Kako čuvamo okoliš

Ozon je plin koji nastaje od kisika, a najviše ga ima u višim slojevima atmosfere. Njegova uloga je upijanje ultraljubičastog zračenja.

Ispuštanjem raznih sredstva za pranje i ispusti iz industrijskih postrojenja povisuju količine mineralnih tvari u vodi (npr. sulfata) koju dovode od ubrzanog i prekomjernog razmnožavanja algi (cvjetanje algi). Alge stvaraju gusti sloj na površni vode koji ne propušta svjetlost pa vodne biljke ne mogu vršiti fotosintezu. Razgradnjom mrtvih algi troši se puno kisika što može dovesti do pomora životinja koje žive u vodi.

Ekološki otisak je mjera koja pokazuje koliko je površine potrebno pojedincu da zadovolji potrebe za stanovanjem, energijom, hranom, transportom i odlaganjem otpada. Npr. ekološki otisak je veći što pojedinci stvaraju više otpada. Danas se teži imati što manji mogući ekološki otisak.

Cvjetanje algi je ubrzano i prekomjerno razmnožavanja algi zbog velike količine mineralnih i hranjivih tvari u vodi koje u vodu dospiju ispustima iz industrije i poljoprivrede. Cvjetanje algi može uzrokovati pomor biljaka i životinja koje žive u tim vodenim sustavima.

Cvjetanje algi je ubrzano i prekomjerno razmnožavanja algi zbog velike količine mineralnih i hranjivih tvari u vodi koje u vodu dospiju ispustima iz industrije i poljoprivrede. Cvjetanje algi može uzrokovati pomor biljaka i životinja koje žive u tim vodenim sustavima.

Smanjiti količinu otpada možemo na nekoliko načina. Odjeću i predmete možemo koristi dugo ili kupovati \"secend hand\" već korištene predmete. Izbjegavati jednokratne vrećice i ambalažu te ambalažu napravljenu od miješanih materijala koji se rijetko mogu reciklirati. Primjerice, papirnate šalice za kavu imaju plastiku u sebi te se zbog toga vrlo teško recikliraju. Također, ako se neki proizvod koristi u velikim količinama popt sapuna ili šampona poželjno je kupiti jedno veće pakiranje nego više manjih.

Ekološki otisak je mjera koja pokazuje koliko je površine potrebno pojedincu da zadovolji potrebe za stanovanjem, energijom, hranom, transportom i odlaganjem otpada. Npr. ekološki otisak je veći što pojedinci stvaraju više otpada. Danas se teži imati što manji mogući ekološki otisak.

Plastični otpad je vrlo veliki problem na Zemlji, a posebno u moru. Njeno razdoblje raspada je dugo i zbog toga se nakuplja najčešće u morima i oceanima gdje često morske životinje misleći da je hrana pojedu plastični otpad i na kraju uginu. Primjer je glavata želva koja se hrani meduzama, a jedinke progutaju plastičnu vrećicu budući da oblikom podsjeća na meduze.

Buka je naziv za zvukove koji organizam smatra stresnim i uznemiravajućim. Na primjer, buka za grabežljivce su zvukovi autoceste. Kod ljudi stalno izlaganje buki može dovesti do ozbiljnih oštećenja sluha.

Bio uzgoj hrane (biljaka i životinja) ne koristi umjetna gnojiva i štetne tvari koje štete okolišu i ekosustavu. Tradicionalna uporaba pesticida i herbicida šteti tlu i vodama jer se ove tvari ispiru kišom i podzemnim vodama i zagađuju tlo i vodne ekosustave, a štetni su za brojne organizme. Također se mogu akumulirati u hrani koja se proizvodi te ih konzumacijom unosimo u vlastiti organizam.

Kisele kiše su kiše koje nastaju ispuštanjem štetnih plinova u atmosferu. Plinovi u atmosferi se otapaju u vodenoj pari i tako nastaje kisela kiša koja je štetna za većinu organizama, osobito one sa vapnenačkim ljušturama, budući da kiselina otapa vapnenac.

Mjera koja pokazuje koliko je površine potrebno pojedincu da zadovolji potrebe za stanovanjem, energijom, hranom, transportom i odlaganjem otpada naziva se ekološki otisak. Npr. ekološki otisak je veći što pojedinci stvaraju više otpada.

Ubrzano zagrijavanje površine Zemlje zbog povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi nazivamo učinak (efekt) staklenika. Staklenički plinovi (npr. ugljikov dioksid, metan) reflektiraju toplinu natrag prema Zemlji i dolazi do većeg zagrijavanja što ima velike posljedice za prirodu uključujući otapanje ledenjaka, povećanje razine mora i umiranje koralja.

Ovo su oblici energije koji ne ovise o fosilnim gorivima i ne mogu se potrošiti. Ovi oblici energije su sve više popularni zbog manje štetnosti za okoliš od npr. uporabe ugljena ili nafte. Obnovljivi izvori energije su Sunčeva energija, energija vjetra i energija vode.

Stanjenjem ozonskog omotača nastala su mjesta gdje je ozon jako tanak - ozonske rupe. Ovo je uzrokovano freonima i haloni koji su bili u širokoj uporabi u različitim kućanskim uređajima i sprejevima. Kao rezultat rupa u ozonu pojačano je UV zračenje koje dopire do zemlje i djeluje štetno na ljude i drugi živi svijet.

Onečišćenje bukom može uzrokovati na nesposobnost lova pomoću sluha kod predatora - ne mogu dobro čuti zvukove koje stvara plijen. U moru, morski promet (brodovi) stvaraju veliku količinu buke koja uzrokuje dezorijentiranost morskih sisavaca i probleme u komunikaciji.

Ozon je plin koji nastaje od kisika, a najviše ga ima u višim slojevima atmosfere gdje stvara ozonski omotač oko planeta Zemlje. Njegova uloga je upijanje ultraljubičastog zračenja i zaštita živog svijeta.

Freoni i haloni su plinovi koji su bili u širokoj uporabi u različitim kućanskim uređajima i sprejevima. Oni su uzrokovali stanjenje ozonskog omotača, odnosno stvorili su ozonske rupe. Kao rezultat stanjenja ozona došlo je do pojačanja UV zračenja na Zemlji koje ima štetan utjecaj na živa bića, a u ljudi može uzrokovati bolesti (npr. rak kože).

Marijeta i Vanja dnevno napune dvije kante smeća što je čak cijela jedna kanta više nego što napune Vita i Teo. Ekološki otisak je veći što pojedinci stvore više otpada.

Bio uzgoj hrane (biljaka i životinja) ne koristi umjetna gnojiva i štetne tvari (kemijska sredstava i regulatori rasta) koje štete okolišu i ekosustavu. Tradicionalna uporaba pesticida i herbicida šteti tlu i vodama jer se ove tvari ispiru kišom i podzemnim vodama i zagađuju tlo i vodne. Također štete zdravlju ljudi.

Svjetlosno onečišćenje promijeni dnevno-noćni ritam brojnih organizama. Životinje koje su aktivne danju mogu postati aktivne noću, dok se aktivnost noćnih životinja može smanjiti što pak utječe na njihovu sposobnost da pronađu dovoljno hrane.

Kisele kiše su kiše koje nastaju ispuštanjem štetnih plinova u atmosferu. Plinovi u atmosferi se otapaju u vodenoj pari i tako nastaje kisela kiša koja je štetna za većinu organizama, osobito one sa vapnenačkim ljušturama, budući da kiselina otapa vapnenac.

Ptice su osjetljive na svjetlosno onečišćenje, pogotovo potice koje lete noću tijekom selidbi jer ono utječe na mogućnost navigacije i uzrokuje promjene u rutama selidbi ptica. Kornjače su izrazito osjetljive. Mlade morske kornjače, nakon što se izlegu kreću prema oceanu tako da idu prema svjetlosti mjeseca koja se reflektira na površini oceana. Zbog velikog svjetlosnog zagađenja kornjače sve više idu prema gradovima i prometnicama te ugibaju. Druge osjetljive skupine su šišmiši, krijesnice i noćni leptiri.

Buka je naziv za zvukove koji organizam smatra stresnim i uznemiravajućim. Na primjer, buka za grabežljivce su zvukovi autoceste.

Kisele kiše su kiše koje nastaju ispuštanjem štetnih plinova u atmosferu. Plinovi u atmosferi se otapaju u vodenoj pari i tako nastaje kisela kiša koja je štetna za većinu organizama, osobito one sa vapnenačkim ljušturama, budući da kiselina otapa vapnenac.

Onečišćenje je prisutnost neke štetne tvari (onečišćavala) u vodi, zraku ili tlu. Onečišćenje ima negativni utjecaj na sustav u kojem je prisutno te često ugrožava zdravlje i preživljavanje biljaka i životinja ( uključujući ljudi). Izvor onečišćenja su ljudi i njihove aktivnosti poput automobila, ispušnih plinova i ispušnih voda.

Stanjenjem ozonskog omotača nastala su mjesta gdje je ozon jako tanak - ozonske rupe. Ovo je uzrokovano freonima i haloni koji su bili u širokoj uporabi u različitim kućanskim uređajima i sprejevima. Kao rezultat rupa u ozonu pojačano je UV zračenje koje dopire do zemlje i djeluje štetno na ljude i drugi živi svijet.

Plastiku odlažemo u žutu kantu za smeće. Osim plastike, u žutu kantu odlažemo metalne poklopce i čepove, iskorištene šampone i deterdžente, aluminijsku foliju, konzerve itd. Svaka boja kante predstavlja različiti otpad koji odlažemo u tu kantu.

Fosilna goriva su neobnovljivi izvori energije u koje ubrajamo naftu, zemljin plin i ugljen. Izgaranjem fosilnih goriva u tvornicama i nekim elektranama u zrak se ispuštaju ugljikov dioksid i drugi onečišćivači zraka (prašina, čađa, otrovni plinovi). Ispušni plinovi (npr. iz automobila) su jaki onečišćivači zraka.

Svjetlosno onečišćenje je prevelika količina svjetlosti noću zbog prisustva ljudi, veliki problem je pretjerana i prejaka javna noćna rasvjeta. Ovo onečišćenje promijeni dnevno-noćni ritam brojnih organizama što ih može ometati u pronalasku dovoljno hrane ili partnera.

Onečišćenje je prisutnost neke štetne tvari (onečišćavala) u vodi, zraku ili tlu. Onečišćenje ima negativni utjecaj na sustav u kojem je prisutno te često ugrožava zdravlje i preživljavanje biljaka i životinja ( uključujući ljudi). Izvor onečišćenja su ljudi i njihove aktivnosti poput automobila, ispušnih plinova i ispušnih voda.

Recikliranje je postupak kojim se materijali (i otpad) mogu ponovno iskoristiti u izradi novih predmeta i materijala. Na ovaj način smanjuje količina otpada jer se produžuje vrijeme korištenja materijala poput plastike i smanjuje se potreba za proizvodnjom nove plastike.

Svjetlosno onečišćenje je prevelika količina svjetlosti noću zbog prisustva ljudi, veliki problem je pretjerana i prejaka javna noćna rasvjeta. Ovo onečišćenje promijeni dnevno-noćni ritam brojnih organizama što ih može ometati u pronalasku dovoljno hrane ili partnera.

Klimatske promijene su velike promijene u uvjetima klime u svim regijama Zemlje i povezane su s pretjeranom potrošnjom fosilnih goriva, efektom staklenika i ljudskom aktivnošću (npr. sjeća šuma). Sušna razdoblja postaju sve suša i toplija, a velika nevremena i oluje postaju sve razornije.

Bio uzgoj hrane (biljaka i životinja) ne koristi umjetna gnojiva i štetne tvari (kemijska sredstava i regulatori rasta) koje štete okolišu i ekosustavu. Tradicionalna uporaba pesticida i herbicida šteti tlu i vodama jer se ove tvari ispiru kišom i podzemnim vodama i zagađuju tlo i vodne. Također štete zdravlju ljudi.

Klimatske promijene su velike promijene u uvjetima klime u svim regijama Zemlje i povezane su s pretjeranom potrošnjom fosilnih goriva, efektom staklenika i ljudskom aktivnošću (npr. sjeća šuma). Sušna razdoblja postaju sve suša i toplija, a velika nevremena i oluje postaju sve razornije.

Ozon je plin koji nastaje od kisika, a najviše ga ima u višim slojevima atmosfere gdje stvara ozonski omotač oko planeta Zemlje. Njegova uloga je upijanje ultraljubičastog zračenja i zaštita živog svijeta.

Ozonski omotač štiti Zemlju od Sunčevih zraka koje mogu biti štetne. Ozon je plin koji nastaje od kisika, a najviše ga ima u višim slojevima atmosfere.

Gradovi su mjesta velike koncentracije ljudi,a gradski okoliš je jako onečišćen. Izraženo je onečišćenje zraka (u obliku smoga, prašine i toksičnih plinova), svjetlosno onečišćenje i buka.

Fosilna goriva su neobnovljivi izvori energije u koje ubrajamo naftu, zemljin plin i ugljen. Izgaranjem fosilnih goriva u tvornicama i nekim elektranama u zrak se ispuštaju ugljikov dioksid i drugi onečišćivači zraka (prašina, čađa, otrovni plinovi). Ispušni plinovi (npr. iz automobila) su jaki onečišćivači zraka.

Buka je naziv za zvukove koji organizam smatra stresnim i uznemiravajućim. Na primjer, buka za grabežljivce su zvukovi autoceste. Kod ljudi stalno izlaganje buki može dovesti do ozbiljnih oštećenja sluha.

Recikliranje je postupak kojim se materijali (i otpad) mogu ponovno iskoristiti u izradi novih predmeta i materijala. Na ovaj način smanjuje količina otpada jer se produžuje vrijeme korištenja materijala poput plastike i smanjuje se potreba za proizvodnjom nove plastike.

Danas ljudi stvaraju ogromne količine smeća. Pretjerani konzumerizam (kupovina viška stvari koje nam ne trebaju) je jedan od razloga zašto. Npr. ljudi stalno kupuju novu odjeću iako im ona nije potrebna, a većina te odjeće nikada ne bude nošena i završi na smetlištu. Također brojni proizvodi dolaze pakirani u prekomjernoj ambalaži ili ambalaži koju je teško reciklirati.

Ubrzano zagrijavanje površine Zemlje zbog povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi nazivamo učinak (efekt) staklenika. Staklenički plinovi (npr. ugljikov dioksid, metan) reflektiraju toplinu natrag prema Zemlji i dolazi do većeg zagrijavanja što ima velike posljedice za prirodu uključujući otapanje ledenjaka, povećanje razine mora i umiranje koralja.

Ovo su oblici energije koji ne ovise o fosilnim gorivima i ne mogu se potrošiti. Ovi oblici energije su sve više popularni zbog manje štetnosti za okoliš od npr. uporabe ugljena ili nafte. Obnovljivi izvori energije su Sunčeva energija, energija vjetra i energija vode.