U krugu života

Vremensko razdoblje od razmnožavanja odraslog organizma (roditelja) pa do spolne zrelosti potomaka.

Životinje razlikujemo na dnevne i noćne na temelju dnevno-noćnog ritma.

Organ u kojem se razvija plod.

Zametak nastao iz oplođene jajne stanice jajovodom putuje prema maternici gdje se u sljedećih devet mjeseci razvije plod.

U skupinu višegodišnjih biljaka ubrajamo tulipan. U višegodišnje biljke ubrajamo drveće, grmlje i zeljaste trajnice. Tulipan je zeljasta trajnica i zimu preživljava u obliku lukovice (podzemni organ).

S obzirom da kod nekih biljaka neki procesi, kao što je cvjetanje, ovise o duljini dana, razlikujemo biljke dugog i biljke kratkog dana. Biljke kratkog dana cvjetaju u kasnu jesen i ranu zimu (kada dani postanu kraći), a biljke dugog dana cvjetaju u vrijeme dugih proljetnih i ljetnih dana.

Razdoblje nakon rođenja. Za novorođenče je najvažnije zadovoljavanje osnovnih životnih potreba poput spavanja, prehrane i higijene. U toj dobi dijete naglo raste i dobiva na masi.

Glavice tratinčice su tijekom toplog, sunčanog dana otvorene, a tijekom noći i hladnih dana zatvorene.

U proljeće i ljeto su najpovoljniji uvjeti za život biljaka. U proljeće se razvijaju listovi i cvjetovi, a u ljeto plodovi sa sjemenkama.

Spontano izbacivanje sperme, najčešće noću, u vrijeme puberteta kod dječaka.

Životni ciklus leptira započinje iz oplođenog jajeta. Nedugo nakon se izlegne ličinka (gusjenica) koja se intenzivnije hrani da osigura veću zalihu hranjivih tvari. Nakon nekog vremena postane dovoljno velika te se začahuri. U čahuri nastavlja s razvojem te iz nje izlazi kao odrasli leptir.

Biljke čiji životni ciklus započinje i završava u jednoj godini. U umjerenom pojasu njihov životni ciklus uglavnom započinje u proljeće, a završava u jesen. Zimu preživljavaju u obliku sjemenke iz koje se, kada nastupe povoljni uvjeti, ponovno razvija mlada biljka.

Maternica je organ u kojem se razvija plod koji se po završetku svog razvoja rađa kroz rodnicu, a u jednom od jajnika svaki mjesec počne sazrijevati jedna ženska spolna stanica - jajna stanica.

Stapanje spermija i jajne stanice pri čemu nastaje oplođena jajna stanica. Iz oplođene jajne stanice povećanjem broja stanica nastaje zametak koji jajovodom putuje prema maternici gdje se u sljedećih devet mjeseci razvije plod.

Biljke čiji se životni ciklus odvija tijekom dvije godine. U prvoj godini se razvijaju listovi, stabljika i korijen. U drugoj godini se stvaraju cvjetovi i sjemenke. Nakon stvaranja sjemenke završava jedan životni ciklus i može započeti novi.

Dvogodišnje biljke su biljke čiji se životni ciklus odvija tijekom dvije godine. U prvoj godini se razvijaju listovi, stabljika i korijen, a u drugoj godini se stvaraju cvjetovi i sjemenke.

Biljke koje cvjetaju u kasnu jesen i ranu zimu kada dani postaju sve kraći.

Pojava koja označava početak spolne zrelosti djevojčice i nastaje ako jajna stanica tijekom prolaska kroz jajovod nije oplođena te pritom ona propada i zajedno s krvlju izlazi kroz rodnicu iz tijela. Naziva se još i mjesečnica.

Smeđi medvjed tijekom zime miruje i troši zalihe masti. Ukoliko zima nije prehladna i hrana mu bude lako dostupna može prekinuti mirovanje.

Oplodnja je stapanje spermija i jajne stanice pri čemu nastaje oplođena jajna stanica, iz koje onda povećanjem broja stanica nastaje zametak.

Menstruacijski ciklus se ponavlja svaki mjesec, traje od prvog dana jedne menstruacije do prvog dana sljedeće menstruacije i to je primjer cikličke pojave.

Dvogodišnje biljke imaju mogućnost pohranjivanja hranjivih tvari u korijenu. Kod dvogodišnjih biljaka se u prvoj godini života razvijaju korijen, stabljika i listovi, a u drugoj godini dolazi do stvaranja cvjetova i plodova.

Slabljenjem rada pojedinih organa završava život i nastupa smrt, dok se starost očituje smanjenim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a procesi u organizmu se polako usporavaju.

Životinje koje su aktivne danju.

U pubertetu djevojčice sazrijevaju u djevojke, a dječaci u mladiće. Prve promjene kod djevojčica počinju između 11. i 13. godine, a kod dječaka između 13. i 15. godine.

Hormoni potiču promjene u pubertetu. Pojedine žlijezde izlučuju hormone direktno u krv, a oni dalje krvlju dolaze do točno određenih stanica.

Razvoj većine biljaka počinje klijanjem sjemenke, iz koje se onda razvijaju korijen, stabljika i listovi.

Razdoblje koje počinje s navršenom prvom godinom života. Obilježavaju ga nagli rast i dječaka i djevojčica, brz psihički razvoj, učenje igrom i oponašanjem okoline, usvajanje vještina kao što su hodanje, samostalno hranjenje, komuniciranje s okolinom i dr. Djetinjstvo je najosjetljivije razdoblje u razvoju čovjeka te je za pravilan psihički razvoj važan rast u skladnoj obitelji i okolini.

Životni vijek dio je životnog ciklusa koji označava vremensko razdoblje od razmnožavanja odraslog organizma (roditelja) pa do spolne zrelosti potomaka.

Ženske spolne organe čine rodnica, maternica, dva jajnika i dva jajovoda. Svakog mjeseca (od početka puberteta) u jednom od jajnika počinje sazrijevati jedna jajna stanica.

Kada mlada biljka dosegne zrelost, razvija se cvijet koji je bitan organ za razmnožavanje jer se iz njega razvija plod.

Životni ciklusi biljaka i životinja često ovise jedni o drugima pa tako životinje raznose pelud i sjemenke pojedinih biljnih vrsta, a biljke su životinjama sklonište i izvor hrane.

Spolni organi svoj potpuni razvoj dostižu u pubertetu. Pubertet je razdoblje u životu čovjeka u kojem dolazi do sazrijevanja spolnih organa i naglog rasta i razvoja cijelog tijela. Od navedenih karakteristika, sazrijevanje spolnih organa javlja se specifično u pubertetu, dok je rast i razvoj kontinuirani proces koji je izražen u pubertetu, ali i prije i poslije njega.

Potaknute nižom temperaturom i kraćim danima, u jesen se biljke počinju pripremati za zimsko mirovanje. Tada, listopadno drveće i grmlje odbacuju lišće, a zeljastim trajnicama odumiru nadzemni dijelovi.

Razdoblje od prvog dana jedne menstruacije do prvog dana sljedeće menstruacije.

Ritmičko ponašanje unutar 24 sata, povezan je s izmjenom dana i noći. Kako kod svih živih bića, tako i kod biljaka i životinja postoji dnevno-noćni ritam. Primjerice, listovi i cvjetovi nekih biljaka danju su rašireni, a noću sklopljeni. Kod životinja ovakvim ponašanjem upravlja sam organizam te kažemo da živa bića imaju \"biološki sat\". Kod životinja dnevno-noćni ritam utječe na broj sati dnevnog svjetla, ali i unutarnji \"biološki sat\" životinje pa tako na temelju toga razlikujemo dnevne životinje i noćne životinje.

Dojenačka dob jest razdoblje nakon rođenja. Za novorođenče je najvažnije zadovoljavanje osnovnih životnih potreba poput spavanja, prehrane i higijene. U dojenačkoj dobi dijete naglo raste i dobiva na masi.

Djetinjstvo je razdoblje koje započinje navršavanjem prve godine života. Za djetinjsjtvo je karakterističan nagli rast, psihički razvoj, oponašanje okoline te usvajanje vještina poput hodanja i samostalnog hranjenja.

Tijekom nepovoljnih zimskih uvjeta zeljastim trajnicama odumire nadzemni dio biljke, a korijen ili podzemni organi (lukovica, gomolj, podanak) prežive u zemlji.

U životnom vijeku čovjeka postoji 6 životnih razdoblja. To su dojenačka dob, djetinjstvo, pubertet, mladenaštvo, zrela dob i starost.

Biljke koje cvjetaju u vrijeme dugih proljetnih i ljetnih dana.

Zrela dob označava razdoblje između 30. i 60. godine života. Tijekom te dobi osoba doseže vrhunac samostalnosti te intelektualnih i tjelesnih sposobnosti.

Razdoblje između 30. i 60. godine života. Tijekom te dobi osoba doseže vrhunac samostalnosti te intelektualnih i tjelesnih sposobnosti.

Razdoblje koje se očituje smanjenjem tjelesnih i psihičkih sposobnosti. Procesi u organizmu se polako usporavaju.

Jednogodišnje biljke u umjerenom pojasu zimu preživljavaju u obliku sjemenke. Kada uvjeti za život ponovno postanu povoljni, sjemenka proklije te se iz nje razvija nova biljka.

Životni ciklus većine biljaka započinje klijanjem sjemenke. Iz sjemenke se postupno razvija korijen, nakon korijena se razvija stabljika s listovima. Sljedeći korak u razvoju biljke je razvoj cvijeta, a nakon razmnožavanja se iz cvijeta razvije plod. U zrelom plodu nalazimo sjemenku iz koje se dalje razvija nova biljka.

Muške spolne stanice nazivaju se spermiji, a ženske spolne stanice jajne stanice.

Menstruacija označava početak spolne zrelosti djevojčica, a polucija označava početak spolne zrelosti dječaka. Prva mjesečnica u pubertetu se naziva menarha, a svaka sljedeća se naziva menstruacija.

Razdoblje koje slijedi nakon puberteta. Početkom mladenaštva završava tjelesni, a krajem mladenaštva i psihički razvoj.

Sova je noćna životinja i zato noću lovi plijen, a danju miruje. Na to utječe dnevno-noćni ritam pa razlikujemo dnevne životinje i noćne životinje.

Završetak čovjekova života koje je označeno starenjem i slabljenjem rada pojedinih organa.

Jednogodišnje biljke zimu preživljavaju u obliku sjemenke iz koje se, kada nastupe nepovoljni uvjeti, ponovno razvija mlada biljka.

Put prema zrelosti, razdoblje spolnog sazrijevanja te naglih tjelesnih i psihičkih promjena, u kojem djevojčice sazrijevaju u djevojke, a dječaci u mladiće. Prve promjene kod djevojčica počinju između 11. i 13. godine, a kod dječaka između 13. i 15. godine. Promjene u pubertetu su potaknute hormonima.

Mladenaštvo je razdoblje koje slijedi nakon puberteta. Tada na razvoj osobe još uvijek utječu okolina, mediji i društvo vršnjaka.

Oplodnja se događa u jajovodu, a plod se razvija u maternici.

Rast i razvoj aktivnost biljaka su  intenzivni u proljeće (kada se razvijaju listovi i cvjetovi) i ljeto (kada se razvijaju plodovi sa sjemenkama).

Dok ptice selice u jesen odlaze u toplije krajeve jer nemaju zimi dovoljni hrane, većinu ostalih životinja  kraći dani potiču potrebu za uzimanjem više hrane pri čemu se stvaraju masne naslage koje im služe kao izvor energije tijekom zime.

Ženska spolna stanica koja nastaje i sazrijeva u jajnicima, u pravilu u jednom od jajnika, a počinje sazrijevati svaki mjesec od puberteta. Zrela jajna stanica iz jajnika se izbacuje u jedan od jajovoda, koji je provode prema maternici gdje se razvija plod koji se po završetku svog razvoja rađa kroz rodnicu.

Pojačano izlučivanje žlijezda lojnica dovodi do pojave prištića, a žlijezde znojnice pojalano izlučuju znoj. Iz tih razloga je važna svakodnevna higijena i prištiće ne treba iskistivati, već mazati sredstvima namijenjenima za njihovu njegu.

Navedene su promjene biljkama znak za prilagodbu njihovih životnih aktivnosti životnim uvjetima koji obilježavaju određeno doba godine.

Životinje čija se aktivnost većinom odvija noću. Sova je noćna životinja pa noću lovi plijen, a danju miruje.

Muške spolne stanice koji nastaju u sjemenicima tijekom puberteta. Spermiji putem dva sjemenovoda, koji se nastavljaju na sjemenike, putuju do mokraćno-spolne cijevi koja se nalazi  u unutrašnjosti spolnog uda. Na tom putu spermiji postaju dio sperme koja mokraćno-spolnom cijevi izlazi iz tijela.

Sova je noćna životinja. Danju miruje, a noću hvata plijen.