Sunčevo zračenje najjače je uz ekvator. Ekvator dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku, što znači da se nalazi na središtu Zemlje, točno jednako udaljen od Sjevernog i Južnog pola.

Bioraznolikost se smanjuje udaljavanjem od ekvatora. Ekvator se nalazi u središtu Zemlje, u području viših temperatura i povoljnih uvjeta za život. Što se dalje ide od ekvatora prema polovima, uvjeti za život postaju nepovoljniji i bioraznolikost se smanjuje.

Stari Egipćani za mjerenje vremena koristili su obelisk. Obelisk je vrsta sunčanog sata kojem se u središtu nalazi štap zaboden u zemlji, a okružuju ga kamenčići. Kamenčići olakšavaju praćenje za koliko se pomakla sjena štapa i omogućuju preciznije računanje vremena.

Prije su ljudi predviđali vremensku prognozu promatranjem prirode. Pratili su boju neba, pogotovo na izlasku i zalasku Sunca te smjerove puhanja vjetra. Iako danas postoje preciznije metode, i tradicionalnim metodama je moguće predvidjeti kakvo će biti vrijeme idućeg dana.

Izmjena sva četiri godišnja doba javlja se u umjerenim područjima. U umjerenim područjima razlikujemo proljeće, ljeto, jesen i zimu. U drugim područjima mogu se javljati neka od ovih godišnjih doba ili se mogu pratiti neke druge promjene tijekom godine (na primjer polarni dan i polarna noć u polarnom području).

Neke životinje provode zimu u zimskom mirovanju. Zimsko mirovanje naziva se još i zimski san. I toplokrvne i hladnokrvne životinje mogu provesti zimu u zimskom mirovanju. Zimsko mirovanje omogućuje životinji da troši manje energije tijekom zime kada je teže naći hranu.

Biljke gube lišće u jesen jer se štite od oštećenja zbog hladnoće. Kada bi se lišće na biljci zamrznulo, cijela biljka bi uvenula. Biljci je lakše preživjeti zimu ako odbaci listove na jesen.

Danas se za mjerenje vremena često koriste pametni satovi. Oni se mogu povezati s mobilnim uređajima i dati nam podatak o vremenu, ali i brojne druge informacije.

U današnje vrijeme za predviđanje vremenske prognoze koriste se sateliti, računalni programi i drugi kompleksni uređaji za praćenje vremenskih uvjeta. Oni omogućuju precizno praćenje vremenske prognoze i predviđanje vremena za više dana.

Zemlja se dijeli u tri klimatske zone: polarnu, umjerenu i tropsku. Na Zemlji postoje po dvije polarne i umjerene zone (sjeverna i južna) i jedna tropska zona.

Pravilni redoslijed godišnjih doba je proljeće, ljeto, jesen, zima. Izmjena tih godišnjih doba najizraženija je u umjerenom pojasu, gdje se jasno mogu razlikovati sva četiri godišnja doba.

Sunčani sat je naprava koja mjeri vrijeme pomoću štapa zabodenog u Zemlju. Tijekom pomicanja Sunca po nebu, mijenja se položaj sjene koju baca sat te se na taj način prati protok vremena.

U polarnim područjima dan i noć traju po šest mjeseci u komadu. Do toga dolazi jer je Zemlja nagnuta u odnosu na Sunce. Zbog toga je jedan od polova izložen Sunčevom zračenju i svjetlosti 6 mjeseci dok je drugi pol u mraku, a narednih 6 mjeseci je obrnuto.

Mali sisavci ne žive u polarnim područjima. Malim toplokrvnim životinjama teško je zadržati stalnu tjelesnu temperaturu u hladnom okruženju, pa rijetko žive u polarnim područjima.

Sunčevo zračenje najslabije je uz polove. To se događa jer je Zemlja nagnuta pod kutom u odnosu na Sunce, pa Sunčevo zračenje nije jednako jako na cijeloj površini Zemlje.

Vodeni sat je naprava za mjerenje vremena koja prati vrijeme pomoću protjecanja vode. Voda protječe iz jedne posudu u drugu kroz mali otvor, pri čemu se zna koliko vremena je potrebno da sva voda pređe iz jedne u drugu posudu.

Tundra je zajednički naziv za biljne vrste koje mogu opstati u polarnim područjima. Tundru čine rijetke otporne biljke, mahovine i posebni organizmi koji se nazivaju lišajevi.

Toplokrvne životinje prilagođene su na preživljavanje niskih temperatura većom masom i slojem masnog tkiva. To im omogućuje zadržavanje stalne tjelesne temperature čak i ako je zrak oko njih jako hladan.

Jedno godišnje doba traje 3 mjeseca. Tijekom godine od 12 mjeseci izmjene se 4 godišnja doba, od kojih svako traje 3 mjeseca.

U tropskim područjima nalaze se biljne zajednice koje se nazivaju tropske kišne šume. Tropske kišne šume čine brojne biljne vrste i životinje koje se njima hrane, pa se smatra da su upravo tropske kišne šume najbioraznolikija područja na Zemlji.

Prvi mehanički satovi izumljeni su u 17. stoljeću. Do izuma digitalnih i pametnih satova, mehanički satovi su bili najčešći uređaji za mjerenje vremena, a koriste se i danas.

Najveći problem za preživljavanje biljaka u polarnom području je nedostatak svjetlosti. Polarna područja izmjenjuju šest mjeseci dana i šest mjeseci noći. Biljkama je za opstanak potrebno svjetlo, pa bi sve biljke uvenule tijekom noćnih mjeseci.

U tropskim područjima tijekom cijele godine temperatura je visoka i ima mnogo oborina. Ti uvjeti su izrazito povoljni za biljni i životinjski svijet, pa je bioraznolikost najveća upravo u tropskom području.

Kleopatrina igla je obelisk. Obelisk je naprava za mjerenje vremena pomoću Sunčeve svjetlosti i sjene koju baca, a koristi se u starom Egiptu.

Pješčani sat je naprava za mjerenje vremena u kojoj se prati protjecanje pijeska iz gornje u donju posudicu. Kada sav pijesak prođe u donju posudicu, sat se opet može okrenuti i mjeriti isti vremenski period. Jesi li se ikad susreo s pješčanim satom?

U proljeće biljke počinju pupati. To se događa zbog dolaska toplijeg vremena i dovoljne količine kiše za razvoj mladih biljaka.