Od navedenih životinja, kuna, dupin i morski pas su mesojedi, što znači da se hrane drugim životinjama. U hranidbenom lancu na prvom mjestu su proizvođači (biljke, alge), zatim slijede potrošači I. reda (biljojedi koji se hrane biljkama ili algama), a potom potrošači II. reda koji se hrane potrošačima I. reda, tj. drugim životinjama. Potrošači II. reda zato su obavezno mesojedi. Od navedenih životinja, samo zec nije mesojed nego biljojed, pa on ne može biti potrošač II. reda.

Hranidbeni lanac je linearni prijenos energije s jednog organizma na drugi. U našem zadatku, točan redoslijed je: djetelina, zec, kuna, sova. Djetelina je biljka, pa je ona proizvođač. Zec je biljojed koji se hrani djetelinom. Kuna je mesojed koji se hrani zečevima, a sova je također mesojed koji se, između ostalog, može hraniti u kunama.

Organizmi koji uzimaju gotovu hranu iz okoliša nazivaju se potrošači. Naziv su dobili jer \"troše\" energiju iz drugih organizama jer se hrane njima.

Jedna životinja može povezivati više hranidbenih lanaca. To najbolje možemo vidjeti na primjeru zeca kao plijena. Zamislimo da sova i jastreb pripadaju dvama različitim hranidbenim lancima ali da i sova i jasreb mogu pojesti zeca. Tako zec povezuje dva hranidbena lanca, a povezivanjem više hranidbenih lanaca dobijemo hranidbenu mrežu.

Energija u hranidbenom lancu prenosi se preko hrane. Proizvođači pretvore energiju Sunca u šećere koje i druge životinje mogu jesti, a zatim se te hranjive tvari pretvaraju u druge oblike hranjivih tvari tijekom prolaska kroz hranidbeni lanac.

Zooplankton ili životinjski plankton je potrošač I. reda jer se hrani drugim organizmima, ali ne lovi životinje. Pretežno se hrani fitoplanktonom.

Hranidbena piramida opisuje broj jedinki u hranidbenom lancu. Na dnu piramide, u njenom najširem dijelu, nalaze se proizvođači kojih je najviše, a na vrhu piramide nalaze se potrošači visokih redova (npr. IV., V. reda, ovisno o hranidbenom lancu) kojih ima najmanje.

Obnovljivi izvori energije su Sunčeva energija, energija vjetra i energija vode, što znači da ih se korištenjem ne troši i da nam ih neće ponestati. Fosilna goriva su neobnovljivi izvor energije, što znači da se njihova količina smanjuje kada ih se koristi i možemo ih potrošiti.

Heterotrofni organizmi ne mogu preživjeti bez autotrofnih organizama zato što im autotrofni organizmi osiguravaju hranu. Suprotna situacija je moguća, a to je da autotrofni organizmi mogu preživjeti bez heterotrofnih organizama jer si oni sami stvaraju hranu.

Ukoliko na nekom području ima puno čaplji koje se hrane cvrčcima, broj cvrčaka s vremenom će se smanjiti. Nakon nekog vremena, čaplje neće imati dovoljno hrane te će se njihov broj smanjiti pa će se ponovno povećati broj cvrčaka. To nazivamo prirodnom ravnotežom.

Prirodna ravnoteža opisuje promjenu broja neke vrste zbog odnosa s drugom vrstom. Na primjer, kada poraste broj lisica koje se hrane zečevima, smanji se broj zečeva jer ih lisice pojedu. No, nakon toga će se smanjiti broj lisica jer im nedostaje hrane (jer je manje zečeva). Uz manje lisica, broj zečeva će se povećati, što će opet dovesti do povećanja broja lisica. Takav odnos brojnosti vrsta naziva se prirodna ravnoteža.

Drugi naziv za proizvođače je autotrofi ili autotrofni organizmi. Proizvođači (autotrofi) sami sebi proizvode hranu, najčešće putem fotosinteze. Razmisli koje autotrofne organizme poznaješ?

Ukoliko pravilno odvajamo otpad, minimalno koristimo plastične proizvode i gasimo grijanje kad izlazimo iz stana, pratimo cilj održivog razvoja. Održivi razvoj je razvoj koji omogućuje pojedincu zadovoljavanje vlastitih potreba, a da pritom i budući naraštaji budu u mogućnosti zadovoljiti vlastite potrebe.

U svim žaruljama električna energija pretvara se u svjetlosnu i toplinsku energiju. Ono po čemu su štedne žarulje posebne je pretvaranje većine električne energije u svjetlosnu, a samo manjeg dijela u toplinsku. Kako se žarulje koriste da bi dobili svjetlost, a toplina je samo usputna pojava, štedne žarulje bolje odrađuju taj zadatak.

Držanjem za ruke dolazi do prijenosa energije. Energija se prenosi s toplijeg tijela na hladnije. U ovom primjeru to znači da će se toplina prenijeti s ruku mame ili tate na bebine ruke.

Razlagači su organizmi koji dobivaju energiju razlaganjem uginulih živih bića. Vrganj je gljiva, a gljive su razlagači. Osim gljiva, razlagači su i bakterije.

Pčela je životinja i hrani se peludom koji dobiva od cvjetova, dakle ne proizvodi sama hranu. Također, životinje su potrošači. Javor je biljka, a jadranski klobučić alga, pa oni sami sebi proizvode hranu (kako se zovu organizmi koji sami sebi proizvode hranu?). Zelena pupavka je gljiva i ona dobiva energiju od uginulih organizama (kako se zovu takvi organizmi?).

Organizmi koji razlažu ostatke uginulih živih bića nazivaju se razlagači, a u razlagače ubrajamo različite vrste gljiva i bakterija. Razlagači dobivaju energiju potrebnu za život razlaganjem uginulih živih bića. Razmisli o važnosti razlagača u prirodi!

Prilikom primanja Sunčeve svjetlosti dolazi do pretvorbe svjetlosne energije u kemijsku energiju. Svjetlosna energija dolazi od sunca u obliku svjetlosnih (sunčevih) zraka, a kemijska energija se pohranjuje u obliku šećera koji služe kao hrana.

Tvari u prirodi kruže, a energija protječe. Za primjer možemo uzeti kornjaču i maslačak. Nakon što kornjača pojede maslačak, u tijelu kornjače dolazi do razgradnje složenih tvari na jednostavnije. Kornjača sada te jednostavne tvari može ugraditi u svoj organizam, a energiju koja je bila pohranjena u maslačku može koristiti za obavljanje životnih aktivnosti.

Proizvođači su skupina organizama koji sami sebi proizvode hranu. Neki od organizama koji pripadaju toj skupini su biljke, alge i fotosintetski jednostanični organizmi. Sjećaš li se kako se zove proces kojim proizvođači stvaraju hranu od ugljikova(IV) oksida i vode uz pomoć Sunčeve svjetlosti?

Veliko narušavanje prirodne ravnoteže naziva se ekološka kriza. U ekološkoj krizi ugrožen je opstanak određenih živih bića. Često je upravo čovjek uzrok ekoloških kriza. Razmisli kojim djelovanjem čovjek može uzrokovati ekološku krizu?

Proizvođači se nalaze na dnu hranidbene piramide te su oni najbrojniji s obzirom na to da stvaraju energiju koja je potrebna svim razinama hranidbene piramide iznad njih.

Drugi naziv za potrošače je heterotrofi ili heterotrofni organizmi. Potrošači (heterotrofi) se hrane drugim organizmima i tako dobivaju energiju.

Fitoplankton ili biljni plankton je proizvođač jer vrši fotosintezu i stvara hranu. U hranidbenom lancu nalazi se na prvom mjestu, a u hranidbenim piramidama na najnižoj razini.