Zima ima najkraće dane, jer je Sunce niže na obzoru. Preko ljeta Sunce je visoko na obzoru i tako dan duže traje.

Plima i oseka su periodična dizanja i spuštanja razine mora. U jednom danu dogode se dvije plime i dvije oseke.

Mjesec oko Sunca putuje po eliptičnoj putanji. Zbog toga ga Sunce različito obasjava, a posljedica takvog obasjavanja su različite mijene Mjeseca.

Najveći pokretač kruženja vode u prirodi je Sunce. Sunce zagrijava vodu na Zemlji, zbog čega ona hlapi i prelazi u vodenu paru. Vodena para se uzdiže u više slojeve atmosfere tvoreći oblake prije nego što u obliku oborina padne natrag na Zemlju.

Dan zimi je kraći nego dan ljeti, jer je Sunce niže na obzoru. Preko ljeta Sunce je visoko na obzoru i tako dan duže traje.

Do izmjene plime i oseke dolazi zbog privlačnih sila nebeskih tijela. Ovisno o položaju Sunca, Mjeseca i Zemlje mijenjaju se privlačne sile koje djeluju na more i privlače ga prema obali (plima) ili prema pučini (oseka).

Kondenzacija je proces u kojem voda iz plinovitog oblika (vodena para) prelazi u tekući (kapljice) ili kruti (kristalići leda) oblik. Zatim u obliku kapljica i kristalića leda pada natrag na površinu Zemlje i nastavlja kruženje.

Jedan mjesečev ciklus traje 28 dana. To znači da Mjesecu treba 28 dana da napravi krug oko Zemlje.

Svaki dan se dogodi dva dizanja i dva spuštanja mora, odnosno dvije plime i dvije oseke.

Izmjena dana i noći je ciklička promjena u prirodi koji se ponavlja svakodnevno. Posljedica je okretanja Zemlje oko svoje osi.

Kruženje vode u prirodi jest ciklus koji je vrlo važan za život. Isparavanjem vode iz mora, oceana, jezera, rijeka, voda u obliku vodene pare odlazi u više slojeve atmosfere gdje se kondenzira i u obliku kiše ili drugih oborina spušta natrag na Zemlju.

Kut upada Sunčevih zraka na Zemlju najveći je u ljeto. Što je kut upada Sunčevih zraka na Zemlju veći, zagrijavanje je jače, tako da je kut upada najveći tijekom najtoplijeg godišnjeg doba.

Voda iz mora i oceana hlapi u plinoviti oblik koji se naziva vodena para. Zatim u obliku vodene pare odlazi u više slojeve atmosfere gdje stvara oblake.

Voda iz oblaka nastavlja kruženje u prirodu u obliku oborina. Oborine mogu biti tekuće (npr. kiša) ili krute (npr. snijeg). Pomoću oborina voda iz oblaka vraća se na površinu Zemlje i nastavlja kružiti.

Do izmjene dana i noći dolazi tijekom 1 dana, to jest tijekom 24 sata. Tijekom 24 sata Zemlja se okreće oko svoje osi tako da je uvijek samo dio Zemlje okrenut prema Suncu. Na dijelu Zemlje koji je okrenut prema Suncu je dan, a na ostatku Zemlje je noć.

Putanju Zemlje oko Sunca najbolje opisuje elipsa. Elipsa je nalik na spljoštenu kružnicu. Iako to znači da Zemlja nije uvijek jednako udaljena od Sunca, te promjene u udaljenosti nisu ono što uzrokuje izmjene godišnjih doba.

Do Mjesečevih mijena dolazi jer ga Sunce različito obasjava tijekom kruženja Zemlje i Mjeseca oko Sunca. Ponekad je obasjana cijela prednja stana Mjeseca, pa kažemo da je Mjesec pun, a ponekad svjetlost uopće ne dolazi do Mjeseca i on nije vidljiv.

Uštap je drugi naziv za puni Mjesec. Tijekom te faze Mjesečevih mijena na nebu je vidljiv Mjesec u obliku punog kruga.

Vodu u prirodi možemo pronaći u tri agregacijska stanja: plinovito u obliku vodene pare, kruto u obliku leda i tekuće kakvu možemo naći u stajaćicama, tekućicama, morima i oceanima.

Izmjenu godišnjih doba uzrokuje promjena kuta upada Sunčevih zraka na Zemlju. Tijekom Zemljinog kruženja oko Sunca mijenja se položaj Zemlje u odnosu na Sunce. Zbog toga u određenim dijelovima kruženja Sunčeve zrake upadaju na Zemlju pod velikim kutom i jače ju zagrijavaju (ljeto), dok u drugim dijelovima upadaju pod manjim kutom i slabije ju zagrijavaju (zima).

Do izmjene dana i noći dolazi zbog rotacije Zemlje oko svoje osi. Tijekom 24 sata Zemlja se okreće oko svoje osi tako da je uvijek samo dio Zemlje okrenut prema Suncu. Na dijelu Zemlje koji je okrenut prema Suncu je dan, a na ostatku Zemlje je noć.

Ciklus Mjesečevih mijena započinje mlađakom, zatim ide prva četvrt, pa uštap (puni Mjesec) i na kraju zadnja četvrt. Tijekom mlađaka Mjesec uopće nije osvjetljen i teško je vidljiv na nebu. Tijekom prve četvrti osvjetljena je lijeva polovica Mjeseca, tijekom uštapa vidljiv je puni krug, a tijekom posljednje četvrti osvjetljena je desna polovica Mjeseca.

Mjesec tijekom svog ciklusa prolazi faze punjenja i pražnjenja. One se izmjenjuju ovisno o tome koliki dio Mjeseca je obasjan Suncem i vidljiv. Što je veći dio Mjeseca obasjan i vidljiv, to je Mjesec puniji.

Kut upada Sunčevih zraka na Zemlju najmanji je u zimu. Što je kut upada Sunčevih zraka na Zemlju manji, zagrijavanje je slabije, tako da je kut upada najmanji tijekom najhladnijeg godišnjeg doba.

Do izmjene godišnjih doba dolazi zbog rotacije Zemlje oko Sunca. Tijekom rotacije Zemlje oko Sunca mijenja se kut upada Sunčevih zraka. Što je kut upadnih Sunčevih zraka veći, to je jače zagrijavanja tog mjesta na Zemlji.

Plima i oseka ovise o privlačnim silama nebeskih tijela. Kada su sva nebeska tijela (Sunce, Mjesec i Zemlja) koja utječu na plimu i oseku na istoj strani, ta privlačna sila je najjača i plima je najveća.