Promjene u prirodi koje uzrokuje čovjek

Erozija je uklanjanje tla pod utjecajem vjetra ili vode. Javlja se kad nema biljaka koje korijenjem zadržavaju tlo i sprječavaju eroziju.

Mikroplastika su sitne čestice plastike koje nastaju raspadanjem većih plastičnih predmeta. Posebno su opasne jer su toliko sitne da nisu vidljive, pa ih brojne životinje pojedu. Kada čovjek jede organizme koji su se hranili mikroplastikom, ona ulazi i u tijelo čovjeka.

Kisele kiše najviše oštećuju vapnenac. Neke stijene u prirodi izgrađene su od vapnenca, kao i ljušture nekih organizama. Uz to, vapnenac se koristi za izgradnju skulptura. Sve to je ugroženo kiselim kišama.

Globalno zatopljenje je zagrijavanje površine Zemlje i atmosfere uslijed efekta staklenika. Glavni uzrok globalnog zatopljenja je povećana koncentracija ugljikova(IV) oksida u atmosferi zbog različitih ljudskih aktivnosti.

Luke u koje pristaju brodovi su u najvećem riziku od onečišćenja. Brodovi u lukama ispuštaju balastnu vodu koja često sadrži strane organizme, uznemiruju žive organizme u vodi, a postoji i rizik od izlijevanja goriva iz broda.

Školjkaši su posebno ugroženi onečišćenjem vode. Posebno su ugroženi jer se ne kreću, pa ne mogu pobjeći iz područja koje je onečišćeno. Uz to, hrane se filtriranjem vode, pa vrlo lako unose štetne tvari iz vode u organizam.

Insekticidi su otrovi za kukce (insekte) te su štetni za sve kukce, ne samo za štetne kukce. Veliki je problem što insekticidi koji se koriste za zaštitu biljaka koje se uzgajaju ubijaju i oprašivače. Oprašivači su svi kukci koji oprašuju cvijeće i omogućuju mu razmnožavanje.

Kisele kiše su kiše koje nastaju ispuštanjem štetnih plinova u atmosferu. Plinovi u atmosferi se otapaju u vodenoj pari i tako nastaje kisela kiša koja je štetna za većinu organizama, osobito one sa vapnenačkim ljušturama, budući da kiselina otapa vapnenac.

Posljedice globalnog zatopljenja su poremećaj biološke ravnoteže i ugroženost organizama. Do toga dolazi jer organizmi nisu prilagođeni na visoke temperature, zbog čega im se smanjuje brojnost ili čak izumiru.

Insekticidi su otrovi za kukce (insekte) te su štetni za sve kukce, ne samo za štetne kukce. Veliki je problem što insekticidi koji se koriste za zaštitu biljaka koje se uzgajaju ubijaju i oprašivače.

Mikroplastika su sitne čestice plastike koje nastaju raspadanjem većih plastičnih predmeta. Posebno su opasne jer su toliko sitne da nisu vidljive, pa ih brojne životinje pojedu. Kada čovjek jede organizme koji su se hranili mikroplastikom, ona ulazi i u tijelo čovjeka.

Buka je naziv za zvukove koji organizam smatra stresnim i uznemiravajućim. Na primjer, buka za grabežljivce su zvukovi autoceste, a za ljude glasna glazba na koncertu.

Pesticidi su tvari za suzbijanje štetnika na biljkama. Opasni su jer često štete i korisnim organizmima kao što su pčele. Uz to, ispiru se u tlo i na taj način ga onečišćavaju.

Plastični otpad je vrlo veliki problem na Zemlji, a posebno u moru. Njeno razdoblje raspada je dugo i zbog toga se nakuplja najčešće u morima i oceanima gdje često morske životinje misleći da je hrana pojedu plastični otpad i uginu. Primjer je kornjača glavata želva koja se hrani meduzama, a često proguta plastične vrećice jer oblikom podsjećaju na meduze.

Na pojavu onečišćenja bukom utjecale su industrijalizacija i urbanizacija. Industrijalizacija je proces razvoja industrije i pojave sve većeg broja tvornica. Urbanizacija je proces razvoja gradove i povećanja broja i površine gradova. Razmisli zašto su industrijalizacija i urbanizacija značajne za onečišćenje bukom!

Svjetlosno onečišćenje mijenja dnevno-noćni ritam brojnih organizama. To im onemogućava orijentaciju te pravilan razvoj, zbog čega neki organizmi mogu završiti ozlijeđeni ili uginuti.

Buka je naziv za zvukove koji organizam smatra stresnim i uznemiravajućim. Na primjer, buka za grabežljivce su zvukovi autoceste, a za ljude glasna glazba na koncertu.

Ugljikov(IV) oksid je glavni plin koji uzrokuje globalno zatopljenje i efekt staklenika. Ugljikov(IV) oksid otpušta se u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva, a krčenje šuma otežava uklanjanje viška ugljikova(IV) oksida.

Balastna voda je voda koja se puni u brodove bez tereta kako bi bili stabilniji. Opasna je za okoliš jer se ne pročišćava, pa se u njoj često nalaze strane vrste životinja i algi koje mogu biti opasne za domaće organizme.

Balastna voda je voda koja se puni u brodove bez tereta kako bi bili stabilniji. Opasna je za okoliš jer se ne pročišćava, pa se u njoj često nalaze strane vrste životinja i algi koje mogu biti opasne za domaće organizme.

Kisele kiše nastaju otapanjem štetnih plinova u vodenoj pari koja zatim pada na tlo u obliku kiše. Štetni plinovi koji najčešće uzrokuju nastanak kiselih kiša dolaze od fosilnih goriva. Prema tome, korištenje fosilnih goriva utječe na nastanak kiselih kiša.

Jačinu zvuka mjerimo u decibalima (dB). Jačina zvuka ljudskog govora je oko 40 dB, dok su zvukovi brojnih vozila i industrijskih uređaja puno glasniji.

Jedna od metoda suzbijanja štetnika koja ne onečišćuje tlo je sadnja biljaka koje odbijaju štetnike uz biljke koje se želi uzgajati. Na taj način su biljke zaštićene od štetnika bez korištenja štetnih kemijskih tvari.

Onečišćenje bukom je ometanje životnih procesa organizama zbog preglasnih zvukova. Na primjer, onečišćenje bukom otežava predatoru da čuje plijen, zbog čega predator ne može loviti.

Svjetlosno onečišćenje može uzrokovati prerani razvoj biljke. Biljke koje su vrlo blizu javnoj rasvjeti osjete toplinu koju rasvjetno tijelo stvara i još tijekom zime razvija pupove i listove. No, hladnoća može oštetiti pupove i listove zbog čega biljka uvene.

Globalno zatopljenje je zagrijavanje površine Zemlje i atmosfere uslijed efekta staklenika. Glavni uzrok globalnog zatopljenja je povećana koncentracija ugljikova(IV) oksida u atmosferi zbog različitih ljudskih aktivnosti.

Efekt staklenika je efekt zbog kojeg Sunčeva toplina ne može otići u svemir. Do njega dolazi zbog porasta koncentracije ugljikova(IV) oksida u zraku.

Pesticidi su tvari za suzbijanje štetnika na biljkama. Opasni su jer često štete i korisnim organizmima kao što su pčele. Uz to, ispiru se u tlo i na taj način ga onečišćavaju.

Do porasta koncentracije ugljikova(IV) oksida dolazi zbog ljudskih aktivnosti, krčenja šuma, izgaranja fosilnih goriva. Porast koncentracije ugljikova(IV) oksida dovodi do efekta staklenika.

Kisele kiše mogu naštetiti živim bićima i predmetima koje je stvorio čovjek. Živim bićima nagrizaju površinu tijela, a od predmeta koje je stvorio čovjek najugroženije su vapnenačke skulpture koje kisela kiša otapa.

Svjetlosno onečišćenje je onečišćenje noćnog neba uzrokovano umjetnom rasvjetom. Javlja se kada ni tijekom noći nije potpuni mrak zbog umjetne rasvjete koja osvjetljava nebo. Posebno je izraženo u velikim gradovima i vrlo je štetno za živa bića.

Efekt staklenika je efekt zbog kojeg Sunčeva toplina ne može otići u svemir. Do njega dolazi zbog porasta koncentracije ugljikova(IV) oksida u zraku.

Erozija je uklanjanje tla pod utjecajem vjetra ili vode. Javlja se kad nema biljaka koje korijenjem zadržavaju tlo i sprječavaju eroziju.

Ugljikov(IV) oksid dopušta ulazak Sunčeve topline u Zemljinu atmosferu, ali ne dopušta njezin izlazak. To dovodi do zagrijavanja atmosfere i Zemljine površine. Taj fenomen zagrijavanja naziva se globalno zatopljenje.

Svjetlosno onečišćenje šteti pticama, kukcima, biljkama i brojnim drugim organizmima. Svjetlosno onečišćenje narušava njihov dnevno-noćni ritam, otežava im orijentaciju, a može im otežati i prepoznavanje godišnjeg doba. Zbog krive procjene godišnjeg doba organizmi mogu započeti razvoj tijekom zime, umjesto u proljeće.

Krčenje šuma uzrokuje eroziju tla. Erozija tla je uklanjanje tla pod utjecajem vjetra ili vode kada nema biljaka da zadržavaju tlo svojim korijenjem. Šume se često krče kako bi se povećala površina za uzgoj biljaka.

Svjetlosno onečišćenje je onečišćenje noćnog neba uzrokovano umjetnom rasvjetom. Javlja se kada ni tijekom noći nije potpuni mrak zbog umjetne rasvjete koja osvjetljava nebo. Posebno je izraženo u velikim gradovima i vrlo je štetno za živa bića.

Jačinu zvuka mjerimo u decibalima (dB). Jačina zvuka ljudskog govora je oko 40 dB, dok su zvukovi brojnih vozila i industrijskih uređaja puno glasniji.

Buka s autoceste može utjecati na sposobnost predatora za lov. Onečišćenje bukom otežava predatoru da čuje plijen, zbog čega predator ne može loviti.