Od biosfere do jedinke

Jedinke u populaciji pripadaju istoj vrsti što znači da se mogu razmnožavati i davati plodno potomstvo.

Znanost koja proučava odnose između živih bića, njihov utjecaj na okoliš i utjecaj okoliša na živa bića.

Vodeni i kopneni.

Najviša organizacijska razina živog svijeta.

Populacija je zajednica jedinki iste vrste koje žive na istom staništu.

Zajednica jedinki iste vrste koje žive na istom staništu.

Živa bića pronalazimo u tlu, vodi i zraku. Stoga biosfera obuhvaća dio litosfere (površinski čvrsti dio Zemlje), dio hidrosfere (sva voda na Zemlji) i dio atmosfere (zračni omotač Zemlje).

Jezero, more, rijeka.

Pašnjaci pripadaju kopnenom ekosustavu. Vodenom ekosustavu pripadaju ostala navedena staništa.

Jedinka je jedno živo biće odnosno jedan jednostanični ili jedan višestanični organizam. Razvoj i preživljavanje svake jedinke ovisi o životnim uvjetima staništa, ali i o njezinim odnosima s jedinkama iste populacije i drugih populacija unutar životne zajednice.

Zajednica živih bića i staništa na kojem ta živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe.

Zajednicu živih bića i staništa nazivamo ekosustav. Na staništu živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe, a preživčjavanje živih bića nekog ekosustava ovisi o životnim uvjetima staništa (temperaturi, svjetlosti, tlu, vodi, zraku). Povoljniji životni uvjeti na staništu znači da će i živi svijet ekosustava biti raznolikiji. Također, kako i živa bića utječu svojim djelovanjem na životne uvjete staništa, tako ekosustav uključuje živu i neživu prirodu koje ovise jedna o drugoj i djeluju jedna na drugu.

Jedna čančara je jedna jedinka. Jedinka je jedno živo biće odnosno jedan jednostanični ili jedan višestanični organizam.

Potoci pripadaju vodenom ekosustavu, kojem također pripadaju jezera, mora i rijeka. Kopnenom ekosustavu pripadaju šume, livade, pašnjaci.

Ptice u Kopačkom ritu pripadaju životnoj zajednici Kopačkog rita.

Livade, šume, pašnjaci.

Populacija je zajednica jedinki iste vrste koje žive na istom staništu. Populaciju čini veći ili manji broj jedinki različite dobi i spola. Broj jedinki unutar populacije (veličina populacije) može se mijenjati tijekom vremena. Iako pripadaju istoj vrsti, sve jedinke iste populacije nisu u potpunosti jednake, a to je prije svega posljedica nasljeđivanja različitih gena od roditelja, iako na razlike između jedinki iste vrste utječu i životni uvjeti okoliša.

Jedinka je svako pojedinačno živo biće. Razvoj i preživljavanje svake jedinke ovisi o životnim uvjetima staništa, ali i o njezinim odnosima s jedinkama iste populacije i drugih populacija unutar životne zajednice.

Ekologija je znanost koja proučava odnose između živih bića, njihov utjecaj na okoliš i utjecaj okoliša na živa bića.

Biosfera je najviša organizacijska razina živog svijeta jer uključuje sve žive organizme. Živa bića pronalazimo u tlu, vodi i zraku. Stoga biosfera obuhvaća dio litosfere (površinski čvrsti dio Zemlje), dio hidrosfere (sva voda na Zemlji) i dio atmosfere (zračni omotač Zemlje).

Dva osnovna ekosustava su vodeni i kopneni ekosustavi. Primjeri vodenih ekosustava su jezero, more, rijeka, a kopnenih livada, šuma, pašnjak.

Sva živa bića određenog ekosustava nazivamo životnom zajednicom. ivotnoj zajednici pripadaju organizmi različitih vrsta pa tako primjerice, životnu zajednicu Jadranskog mora čine sve bakterije, alge, biljke, ribe, sisavci i druga živa bića koja u njemu žive. Unutar životne zajednice živa bića međusobno utječu jedna na druge jer se natječu za prostor, hranu, vodu.

Sva živa bića određenog ekosustava.