U krugu prirodnih pojava

Pojave u prirodi koje čine niz promjena, a koje se tijekom određenih razdoblja izmjenjuju, nakon čega sve opet kreće ispočetka.

Zračni omotač koji okružuje planet Zemlju i zajedno sa Zemljom kruži oko Sunca.

Inje nastaje kada se za vjetrovitog vremena magla dodatno hladi, pri čemu se stvaraju ledene iglice koje se hvataju na grmlje i drveće. Snijeg nastaje kada zbog niskih temperatura vodene kapljice u oblacima postupno prelaze u čvrsto agregacijsko stanje i tada nastaju pahulje.

Okretanjem Zemlje oko svoje osi dolazi do izmjene noći i dana. Dan je na onoj polovici Zemlje koju obasjava Sunce.

Zračno strujanje koje nastaje zbog nejednakog zagrijavanja zraka na različitim područjima Zemlje i iznad različitih površina.

Ovisno o Sunčevoj energiji koja dolazi na određeni dio zemlje razlikujemo pet toplinskih pojaseva.

Zbog promjene temperature okoliša i količine padalina u umjerenom toplinskom pojasu, svako godišnje doba su drugačiji životni uvjeti.

Vrijeme je stanje atmosfere u određenom trenutku nad određenim područjem, dok je klima stanje atmosfere nad određenim područjem praćeno tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Stručnjak koji se bavi redovitim praćenjem i mjerenjem atmosferskih pojava. Oni obrađuju dobivene podatke na temelju kojih predviđaju kakvo će biti vrijeme.

Stanje atmosfere u određenom trenutku nad određenim područjem.

Vremenska prognoza je predviđanje vremena nad nekim područjem.

Oseka je spuštanje razine mora, a posljedica je djelovanja privlačnih sila Mjeseca i Sunca. Svaki dan se dogodi dva dizanja i dva spuštanja mora, odnosno dvije plime i dvije oseke, budući da se plima i oseka izmjenjuju skoro svakih šest sati.

Vjetar nastaje zbog nejednakog zagrijavanja zraka na različitim dijelovima Zemlje. S obzirom da nastaje zbog tih razlika, vjetar uvijek struji iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka. Što su razlike u tlaku veće, brzina vjetra je veća.

Padalina koja nastaje smrzavanjem vodenih kapljica zbog niskih temperatura zraka.

Jutarnja rosa u čvrstom stanju.

Stanje atmosfere nad određenim područjem praćeno tijekom duljeg vremenskog razdoblja (najmanje 30 godina).

Ritmička izmjena podizanja (plima) i spuštanja (oseka) morske razine.

Sitne kapljice vode koje mogu lebdjeti, a nastaju noću zbog hlađenja zemlje i zraka iznad zemlje.

S obzirom da Sunce ne osvijetljava Mjesec uvijek jednako, sa Zemlje ga vidimo u različitim oblicima i ti oblici ovise o međusobnom položaju Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Plima je podizanje razine mora, a posljedica je djelovanja privlačnih sila Mjeseca i Sunca. Svaki dan se dogodi dva dizanja i dva spuštanja mora, odnosno dvije plime i dvije oseke, budući da se plima i oseka izmjenjuju skoro svakih šest sati.

Kada je na sjevernoj polutki ljeto, na južnoj je zima, a kada je na južnoj polutki ljeto, na sjevernoj je zima.

Ciklus je ponavljanje istih događaja ili pojava prema utvrđenom redoslijedu. Takve pojave nazivamo cikličke promjene.

Kapljice koje nastaju  prelaskom vodene pare iz zraka u tekuće agregacijsko stanje zbog hlađenja zraka noću.

Sunčeve zrake tijekom godine pod najvećim kutom padaju na području oko ekvatora, a prema polovima se njihov kut postupno smanjuje i zbog toga postoji razlika u temperaturama na ovim područjima.

Uštap je drugi naziv za puni Mjesec. Ciklus Mjesečevih mijena započinju Mlađakom, dalje ide Prva četvrt, pa Uštap i na kraju Zadnja četvrt.

Predviđanje vremena. Najvažniji elementi vremena su: temperatura, tlak i vlažnost zraka, naoblaka, padaline, vjetar.

Manja nebeska tijela koja kruže oko planeta Sunčeva sustava. Zemljin jedini prirodni satelit je Mjesec.

Proljeće, ljeto, jesen i zima. Svako je godišnje doba tromjesečno razdoblje.

Kruženje vode u prirodi jest ciklus koji je vrlo važan za život. Isparavanjem vode iz mora, oceana, jezera, rijeka, voda u obliku vodene pare odlazi u više slojeve atmosfere gdje se kondenzira i u obliku kiše ili drugih padalina spušta natrag na Zemlju.

Tijekom ljeta dani su dugi i vedri bez puno oblaka i temperature su visoke.

Najniži sloj atmosfere je najvažniji za živa bića jer se u njemu nalazi najviše zraka. Život na Zemlji bez atmosfere ne bi bio moguć jer bi danju bilo prevruće, a noću prehladno.

Različita količina Sunčeve energije koja dopire do pojedinih dijelova Zemlje je razlog godišnjih doba. Kako Zemlja putuje oko Sunca, tako Sunčeve zrake padaju pod različitim kutem na Zemlju.

Padalina značajna za ljetna razdoblja, a nastaje kada se topli ljetni zrak bogat vodenom parom, u visinama prolazeći kroz područje hladnog zraka, naglo hladi.

Ledene iglice koje se hvataju na grmlje i drveće, a stvaraju se za vjetrovitog vremena kada se magla dodatno hladi.

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit, a morske mijene su posljedica djelovanja privlačnih sila Mjeseca na Zemlju (i privlačnih sila Sunca na Zemlju). Ciklus Mjesečevih mijena započinju Mlađakom, dalje ide Prva četvrt, pa Uštap i na kraju Zadnja četvrt.

Zemlji je za jedan obilazak oko Sunca potrebno 365 dana i 6 sati, odnosno jedna godina.

Svaki dan se dogodi dva dizanja i dva spuštanja mora, odnosno dvije plime i dvije oseke, budući da se plima i oseka izmjenjuju skoro svakih šest sati. Plima i oseka su rezultat gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca.

Život na Zemlji bez atmosfere ne bi bio moguć jer bi danju bilo prevruće, a noću prehladno. Najniži sloj atmosfere je najvažniji za živa bića jer se u njemu nalazi najviše zraka.

Atmosfera je smjesa plinova nakon koje započinje svemir. Štiti od štetnog Sunčevog zračenja. Ona zaustavlja zrake ili reflektira ih natrag u svemir. Najvažniji zadatak atmosfere je osiguravanje povoljnih uvjeta za život na Zemlji.

Tromjesečno razdoblje obilježeno određenim vremenskim prilikama i prilagodbama živih bića na njih.

Plima i oseka su rezultat gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca. Plima je podizanje razine mora, a oseka je spuštanje mora.