Od organizma do stanice

Promatrajući višestanični organizam, moguće je uočiti nekoliko razina njegove organizacije. Organizam je nevidljiva cjelina koju čine organski sustavi tijela te je ujedno i najviša organizacijska razina jednog živog bića.

Uz višestanične organizme postoje organizmi koji su građeni od jedne stanice. Nazivamo ih jednostaničnim organizmima. Primjeri takvog organizma su papučica i bakterija Echerichia coli.

Tkivo je skupina stanica koje obavlja istu ulogu. Primjerice mišićne stanice čine mišićno tkivo. Sami organi su građeni od sitnijih dijelova - tkiva.

Jednostanični organizmi su organizmi koji su sastoje samo od jedne stanice koja obavlja sve funkcije koje su potrebne za preživljavanje - hranjenje, rast i razmnožavanje. Jednostanični organizmi su mikroskopskih veličina i nisu vidljivi golim okom. Primjeri takvog organizma su papučica i bakterija Echerichia coli.

Organizam označava jedno živo biće, jednu jedinku. Jedna tratinčica je jedan organizam i jedan hrčak je jedan organizam. Organizam je građen od više organskih sastava koji rade zajedno kako bi organizam funkcionirao.

Jedna stanica od javora nije iste građe kao stanica jegulja. Razlog tome je taj da se stanica između biljaka i životinja razliku u građi. Na primjer, biljne stanice imaju kloroplast, dok životinje stanice nemaju.

Organ koji upravlja radom cijelog tijela, dio je živčanog sustava i nalazi se u glavi.

Skupina organa koji zajednički obavljaju određenu zadaću. Organski sustavi su sustavi unutar jednog organizma koji se sastoje od više organa sličnih funkcija: Neki organski sustavi čovjeka su: dišni sustav, živčani sustav, mišičnokoštani sustav, krvožilni sustav, spolni sustav.

Temeljna građevna jedinica živih bića na Zemlji, a građena je od čestica. Postoje jednostanični i višestanični organizmi. Kod višestaničnih organizama, više stanica koji obavljaju istu ulogu tvore tkiva i organe.

Mozak pripada živčanom sustavu i upravlja radom cijelog tijela. Živčani sustav prima i prenosi obavijesti iz okoline i iz unutrašnjosti tijela, obrađuje ih i priprema odgovarajuće odgovore; tako osigurava optimalnu reakciju organizma, kojoj je cilj zaštita i održanje jedinke, te uvjetuje cjelokupno ponašanje jedinke. Živčani sustav dijeli se na periferni živčani sustav i središnji živčani sustav. Periferni živčani sustav sastoji se od motoričkih, osjetnih, autonomnih i miješanih živaca (→ živci). Središnji živčani sustav se sastoji od velikog i malog mozga, produljene i kralježnične moždine.

Organ dišnog sustava.

Stanice jednostaničnih organizama različitih su veličina, a jedna stanica obavlja sve životno važne zadaće.

U prsnom dijelu trupa je srce koje je organ optjecajnog sustava, a optjecajni sustav čine i krvne žile.

Mozak je najviši dio središnjega živčanog sustava, u viših mnogostaničnih životinja i čovjeka; središte usklađivanja živčane aktivnosti. Mozak prima informacije iz osjetnih organa, obrađuje ih i šalje upute izvršnim organima (npr. mišićima, žlijezdama). Mozak je i sjedište inteligencije i pamćenja. Najsavršeniji je mozak čovjeka. On se nalazi u lubanji, zaštićen moždanim ovojnicama, uronjen u cerebrospinalni likvor. Anatomski, dijeli se na moždano deblo, koje obuhvaća produženu moždinu, most i srednji mozak, mali mozak i veliki mozak.

Organizmi koji su građeni od više stanica se nazivaju mnogostanični ili višestanični organizmi. Stanice su udružena u tkiva koja imaju specijalizirane zadaće, a različita tkiva pak tvore organe i organske sustave. Primjeri takvog organizma su: čovjek i bukva.

Tkivo je skupina istovrsnih stanica koje obaljaju istu ulogu, a organ je niža organizacijska cjelina od organskog sustava. Pod organe primjerice spadaju mozak, želudac. mišić, srce, a pod tkiva mišićno tkivo, vezivno tkivo, epitelno tkivo,...

Skupina istovrsnih stanica koje obavljaju istu ulogu. Tkiva nalazimo u mnogostaničnim organizmima. Kombinacijom više tipova tkiva nastaju organi koji obavljaju specifične zadaće. Neka od tkiva su: mišično tkivo, živčano tkivo, pokrovno tkivo, koštano, hrskavično tkivo, vezivno tkivo.

Organ optjecajnog sustava

Niža organizacijska jedinica od organskog sustava, a građen je od tkiva. Organi imaju specifične zadaće unutar organizma, a više organa se udružuje u organske sustave. Neki organi čovjeka su: koža, želudac, jetra.

Stanica je temeljna građevna jedinica svih živih bića na Zemlji. Postoje jednostanični i višestanični organizmi. Više stanica koji obavljaju istu ulogu tvore tkiva.

Papučica je jednostanični organizam, odnosno građena je od samo jedne stanice. Ta stanica obavlja sve funkcije koje su potrebne papučici za preživljavanje. Ne postoje organi ni tkiva kod papučice, jer za tvorbu organa i tkiva potrebno je više stanica koje imaju istu ulogu.

Organi biljaka su korijen, stabljika, list, cvijet i plod.

Iako organi obavljaju različite funkcije u nekom organizmu, organi i organski sustavi međusobno surađuju s ciljem održavanja organizma na životu.

Probavni sustav, koji se proteže od usta do anusa, ima ulogu primanja hrane, njena razgrađivanja u hranjive tvari (proces koji se zove probava), upijanja hranjivih tvari u krvnu struju i uklanjanja neprobavljivih dijelova hrane iz tijela. Probavni se sustav sastoji od ustiju, ždrijela, jednjaka, želuca, tankog crijeva, debelog crijeva, rektuma i anusa. Probavni sustav uključuje i organe koji leže izvan njega: gušterača, jetra i žučni mjehur.

Čovjek je višestanični organizam, jer se tijelo čovjeka sastoji od velikog broja stanica koje gradi tkiva.

Uz jednostanične organizme postoje i višestanični organizmi, odnosno organizmi koji su građeni od više stanica. Primjeri takvog organizma su: čovjek i bukva.

Srce je građeno od mišićnog tkiva, odnosno velikog broja stanica koje obavljaju istu funkciju.

Skupina organa koji zajednički obavljaju određenu zadaću naziva se organski sustav. Organski sustavi rade usklađeno i održavaju jedinku na životu. Organski sustav grade različiti organi koji zajednički obavljaju određenu ulogu. Primjeri organskih sustava su: optjecajni sustav, dišni sustav, sustav organa za kretanje, živčani sustav, probavni sutav,...

Glavna razlika između odraslih jedinki tune i mačke je ta što tuna ima škrge preko kojih diše u vodi. Škrge imaju većina kralježnjaka i beskralježnjaka koji su prilagođeni na život u vodi.

Jednostanični organizmi nemaju tkiva, jer su građeni samo od jedne stanice, a tkivo je građeno od više stanica koje obavljaju istu ulogu.

Sustav organa za kretanje čine mišići i kosti. Svaka osoba ima kostur sastavljen od mnogobrojnih kostiju, odrasli ih imaju oko dvjesto, djeca ih imaju nešto više. Kosti daju tijelu oblik, razmješteni na mnogo načina štite unutarnje organe, ali su važne za još mnogo toga. oprečno-prugasto mišićno tkivo izgrađuje mišiće koji služe pokretanju, mogu se brzo stezati i opuštati, a njihov rad kontroliramo svjesno, ono što pomislimo oni rade. Mišići trupa, ruku i nogu najčešće imaju vretenast oblik, za kosti su pričvršćeni tetivama i obavijeni mišićnom ovojnicom od vezivnog tkiva.