Stanište i bioraznolikost

Čovječja ribica diše plućima i škrgama. Kao što je već rečeno, čovječja ribica osim pluća ima i tri para vanjskih škrga koje su prepoznatljive crvene boje.

Simbioza je oblik zajedničkog života dviju jedinki koje pripadaju različitim vrstama. Primjer simbioze je mutualizam. Mutualizam je oblik simbioze u kojem obje vrste imaju koristi. Primjer je lišaj - mutualizam alge i gljive. Alga fotosintezom proizvodi hranjive tvari, a gljiva snabdijeva algu vodom i mineralnim tvarima. Lišajevi su bioindikatori čistoće zraka.

Mungos je unesen na Mljet radi redukcije broja poskoka. Nedugo nakon, kad mu je ponestalo hrane, počeo se hraniti pticama, manjim sisavcima i domaćim životinjama.

Vrsta je skupina srodnih organizama koji se mogu međusobno razmnožavati i davati sebi slično plodno potomstvo.

Biljojedi su potrošači prvog reda te se hrane isključivo biljkama. Divovska panda je biljojed.

Kisik je plin koji je nužan za disanje većine organizama. Pri sobnoj temperaturi je bezbojan, bez mirisa i okusa. Drugi je najzastupljeniji sastojak zraka.

Isparavanje se najviše odvija preko listova. Biljke koje žive u sušnim područjima (npr. pustinjama) su reducirale (smanjile) veličinu listova kako bi gubile što manje vode.

Ako se miš hrani skakavcima onda je miš potrošač drugog reda. Skakavac je biljojed te je on potrošač prvog reda.

Simbioza je oblik zajedničkog života dviju jedinki koje pripadaju različitim vrstama. Primjer simbioze je mutualizam. Mutualizam je oblik simbioze u kojem obje vrste imaju koristi. Primjer je lišaj - mutualizam alge i gljive. Alga fotosintezom proizvodi hranjive tvari, a gljiva snabdijeva algu vodom i mineralnim tvarima. Lišajevi su bioindikatori čistoće zraka.

Kutikula pomaže kaktusima da prežive u pustinji. Kutikula je debeli, zaštitni sloj na površini kaktusa te im pomaže tako da sprječava gubitak vode.

S obzirom na to da se proces isparavanja vode iz biljke događa najvećim dijelom preko listova, da bi površina listova, a time i površina za transpiraciju bila manja, listovi kaktusa preoblikovani su u bodlje. Bodlje također odbijaju životinje kako bi se mogle napojiti iz njegovih spremišta vode.

Strane vrste koje je čovjek namjerno ili nenamjerno unio u ekološki sustav nazivaju se invazivne vrste. One imaju veliki utjecaj na biološku raznolikost. Brzo se prilagođavaju uvjetima staništa i potiskuju zavičajne vrste organizama oduzimajući im prostor, hranu i sklonište te na njih prenose bolesti. Primjer je mungos.

Parazitizam je simbiotski odnos u kojem jedna vrsta ima koristi, a druga štetu, odnosno jedna vrsta (parazit) živi na račun druge vrste. Primjer parazitizma je krpelj koji živi kao parazit na koži životinje ili čovjeka.

Mimikrija je sposobnost organizama (biljaka ili životinja) da se izgledom prilagode okolini. Najčešći razlog mimikrije je zaštita od neprijatelja.

Prilagodba da životinja svojim izgledom upozorava da je opasna naziva se upozoravajuća obojenost. Životinjama je tijelo žarko obojeno pa tako upozoravaju neprijatelja na svoju otrovnost. Primjer životinje je žaba.

Krpelj prilikom uboda čovjeka ili životinje siše krv, te preko sline može prenijeti različite uzročnike zaraznih bolesti. Jedna od njih je i krpeljni meningoencefalitis. Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav, a zbog nje može doći do upale mozga i moždane ovojnice.

Zrak je smjesa plinova koja okružuje naš planet i tvori atmosferu. Neki od plinova koje nalazimo u zraku su kisik, dušik, argon i ugljikov dioksid.

Organizmi mogu živjeti ili kao samostalne jedinke ili u zajednici. Organizam koji živi samostalno je čančara dok slonovi i lavovi žive u zajednici.

Mimikrija je sposobnost organizama (biljaka ili životinja) da se izgledom prilagode okolini. Najčešći razlog mimikrije je zaštita od neprijatelja.

Kaulerpa je zelena alga koja je poznata i kao alga ubojica. Razmnožava se vegetativno (kidanjem pojedinih dijelova) te onemogućuje rast svim drugim algama i biljkama. Pošto se niti jedan drugi organizam ne hrani njome, dolazi do jako brzog širenja na uzurpiranom području.

Kisik nastaje kao jedan od produkata fotosinteze. Fotosinteza je sposobnost organizma da iz ugljikova dioksida i vode, uz pomoć sunčeve energije i klorofila stvara šećere i kisik.

Strane vrste koje je čovjek namjerno ili nenamjerno unio u ekološki sustav nazivaju se invazivne vrste. One imaju veliki utjecaj na biološku raznolikost. Brzo se prilagođavaju uvjetima staništa i potiskuju zavičajne vrste organizama oduzimajući im prostor, hranu i sklonište te na njih prenose bolesti. Primjer je mungos.

Mesojedi su potrošači drugog i viših redova. Mesojedi se hrane pretežno mesom. Primjer mesojeda je lav.

Čovječja ribica je endem dinarskog podzemlja. Tijelo joj je bijele boje, ima dva para udova i rep. Diše plućima i škrgama.

Poluparaziti su organizmi koji djelomice parazitiraju na nekome drugome organizmu (npr. bijela imela).

Kaulerpa je zelena alga koja je poznata i kao alga ubojica. Razmnožava se vegetativno (kidanjem pojedinih dijelova) te onemogućuje rast svim drugim algama i biljkama. Pošto se niti jedan drugi organizam ne hrani njome, dolazi do jako brzog širenja na uzurpiranom području.

Mesojedi su potrošači drugog i viših redova. Mesojedi se hrane pretežno mesom. Primjer mesojeda je lav.

Krpelj prilikom uboda čovjeka ili životinje siše krv, te preko sline može prenijeti različite uzročnike zaraznih bolesti. Jedna od njih je i krpeljni meningoencefalitis. Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav, a zbog nje može doći do upale mozga i moždane ovojnice.

Parazitizam je simbiotski odnos u kojem jedna vrsta ima koristi, a druga štetu, odnosno jedna vrsta (parazit) živi na račun druge vrste. Primjer parazitizma je krpelj koji živi kao parazit na koži životinje ili čovjeka.

Čovječja ribica je endem dinarskog podzemlja. Tijelo joj je bijele boje, ima dva para udova i rep. Diše plućima i škrgama.