Odnos čovjeka i prirode

S obzirom da tvornice, vozila i termoelektrane kao izvor energije (gorivo) koriste fosilna goriva, njihovim izgaranjem u atmosferu se ispuštaju dodatne količine ugljikova dioksida, ali i drugi štetni plinovi kao što su ugljikov monoksid, sumporov dioksid.

Višak stakleničkih plinova u atmosferi sprečava prijelaz topline u svemir pa se Zemljina atmosfera sve jače zagrijava i posljedica je globalno zatopljenje s brojnim štetnim učincima.

Povećanjem broja stanovništva rastu i ljudske aktivnosti kojima se iskorištavaju prirodna bogatstva sve više. Primjeri tih ljudskih aktivnosti su širenje gradova, izgradnja tvornica, iskorištavanje tla za poljoprivredne površine zbog povećane potrebe za hranom, krčenje šuma, isušivanje močvara... Nestanak staništa može biti i posljedica prirodnih nepogoda kao što su potres, poplava, erupvije vulkana, uragani, itd.

Oblik onečišćenja zraka koji nastaje tako da se na krute čestice pepela \"lijepe\" sitne kapljice vode pa izgleda kao gusta magla.

Prilikom ovog procesa jedan dio energije, koji dolazi od Sunca, odbija se od atmosfere i vraća u svemir, a drugi dio prolazi kroz atmosferu i dolazi do Zemljine površine koja se zagrijava. Dio energije koja je dospjela do Zemljine površine odbija se od nje i vraća prema atmosferi i tako zagrijava zrak,

Buka djeluje na orijentaciju životinja koje često postaju dezorijentirane, ometa komunikaciju između životinja, a znanstvena istraživanja su pokazala da su masovna nasukavanja kitova povezana s podvodnom bukom koja oštećuje njihov mozak i organe za sluh.

Ljudske aktivnosti koje uzrokuju nestanak staništa i smanjenje bioraznolikosti su krčenje šuma, gradnja prometnica, izgradnja tvornica, isušivanje močvara, dok prirodne nepogode koje utječu na to mogu biti poplave, erupcije vulkana, uragani, odroni tla, cunami, potresi.

Spajanjem sitnih čestica pepela s kapljicama vode nastaje smog. Smog je jako štetan za dišni sustav svih organizama te kod ljudi izaziva otežano disanje.

Korovna biljka koja se brzo širi. Njezina lagana peludna zrnca brzo dospijevaju na velike udaljenosti, a kod ljudi izazivaju alergijske reakcije.

Plin koji u atmosferi nastaje od kisika. Najviše ozona se nalazi u višim slojevima atmosfere gdje se stvara ozonski omotač. Ozon upija većinu Sunčeva štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja, stoga ozonski omotač ima iznimnu važnost za život na Zemlji.

Sva živa bića pridonose njegovoj bioraznolikosti. Što je broj vrsta živih bića i njihovih jedinki veći, to je veća i bioraznolikost sustava. Možemo reći i da bioraznolikost označava raznovrsnost svih organizama na nekom prostoru

Ukoliko je na nekom području prije živilo jako puno vrsta, a sada se njihov broj uvelike smanjio, došlo je do smanjenja bioraznolikosti.

Kaulerpa je zelena alga koja je poznata i kao alga ubojica. Razmnožava se vegetativno (kidanjem pojedinih dijelova) te onemogućuje rast svim drugim algama i biljkama. Pošto se niti jedan drugi organizam ne hrani njome, dolazi do jako brzog širenja na uzurpiranom području.

Do porasta udjela ugljikova dioksida u atmosferi dolazi zbog ljudskih aktivnosti, krčenja šuma, izgaranja fosilnih goriva. Sve navedeno vodi do efekta staklenika.

Ekosustav čine sve životne zajednice koje žive na različitim staništima uključujući i staništa na kojima žive. Ovo su sustavi koji se sastoje od žive i nežive prirode na nekom geografskom području. Ekosustavi mogu biti vrlo različiti po životnim uvjetima i vrstama životinja i biljaka koje žive tamo.

Ambrozija je korovna biljka koja se brzo razmnožava te proizvodi puno peluda koji je uzrok alergijskih reakcija kod ljudi. Ovo je invazivna vrsta koja je u Europu unesena u 19. stoljeću te se brzo raširila.

Životni uvjeti na staništu utječu na bioraznolikost ekosustava. Promjene životnih uvjeta u ekosustavu se događaju prirodnim procesima i/ili djelovanjem čovjeka te kako bi živa bića opstala i preživjela, moraju se prilagoditi promjenama. Vrste koje se nisu prilagodile, nestaju iz ekosustava, što ujedno znači da se smanjenjem broja vrsta smanjuje i bioraznolikost ekosustava.

Kiše koje nastaju kao posljedica prekomjernog onečišćenja zraka štetnim plinovima koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva. Nastaju tako da se štetni se plinovi spajaju sa sitnim kapljicama vode u atmosferi i dospijevaju na Zemlju. Kisele kiše zakiseljuju tlo i vodu, mijenjajući životne uvjete na staništu.

Ukoliko posjećemo većinu šuma na Zemlji, volumni udio ugljikova dioksida u atmosferi će se povećati. Povećanjem udjela ugljikova dioksida dolazimo do stvaranja viška stakleničkih plinova. Sve to dovodi do pretjeranog zagrijavanja Zemljine atmosfere.

Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana emisijom svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti, koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i ugrožava sigurnost u prometu zbog bliještanja, neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život i/ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima, ometa profesionalno i/ili amatersko astronomsko promatranje neba i nepotrebno troši energiju te narušava sliku noćnog krajobraza.

Unos stranih vrsta uvelike ugrožava bioraznolikost ekosustava. To su vrste koje ne žive u određenom ekosustavu, već ih je čovjek namjerno ili slučajno unio. One se na novom području nastoje prilagoditi uvjetima staništa i opstati. Neke vrste imaju dobre prilagodbe pa se počinju uspješno razmnožavati, pritom zauzimajuu staništa domaćim vrstama i smanjuju im dostupnu hranu.

Tvornice i prijevozna sredstva kao izvor energije, odnosno gorivo najčešće koriste fosilna goriva. Fosilna goriva su ugljen, nafta i zemni plin.

Posljedica pojačanog učinka staklenika zbog onečišćenja atmosfere. Do onečišćenja dolazi zbog prekomjernog korištenja i izgaranja fosilnih goriva u atmosferu pri čemu se ispušta povećana količina ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova.

Plastični otpad je veliki problem na Zemlji, a posebno u moru. Razdoblje raspada plastike je dugo i zbog toga se nakuplja najčešće u morima i oceanima gdje često morske životinje misleći da je hrana pojedu plastični otpad i na kraju uginu. Primjer je glavata želva koja se hrani meduzama, a jedinke progutaju plastičnu vrećicu budući da oblikom podsjeća na meduze.

Mungos je unesen na Mljet radi redukcije broja poskoka. Nedugo nakon, kad mu je ponestalo hrane, počeo se hraniti pticama, manjim sisavcima i domaćim životinjama.

Onečišćenje bukom može uzrokovati na nesposobnost lova pomoću sluha kod predatora - ne mogu dobro čuti zvukove koje stvara plijen. U moru, morski promet (brodovi) stvaraju veliku količinu buke koja uzrokuje dezorijentiranost morskih sisavaca i probleme u komunikaciji.

Svjetlosno onečišćenje promijeni dnevno-noćni ritam brojnih organizama. Životinje koje su aktivne danju mogu postati aktivne noću, dok se aktivnost noćnih životinja može smanjiti što pak utječe na njihovu sposobnost da pronađu dovoljno hrane.

Plinovi koji u atmosferi zadržavaju toplinu koja bi inače prešla natrag u svemir pa se tako dio topline zadržava unutar atmosfere i zagrijava je. Primjerice vodena para, ugljikov dioksid i dr.

Zbog globalnog zatopljenja dolazi do ubrzanog otapanja ledenjaka na polovima što uzrokuje podizanje razine mora i zbog toga su ugroženi obalni gradovi.

Prirodan proces važan za život na Zemlji. Bez njega bi Zemlja bila puno hladnija nego što je sada, a time i nepovoljnija za život. Najvažniju ulogu u tom procesu ima Zemljina atmosfera. Jedan dio energije koji dolazi od Sunca odbija se od atmosferu i vraća u svemir, a drugi dio prolazi kroz atmosferu i dolazi do Zemljine površine koja se zagrijava. Dio energije koja je dospjela do Zemljine površine odbija se od nje i vraća prema atmosferi i tako zagrijava zrak.

Područja razrjeđenja ozonskog omotača. Do ozonskih rupa dolazi zbog posljedica oštećenja ozonskog omotača uporabom različitih plinova u sprejevima, hladnjacima i starim klima-uređajima. U ozonskim rupama je smanjen udio ozona pa do Zemlje prodire više UV zraka koje ugrožavaju živa bića.

Raznolikost biljnog i životinjskog svijeta na našem planetu. Također se zove i biološka raznolikost i predstavlja različite, brojne vrste svih živih organizama, biljaka i životinja, te ekosustav kojima one pripadaju.

Površinska napetost vode nastaje jer je privlačenje među česticama vode veće od privlačenja čestica vode i zraka. Na primjer, površinska napetost vode svojstvo je koje omogućuje hodanje kukcu gazivodi po površini vode. Sredstva za pranje onečišćuju vodu, smanjuju površinsku napetost te onemogućuju život bićima koja žive na površini vode.

Zajednica živih bića i staništa.

Nekorisno rasipanje svjetlosti uz nepotrebnu potrošnju električne nergije.

Kako ozon upija većinu Sunčeva štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja, on ima iznimnu važnost za život na Zemlji. Nažalost, čovjek je uporabom različitih plinova u sprejevima, hladnjacima ili starim klima-uređajima uzrokovao oštećenje ozonskog omotača. U tim područjima ozonskog omotača je smanjen udio ozona pa do Zemlje prodire više UV zraka koje ugrožavaju živa bića. Ta područja se nazivaju ozonske rupe.

Spajanjem štetnih plinova nastalih izgaranjem fosilnih goriva s česticama vode nastaju kisele kiše. Kisele kiše imaju loš utjecaj na život biljaka, ljudi i životinja. Dolazi do nestajanja šumskih i vodenih staništa.

Vrste koje prirodno ne žive u određenom ekosustavu, već ih je slučajno ili namjerno unio čovjek. Neke strane vrste imaju sposobnost izrazito dobre prilagodbe pa se počinju uspješno razmnožavati i pritom zauzimaju staništa domaćim vrstama i smanjuju im dostupnu hranu.

Povećana osvijetljenost neba je uzrokovana pretjeranim intenzitetom korištenja rasvjete, a nastaje zbog raspršenja vidljivog i nevidljivog svjetla (ultraljubičastog i infracrvenog svjetla) prirodnog ili umjetnog porijekla na sastavnicama okoliša i atmosfere i za sobom povlači štetne posljedice i na čovjeka i na njegov okoliš. Životinje koje si aktivne noću nemaju dovoljno vremena za hranjenje, a dnevnim životinjama smanjuje se vrijeme noćnog sna. Ptice se prestaju gnijezditi u osvijetljenim područjima i odlaze s tih staništa. Također, stradavaju i mnogobrojni kukci i šišmiši, ali i kod ljudi dolazi do narušavanja dnevno-noćnog ritma što uzrokuje poremećaj sna.

Izlijevanjem detrdženata i drugih sredstava za pranje u prirodne vode, smanjuje se površinska napetost vode, stoga onečišćenje voda detrdžentima štetno djeluje na živa bića na površini vode, a time i na bioraznolikost ugroženog područja.

Planet Zemlja bi bez djelovanja stakleničkih plinova bila znatno hladnija. Staklenički plinovi kao što su ugljikov dioksid, metan i vodena para reflektiraju toplinu natrag prema Zemlji. Najlakše ćemo to shvatiti ukoliko spomenute plinove usporedimo sa staklenikom u kojem se nalaze biljke. Staklenik zadržava toplinu koja bi bez njega otišla van, tako i staklenički plinovi zadržavaju toplinu i osiguravaju povoljniju temperaturu na našem planetu. Pretpostavlja se da bi temperatura zraka na Zemlji iznosila oko -70°C ukoliko staklenički plinovi ne bi postojali.

Svojstvo vode važno za sva živa bića koja žive na njezinoj površini, a izlijevanjem detrdženata i drugih sredstava za pranje u prirodne vode smanjuje se površinska napetost vode.

Staklenički plinovi u atmosferi, kao što su primjerice vodena para i ugljikov dioksid, zadržavaju toplinu koja bi inače prešla natrag u svemir pa se na taj način dio topline zadržava u atmosferi i zagrijava je.

Ozon je plin koji nastaje od kisika, a najviše ga ima u višim slojevima atmosfere. Njegova uloga je upijanje ultraljubičastog zračenja.