Živjeti u suglasju s prirodom

područja koja imaju znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. Dopuštene su samo one djelatnosti koje ne ugrožavaju njegovu posebnost. U Hrvatskoj je jedanaest područja proglašeno parkovima prirode, a neka od njih su: Kopački rit, Medvednica, Velebit, Lonjsko polje, Papuk, Učka, Lastovsko otočje.

Kako bi smanjili ekološki otisak trebamo prestati koristiti plastične vrećice i u upotrebu uvesti višekratne platnene vrećice. Osim toga, trebamo štedjeti što više energije, planirati kupovinu namirnica unaprijed, razvrstavati otpad, odlagati otpad na predviđena mjesta itd.

Biljne ili životinjske vrste koje žive na malim arealima nazivamo endemima. Primjer endema u Hrvatskoj je biljka velebitska degenija.

Popisi ugroženih vrsta, koji osim naziva vrste sadrže i stupanj ugroženosti. Mjesta za sakupljanje veće količine otpada koji se može reciklirati. Neobnovljivi izvori energije su fosilna (ugljen, nafta i prirodni plin) i nuklearna goriva (uran, plutonij), čija su nalazišta i zalihe ograničene te samim tim  podložna konačnom iscrpljivanju. Karakteristika obnovljivih izvora energije jest da su neiscrpni odnosno neprestano se obnavljaju u prirodi. U obnovljive izvore energije ubrajamo sunčevu energiju, energiju vjetra, energiju vode, geotermalnu energiju i energiju iz biomase. Prikaz kako način života ljudi utječe na okoliš. Njime se mjeri kolika se površina Zemlje iskorištava kako bismo zadovoljili potrebe za hranom, stanovanjem, energijom, transportom i zbrinjavanjem otpada.

Prikaz kako način života ljudi utječe na okoliš. Njime se mjeri kolika se površina Zemlje iskorištava kako bismo zadovoljili potrebe za hranom, stanovanjem, energijom, transportom i zbrinjavanjem otpada.

Bijele i Samarske stijene strogi su rezervat koji se nalazi na Velikoj Kapeli, a uz njih drugi strogi rezervat u Hrvatskoj su Hajdučki i Rožanski kukovi koji se nalaze na Velebitu. Strogi rezervati nisu otvoreni za turističke posjete već se koriste u svrhe znanstvenih istraživanja zbog iznimne očuvanosti prirode u navedenim područjima.

Zakonom o zaštiti prirode zaštićuju se sve vrste kojima prijeti opasnost od izumiranja, endemi te vrste za koje to nalažu propisi Europske unije, dok se Crveni popisi - popisi ugroženih vrsta izrađuju kako bi se prepoznale i zaštitile ugrožene vrste te na vrijeme poduzele odgovarajuće mjere očuvanja. Također, Zakonom o zaštiti prirode su proglašena područja zaštićenih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske, a najpoznatije kategorije zaštite su: strogi rezervati, nacionalni parkovi i parkovi prirode.

Sredozemna medvjedica je jedina vrsta tuljana koja živi u Sredozemnom moru i Jadranu te iako je smatrana izumrlim jadranskim sisavcem, u našem je moru moguće povremeno vidjeti jedinku. Ribari su je najčešće ubijali jer bi im uništavala ulov i mreže. Dobri dupin vrsta je dupina koja živi i u Jadranu. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina. Dobrom dupinu prijete mnoge opasnosti poput buke i prometa na njihovim staništima, a prekomjerni izlov ribe smanjuje im dostupnost hrane. Dodatno ih ugrožava i onečišćenje morske vode.

Zelena želva je morska kornjača i u Hrvatskoj je jedna od najugroženijih morskih vrsta, ime je dobila po boji oklopa. Crvenouha kornjača je podrijetlom iz Sjeverne Amerike i invazivna je vrsta. Diljem Hrvatske prodavala se kao kućni ljubimac i kada je vlasnici nisu željeli, puštali bi je u jezera te su one svojim brzim prilagodbama životnim uvjetima ugrozile domaću barsku kornjaču.

Izvore energije dijelimo na neobnovljive i obnovljive. Neobnovljivi izvori energije su fosilna (ugljen, nafta i prirodni plin) i nuklearna goriva (uran, plutonij), čija su nalazišta i zalihe ograničene te samim tim  podložna konačnom iscrpljivanju. Za razliku od njih, karakteristika obnovljivih izvora energije jest da su neiscrpni odnosno neprestano se obnavljaju u prirodi. U obnovljive izvore energije ubrajamo sunčevu energiju, energiju vjetra, energiju vode, geotermalnu energiju i energiju iz biomase

Mjera koja pokazuje koliko je površine potrebno pojedincu da zadovolji potrebe za stanovanjem, energijom, hranom, transportom i odlaganjem otpada naziva se ekološki otisak. Npr. ekološki otisak je veći što pojedinci stvaraju više otpada.

područja s očuvanom izvornom prirodom i sveukupnom bioraznolikošću. Dopušteno je posjećivanje, istraživanje i praćenje stanja prirode, a zabranjene su sve gospodarske djelatnosti. U Hrvatskoj su dva stroga rezervata: Bijele i Samarske stijene u Gorskom kotaru te Rožanski i Hajdučki kukovi na Velebitu.

Uređenjem divljih odlagališta otpada ili povećanjem odgovarajućih mjesta za odlaganje otpada, smanjuje se onečišćenje prirode. Postavljaju se \"zeleni otoci\" sa spremnicima za razvrstavanje različitog otpada, dok se za sakupljanje veće količine otpada koji se može reciklirati, uređuju reciklažna dvorišta.

Pticama grabljivicama pripadaju bjeloglavi sup, orao štekavac i dr. koji su u Hrvatskoj ugrožene ptice grabljivice, dok su roda i čaplja, kao i druge ptice močvarice u Hrvatskoj zakonom zaštićene jer stradavaju zbog isušivanja močvara koje su njihovo stanište, lova i krivolova.

veća područja koja obuhvaćaju sačuvane ekosustave, namijenjeni očuvanju izvorne prirode i bioraznolikosti. Nacionalni parkovi imaju znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U njemu su dopuštene djelatnosti koje ne ugrožavaju izvronu prirodu, a Republika Hrvatska ima osam nacionalnih parkova: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit.

Nacionalni parkovi su namijenjeni očuvanju izvorne prirode i bioraznolikosti, imaju znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U nacionalnom parku su dopuštene djelatnosti koje ne ugrožavaju izvornu prirodu, dok je u rezervatima prirode dopušteno posjećivanje, istraživanje i praćenje stanja prirode, a zabranjene su gospodarske djelatnosti.

Rekreacija u parku prirode je dozvoljena sve dok ne dolazi do narušavanja prirodne ravnoteže. Jedan od primjera je mogućnost skijanja na Medvednici.

Na području Republike Hrvatske se nalazi osam nacionalnih parkova. To su Brijuni, Paklenica, Kornati, Mljet, Krka, Sjeverni Velebit, Plitvička jezera i Risnjak. Koliko si NP Hrvatske posjetio/la?

Jadranski bračić je endemska alga Jadranskog mora. Poznat je kao biološki pokazatelj čistoće morske vode.

Plemenita periska je ugrožena vrsta u Republici Hrvatskoj. Pretjerani izlov je razlog njezine ugroženosti.

Marijeta i Vanja dnevno napune dvije kante smeća što je čak cijela jedna kanta više nego što napune Vita i Teo. Ekološki otisak je veći što pojedinci stvore više otpada.

Vrste rasprostranjene samo na jednom ograničenom području na Zemlji. U Hrvatskoj je najviše biljnih endema na planinama Velebitu i Biokovu te na otocima, a najviše životinjskih endema u podzemnim krškim staništima, rijekama jadranskog slijeva te na otocima.

Parkovi prirode su područja koja imaju znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu, u Hrvatskoj je jedanaest područja proglašeno parkovima prirode.

Kako bi se životinjama omogućio jednako kvalitetan život nakon izgradnje prometnica na njihovom staništu, iznad mostova se grade zeleni mostovi. Da se što bolje uklope u okoliš, zeleni mostovi se ozelenjuju tj. posade se biljke koje su prije izgradnje mosta rasle na tom području.

Bijele i Samarske stijene strogi su rezervat koji se nalazi na Velikoj Kapeli, a uz njih drugi strogi rezervat u Hrvatskoj su Hajdučki i Rožanski kukovi koji se nalaze na Velebitu. Strogi rezervati nisu otvoreni za turističke posjete već se koriste u svrhe znanstvenih istraživanja zbog iznimne očuvanosti prirode u navedenim područjima.

zakon koji je donesen kako bi se sačuvala i zaštitila prirodna staništa i bioraznolikost naše domovine. Njime su proglašena područja zaštićenih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske. Najpoznatije kategorije zaštite su strogi rezervati, nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zakonom o zaštiti prirode zaštićuju se sve vrste kojima prijeti opasnost od izumiranja, endemi te vrste za koje to nalažu propisi Europske unije.

Pjegavi daždevnjak je vodozemac. Duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i dugačkim repom. Na gornjoj površini tijela ima jarko žute, narančaste ili crvenkaste mrlje ili linije na crnoj podlozi. Donja strana tijela može biti u potpunosti crna. 

Neobnovljivi izvori energije su fosilna (ugljen, nafta i prirodni plin) i nuklearna goriva (uran, plutonij), čija su nalazišta i zalihe ograničene te samim tim  podložna konačnom iscrpljivanju.

povezuje razvoj društva i zaštitu prirode, a ostvaruje se zadovoljenjem potreba sadašnjeg stanovništva, ali uz uvjet da se i budućim generacijama sačuvaju prirodna dobra za zadovoljenje njihovih potreba.

Plastiku odlažemo u žutu kantu za smeće. Osim plastike, u žutu kantu odlažemo metalne poklopce i čepove, iskorištene šampone i deterdžente, aluminijsku foliju, konzerve itd. Svaka boja kante predstavlja različiti otpad koji odlažemo u tu kantu.

Mjesta za sakupljanje veće količine otpada koji se može reciklirati.

Karakteristika obnovljivih izvora energije jest da su neiscrpni odnosno neprestano se obnavljaju u prirodi. U obnovljive izvore energije ubrajamo sunčevu energiju, energiju vjetra, energiju vode, geotermalnu energiju i energiju iz biomase.

Morski konjic je riba koja je zaštićena zbog nekontroliranog izlova za suvenir, dok je jelenak kukac kojeg ugrožava uklanjanje starih i mrtvih stabala koja su hrana njegovim ličinkama.

Šišmiši su naročito osjetljivi za vrijeme zimskog sna. Izleti i posjete špiljama dovode do uznemiravanja šišmiša na način da ljudi previše zadiru u njihov životni prostor.

Hrvatska perunika je proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom 19. lipnja 2000. godine. Najpoznatija nalazišta hrvatske perunike u Hrvatskoj su Medvednica, Strahinjčica, Samoborsko gorje i Ogulinsko zagorje.

Lišajevi potpuno nestaju s područja na kojima je zrak jače onečišćen, a s obzirom da žive na staništima gdje je zrak čist, lišajevi su biološki pokazatelji čistoće zraka.