smanjuje pa se time smanjuje i fizička aktivnost životinja s promjenjivom tjelesnom temperaturom. Postaju trome, puno manje jedu te se u jednom trenutku zakopaju i čekaju proljeće kako bi ponovno mogle živjeti kvalitetan život.

Pingvin se jako dobro prilagodio na život u području s jako niskim temperaturama. Gusti sloj perja ga štiti od smrzavanja.

Prestankom transpiracije prestaje i upijanje vode iz tla kod biljaka i tako. Biljke transpiracijom inače gube velike količine vode, ali zimi tu vodu moraju čuvati jer ako se tlo zamrzne sva voda postane nedostupna.

Srednja (prosječna) temperatura je temperatura koja je dobivena računom iz podataka za sve dane u nekom periodu. Prosječne temperature mogu se računati za mjesece, za godišnja doba, za godinu danu,...

Srednja dnevna temperatura je temperatura koja je dobivena računom iz više podataka koji su izmjereni u jednom danu. Računa se kao srednja vrijednost tih višekratnih mjerenja.

Temperaturu zraka mjerimo termometrom. Osim termometra, možemo koristiti i automatsku meteorološku stanicu u koju su ugrađeni senzori za mjerenje temperature zraka.

Smeđi medvjed tijekom zime miruje i troši zalihe masti. Ukoliko zima nije prehladna i hrana mu bude lako dostupna može prekinuti mirovanje.

Srednja dnevna temperatura je temperatura koja je dobivena računom iz više podataka koji su izmjereni u jednom danu. Računa se kao srednja vrijednost tih višekratnih mjerenja.

Zima (u umjerenom toplinskom dobu) je period kada su temperature zraka najniže. Temperature mogu pasti ispod 0 °C, stvara se led na vodenim površinama i može padati snijeg. U toplijim regijama (priobalje Hrvatske) temperature nisu toliko niske, ali ima puno padalina i jakih vjetrova. Zima prema kalendaru započinje 21. prosinca, tada dan postaje kraći od noći.

Tjelesni pokrov ptica i sisavaca su slojevi krzna (dlake) ili perje i potkožne masti koji ovim životinjama omogućuje da ostanu aktivne kada je jako hladno.

Zima (u umjerenom toplinskom dobu) je period kada su temperature zraka najniže. Temperature mogu pasti ispod 0 °C, stvara se led na vodenim površinama i može padati snijeg. U toplijim regijama (priobalje Hrvatske) temperature nisu toliko niske, ali ima puno padalina i jakih vjetrova. Zima prema kalendaru započinje 21. prosinca, tada dan postaje kraći od noći.

Prvi sisavci su bili male životinje slične rovkama. Najvjerojatnije su bili noćne životinje koje su se tijekom dana skrivale od dinosaura. Sisavci su preživjeli veliko izumiranje nakon kojeg su se počeli brzo razvijati i danas su dominantna skupina životinja.

Igličasti listovi kod vazdazelenog drveča su prilagođeni na hladne uvjete zime. Prekriveni su voštanom kutikulom kako bi spriječili dodatan gubitak vode. Ulje i smola koji se nalaze u sastavu voštane kutikule štite biljku od smrzavanja.

Maksimalna temperatura govori koja je najveća temperatura zraka izmjerena u nekom zadanom periodu (dan, mjesec, godina...).

Igličasti listovi vazdazelenog drveća su prekriveni voštanom kutikulom kako bi spriječili dodatan gubitak vode. Ulje i smola koji se nalaze u sastavu voštane kutikule štite biljku od smrzavanja. U područjima gdje su zime jako hladne raste pretežno vazdazeleno bilje i drveće.

Nakon udara asteroida u zrak se digla velika količina prašine, zatim su uslijedili požari, potresi i vulkanske erupcije koje su dodatno izbacile velike mase vulkanskog pepela i prašine u atmosferu. Sve to je spriječilo dotok Sunčeve svjetlosti do Zemljine površine i dovelo do naglog zahlađenja.

Proces tijekom kojih se iz jednostavnijih organizama razvijaju složeni organizmi. Ovo je proces koji traje milijunima godina. A dokaze o evoluciji možemo naći u fosilima i genima.

Stanje mirovanja tijekom hladnog perioda godine nazivamo hibernacija. Životinje hiberniraju u skloništu kako bi preživjele teške uvijete zime (jako niske temperature i nedostatak hrane). Hibernaciju se još naziva i zimski san a postoji kod kornjača, medvjeda, puhova.

Maksimalna temperatura zraka govori nam koja je najveća temperatura zraka izmjerena u nekom zadanom periodu (dan, mjesec, godina...), a minimalna temperatura nam govori koja je najniža temperatura zraka zabilježena za neki period.

Pretpostavlja se da je sudar asteroida sa Zemljom uzrok izumiranja dinosaura. Sudar se dogodio prije 65 milijuna godina na području Meksika. Uzrokovao velike požare i vulkanske erupcije te velike i nagle promjene u klimi.

Pretpostavlja se da je sudar asteroida sa Zemljom uzrok izumiranja dinosaura. Sudar se dogodio prije 65 milijuna godina na području Meksika. Uzrokovao velike požare i vulkanske erupcije te velike i nagle promjene u klimi.

U podzemnim šupljinama i špiljama (npr. u kršu temperatura zraka se vrlo malo mijenja tijekom godine i ostaje slična prosječnoj godišnjoj temperaturi područja gdje se nalazi ta temperatura može biti i iznad 10 °C.

Iako ih tjelesni pokrov (slojevi krzna (dlake) i potkožne masti štiti od hladnoće. Zimi može doći do velikih nestašica hrane. Ako su životinje aktivne troše puno energije a to si ne mogu priuštiti ako hrane nema. Zato se povlače u skloništa i smiruju kako bi smanjile potrošnju energije.

Stanje mirovanja tijekom hladnog perioda godine nazivamo hibernacija. Životinje hiberniraju kako bi preživjele teške uvijete zime (jako niske temperature i nedostatak hrane). Hibernaciju se još naziva i zimski san a postoji kod kornjača, medvjeda, puhova.

Srednja (prosječna) temperatura je temperatura koja je dobivena računom iz podataka za sve dane u nekom periodu. Prosječne temperature mogu se računati za mjesece, za godišnja doba, za godinu danu,...

Izumiranje dinosaura je sisavcima omogućilo daljnji razvoj i napredak. Imali su na raspolaganju veće zalihe hrane te veći broj staništa za naseljavanje.

Životinje čija se tjelesna temperatura ne mijenja s promjenom temperature okoliša imaju stalnu tjelesnu temperaturu. To su sisavci i ptice koji mogu ostati aktivni i tijekom jako niskih temperatura, a oni koji žive u jako hladnom staništu su razvili prilagodbe poput gustog krzna i debelog sloja masti pa im niska temperatura ne smeta.

Nakon sudara asteroida sa Zemljom je došlo do velikog zahlađenja. Biljke nisu mogle preživjeti toliko niske temperature pa su nestale, a time je nestala i hrana dinosaura. Nakon što se smanjila populacija biljojeda (većina dinosaura), populacija mesojeda više nije imala što jesti pa su i oni izumrli.

Dinosauri su skupina izumrlih gmazova koja je živjela tijekom perioda koji se zove Trijas kada su doživjeli vrhunac svojeg razvoja. Kada su živjeli bili su dominantna skupina na planetu i živjeli su u svim staništima. Dinosaur žive i danas, a poznatiji su pod nazivom ptice.

Nakon što ih izleže, kornjača zakopa jaja u zemlju kako ih ne bi pojela neka druga životinja. Kornjače se ne brinu za svoje mlade što znači da ne čeka dok se mladi izlegnu već nastavlja živjeti istim tempom.

Neke životinje poput gmazova i puževa nemaju stalnu tjelesnu temperaturu, već se njihova temperatura mijenja ovisno o temperaturi njihovog okoliša. Kada je hladno one postanu trome i manje aktivne te traže skrovišta gdje će u stanju mirovanja prezimiti sve do proljeća kada nastupaju povoljniji uvjeti.

Dinosauri su bili dominantni stanovnici planeta Zemlje prije 65 milijuna godina. Postojalo je jako puno vrsta i živjeli su na različitim staništima (i u vodi i na kopnu).

Minimalna temperatura govori koja je najmanja temperatura zraka bila očitana u nekom zadanom periodu (dan, mjesec, godina...)

Temperaturu zraka mjerimo termometrom. Na termometru se može očitati maksimalna i minimalna (najviša i najniža) temperatura zabilježena u periodu u kojem je temperatura mjerena. Također se može zabilježiti i trenutna temperatura. Posebni termometri se koriste za mjerenje tjelesne temperature ljudi (npr. kada smo bolesni).

Igličasti listovi vazdazelenog drveća su prekriveni voštanom kutikulom kako bi spriječili dodatan gubitak vode. Ulje i smola koji se nalaze u sastavu voštane kutikule štite biljku od smrzavanja. U područjima gdje su zime jako hladne raste pretežno vazdazeleno bilje i drveće.

Prvi sisavci su bili male životinje slične rovkama. Najvjerojatnije su bili noćne životinje koje su se tijekom dana skrivale od dinosaura. Sisavci su preživjeli veliko izumiranje nakon kojeg su se počeli brzo razvijati i danas su dominantna skupina životinja.