Ustroj živog svijeta

Jednostanične organizme najčešće promatramo mikroskopom zbog njihove veličine.

Sva živa bića određenog ekosustava nazivamo životnom zajednicom (biocenozom). Odnosi se na sve jedinke i populacije različitih vrsta koje nastanjuju određeno područje. Primjerice, životna zajednica slatkovodnog jezera se sastoji od populacija zelene žabe, lopoča, vretenaca, komaraca, šarana i trstike koje sve dijele isti prostor.

Stanica je temeljna građevna jedinica svih živih bića na Zemlji, a građena je od čestica. Postoje jednostanični i višestanični organizmi. Kod višestaničnih organizama, više stanica koji obavljaju istu ulogu tvore tkiva i organe.

Uz jednostanične organizme postoje i mnogostanični organizmi, odnosno organizmi koji su građeni od više stanica. Primjeri takvog organizma su: čovjek i bukva. Stanice su udružena u tkiva, a različita tkiva pak tvore organe i organske sustave.

Jednostanični organizmi su organizmi koji su sastoje samo od jedne stanice koja obavlja sve funkcije koje su potrebne za preživljavanje - hranjenje, rast i razmnožavanje. Jednostanični organizmi su mikroskopskih veličina i nisu vidljivi golim okom. Primjeri takvog organizma su papučica i bakterija Echerichia coli.

Tkivo je skupina stanica koje obavlja istu ulogu. Tkiva nalazimo u mnogostaničnim organizmima. Kombinacijom više tipova tkiva nastaju organi koji obavljaju specifične zadaće. Neka od tkiva su: mišično tkivo, živčano tkivo, pokrovno tkivo, koštano, hrskavično tkivo, vezivno tkivo.

Sva živa bića određenog ekosustava nazivamo životnom zajednicom (biocenozom). Odnosi se na sve jedinke i populacije različitih vrsta koje nastanjuju određeno područje. Primjerice, životna zajednica slatkovodnog jezera se sastoji od populacija zelene žabe, lopoča, vretenaca, komaraca, šarana i trstike koje sve dijele isti prostor.

Zajednicu živih bića (životne zajednice) i staništa nazivamo ekosustav ili ekološki sustav. Ovo su kompleksni sustavi koji se sastoje od žive i nežive prirode na nekom geografskom području. Ekosustavi mogu biti vrlo različiti po životnim uvjetima i vrstama životinja i biljaka koje žive tamo. Ekosustav obalnog područja mora se jako razlikuje od ekosustava hrastove šume.

Organ je struktura koju tvore različita tkiva. Organi imaju specifične zadaće unutar organizma, a više organa se udružuje u organske sustave. Neki organi čovjeka su: koža, želudac, jetra.

Prostor na planetu Zemlji nastanjen živim bićima je biosfera, to je veliki prostor gdje se oni nalaze. Uključuje Zemljinu površinu, zrak, vodu, gornji sloj tla i sve žive organizme.

Jedinka označava jedan organizam. Svaki pojedini organizam je jedna jedinka. Jedan čovjek je jedna jedinka vrste Homo sapiens. Više jedinki na nekom prostoru čini populaciju.

Jedinke unutar jedne populacije mogu se slobodno razmnožavati s drugim jedinkama ako im uvjeti staništa to dopuštaju - ako su uvjeti povoljni. To generalno znači da ima dovoljno hrane i da je smanjen broj predatora i prirodnih neprijatelja.

Zajednicu živih bića (životne zajednice) i staništa nazivamo ekosustav ili ekološki sustav. Ovo su kompleksni sustavi koji se sastoje od žive i nežive prirode na nekom geografskom području. Ekosustavi mogu biti vrlo različiti po životnim uvjetima i vrstama životinja i biljaka koje žive tamo. Ekosustav obalnog područja mora se jako razlikuje od ekosustava hrastove šume.

Jedinka označava jedan organizam. Svaki pojedini organizam je jedna jedinka. Jedan čovjek je jedna jedinka vrste Homo sapiens.

Organizmi koji su građeni od više stanica se nazivaju mnogostanični ili višestanični organizmi. Stanice su udružena u tkiva koja imaju specijalizirane zadaće, a različita tkiva pak tvore organe i organske sustave. Primjeri takvog organizma su: čovjek i bukva.

Stanište je životni prostor nekog organizma. Idealno, ovo je prostor s najboljim životnim uvjetima za živa bića koja žive na tom prostoru. Ribe i rakovi su prilagođeni na život u vodi pa žive u vodenim staništima, dok trave žive na kopnenim (točnije travnjačkim) staništima. Unutar jednog staništa organizmi žive, traže hranu i razmnožavaju se s drugim jedinkama iste vrste.

Organizam označava jedno živo biće, jednu jedinku. Jedna tratinčica je jedan organizam i jedan hrčak je jedan organizam. Višestanični organizam je građen od više organskih sastava koji rade zajedno kako bi organizam funkcionirao.

Stanište je životni prostor nekog organizma. Idealno, ovo je prostor s najboljim životnim uvjetima za živa bića koja žive na tom prostoru. Ribe i rakovi su prilagođeni na život u vodi pa žive u vodenim staništima, dok trave žive na kopnenim (točnije travnjačkim) staništima. Unutar jednog staništa organizmi žive, traže hranu i razmnožavaju se s drugim jedinkama iste vrste.

Papučica je jednostanični organizam, odnosno građena je od samo jedne stanice. Ta stanica obavlja sve funkcije koje su potrebne papučici za preživljavanje. Ne postoje organi ni tkiva kod papučice, jer za tvorbu organa i tkiva potrebno je više stanica koje imaju istu ulogu. Jednostanični organizmi su mikroskopskih veličina i nisu vidljivi golim okom.

Gustoća populacije govori o tome koliko jedinki živi u populaciji. Do povećanja gustoće populacije dolazi kada se poveća broj jedinki na nekom prostoru. To se može dogoditi zbog poboljšanja životnih uvjeta, naglog razmnožavanja, doseljenja jedinki,... Isto tako ako se uvjeti promjene nagore dolazi do pada gustoće populacije.

Čovjek je mnogostanični organizam, jer se tijelo čovjeka sastoji od velikog broja stanica koje gradi tkiva. Različita tkiva pak tvore organe i organske sustave - svi obavljaju svoje posebne zadaće i tako doprinose da cijeli organizam skladno funkcionira.

Sve (i živa i neživa) priroda građena je od jako sitnih čestica (koje nazivamo atomi). Te čestice se udružuju i tako stvaraju druge veće strukture.

Populacija je zajednica jedinki iste vrste koje žive na istom staništu. Ove jedinke su u međusobnim kontaktima i mogu se slobodno međusobno razmnožavati. Sve zelene žabe na Lonjskom polju pripadaju jednoj populaciji.

Bubreg je organ - struktura koju tvore različita tkiva. Organi imaju specifične zadaće unutar organizma, a više organa se udružuje u organske sustave. Neki organi čovjeka su: koža, želudac, jetra.

Populacija je zajednica jedinki iste vrste koje žive na istom staništu. Ove jedinke su u međusobnim kontaktima i mogu se slobodno međusobno razmnožavati. Sve zelene žabe na Lonjskom polju pripadaju jednoj populaciji.

Tkivo je skupina stanica koje obavlja istu ulogu. Tkiva nalazimo u mnogostaničnim organizmima. Kombinacijom više tipova tkiva nastaju organi koji obavljaju specifične zadaće.

Prostor na planetu Zemlji nastanjen živim bićima je biosfera, to je veliki prostor gdje se oni nalaze. Uključuje Zemljinu površinu, zrak (atmosferu), vodu, gornji sloj tla i sve žive organizme.

Organski sustavi su sustavi unutar jednog organizma koji se sastoje od više organ. Oragani jednog organskog sustava su povezani istom ulogom. Neki organski sustavi čovjeka su: dišni sustav, živčani sustav, mišičnokoštani sustav, krvožilni sustav, spolni sustav.

Uz mnogostanične organizme postoje organizmi koji su građeni od jedne stanice. Nazivamo ih jednostaničnim organizmima. Primjeri takvog organizma su papučica i bakterija Echerichia coli. Mikroskopskih su veličina.

Organski sustavi su sustavi unutar jednog organizma koji se sastoje od više organa sličnih funkcija: Neki organski sustavi čovjeka su: dišni sustav, živčani sustav, mišičnokoštani sustav, krvožilni sustav, spolni sustav.

Stanica je temeljna građevna jedinica svih živih bića na Zemlji, a građena je od čestica. Postoje jednostanični i višestanični organizmi. Kod višestaničnih organizama, više stanica koji obavljaju istu ulogu tvore tkiva i organe.

Jednostanični organizmi nemaju tkiva, jer su građeni samo od jedne stanice, a tkivo je građeno od više stanica koje obavljaju istu ulogu. U jednostaničnih organizama uloge specifične uloge tkiva obavljaju posebni dijelovi stanice.

Ustroj živog svijeta na planetu Zemlji je organiziran od najmanjih jedinica sve do najkompleksnijih sustava. Po veličini organizacijske cjeline su: čestica, stanica, tkivo, organ, organski sustav, jedinka, populacija, biocenoza, ekosustav, biosfera.