Međuodnosi u ekosustavu

Oblik suživota koji je koristan za obje jedinke.

Parazitizam je suživot dviju jedinki kod koje jedna jedinka štetno utječe na drugu. Primjer parazitizma jest suživot krumpirove zlatice (kukca) i krumpira. Krumpirova zlatica se hrani lišćem krumpira te na lišće polaže svoja jaja iz kojih se izlegnu ličinke koje se također hrane lišćem. Oštećeno lišće više ne može učinkovito obavljati fotosintezu te biljka stvara manje hrane. Zbog nedostatka hrane usporen je razvoj biljke pa tako i gomolja kojeg ljudi koriste u prehrani.

Jedinke iste vrste koje žive na određenom prostoru međusobno su povezane različitim odnosima. Neke od njih žive u zajednicama, a neke samotničkim životom. Pa tako imamo skupinu riba koju nazivamo plova riba, a skupinu ptica jato ptica. Postoji još i zajednica vukova koja se naziva čopor vukova, zajednica ovaca - krdo ovaca, zajednica pčela - roj pčela. Jedinke koje žive u zajednici više ovise jedne o drugima.

Negativna strana života u zajednici je brže i lakše širenje bolesti što može negativno utjecati na brojnost populacije. Nedostaci života u zajednici vidljivi su u natjecateljskim odnosima pri dijeljenju prostora, plijena, ali i u borbi za ženku. Prednosti života u zajednici očituju se u suradničkim odnosima koji olakšavaju obranu od neprijatelja, svladavanje plijena te pronalazak partnera za razmnožavanje i brigu o mladima.

Predatori (grabežljivci) su potrošači višeg reda, dok im je plijen potrošači nižeg reda kao što su biljojedi.

Lakša briga o mladima je pozitivna strana života u zajednici. Prednosti života u zajednici očituju se u suradničkim odnosima koji olakšavaju obranu od neprijatelja, svladavanje plijena te pronalazak partnera za razmnožavanje i brigu o mladima.

Ženka za vrijeme parenja bira mužjaka s boljim obilježjima, a mužjak s boljim obilježjima je obično onaj koji pobjedi u borbi.

Potrošači nižeg reda. Također su morali razviti prilagodbe kako bi se obranile od predatora. Neke od prilagodbi su uklapanje u okoliš bojom i/ili oblikom tijela, ispuštanje otrova, sposobnost brzog kretanja, bodlje na tijelu itd.

Suživot dviju jedinki.

Predatori (grabežljivci) su potrošači višeg reda, dok im je plijen potrošači nižeg reda kao što su biljojedi.

Ženka za vrijeme parenja bira mužjaka s boljim obilježjima, a mužjak s boljim obilježjima je obično onaj koji pobjedi u borbi.

Parazitizam je suživot dviju jedinki kod koje jedna jedinka štetno utječe na drugu.

Suživot dviju jedinki nazivamo simbioza. Jedan takav primjer su suživot vlasulje i ribe klaun. Vlasulja je životinja koja ima lovke kojima može opeći jer izlučuju otrov. Ribi klaunu taj otrov ne smeta pa ona boravi između lovki vlasulje gdje je zaštićena od neprijatelja, što joj je važno jer nije brz plivač. U zamjenu za \"gostoprimstvo\" riba klaun čisti vlasulju, štiti je od neprijatelja i svojim kretanjem potiče strujanje vode kojom do tijela vlasulje dolazi više kisika i hrane.

Oblik suživota koji je koristan samo za jednu jedinku, a za drugu nije ni štetan ni koristan.

Parazitizam je suživot dviju jedinki kod koje jedna jedinka štetno utječe na drugu, odnosno nametnik živi na račun organizma domaćina. 

Pomoću dubljeg i jače razgranatog korijena biljka bolje iskorištava vodu i mineralne tvari iz tla te ima veću mogućnost preživljavanja tijekom nepovoljnih sušnih razdoblja.

Oblik suživota koji je koristan samo za jednu jedinku, a za drugu nije ni štetan ni koristan naziva se komenzalizam. Parazitizam je oblik životne zajednice u kojem nametnički organizam (parazit) živi na račun organizma domaćina. Primjer je suživot orhideje i drvenaste biljke. Orhideja koristi stablo biljke kao podlogu za rast. Na taj način lakše iskorištava svjetlost i bolje je zaštićena od biljojeda.

Jedan od načina prilagodbe je otrov u organizmima koji ga koriste za obranu od predatora.

Srna je biljojed te je time potrošač nižeg reda. Uz to, srna je i plijen raznim grabežljivcima koji su potrošači višeg reda kao što je vuk.

Potrošači višeg reda. U pravilu su veći, jači i snažniji od plijena te su razvili niz prilagodbi za hvatanje plijena poput snažnih mišića za brzo kretanje, dobar sluh, vid i njuh.

Jedan od načina prilagodbe je otrov u organizmima koji ga koriste za obranu od predatora. Ispuštanje otrova djeluje negativno na druge vrste koje zbog toga ne mogu rasti na tom području i na taj način neke biljne vrste sebi osiguravaju više prostora što pozitivno utječe na brojnost njihovih populacija.

Biljke se mogu prilagođavati na različite uvjete u prirodi. One se natječu za svjetlost, mineralne tvari i vodu iz tla. Primjer njihove prilagodbe je penjanje uz neku podlogu kao što je drvo kako bi bila bolje osvjetljena Sunčevom svjetlosti.

Biljke različitih vrsta imaju različite prilagodbe kako bi najbolje iskoristile dostupnu svjetlost. Za biljke penjačice karakteristično je penjanje uz podlogu kako bi bolje iskoristile svjetlost.

Olakšavaju život u zajednici, obranu od neprijatelja, svladavanje plijena te pronalazak partnera.

Skupinu ptica nazivamo plova riba, a skupinu ptica jato ptica.

Teritorijalne životinje označavaju svoj životni prostor. Na taj način ga obilježava i brani na različite načine od pridošlica.

Biljke se mogu prilagođavati na različite uvjete u prirodi. One se natječu za svjetlost, mineralne tvari i vodu iz tla. Primjer njihove prilagodbe je penjanje uz neku podlogu kao što je drvo kako bi bila bolje osvjetljena Sunčevom svjetlosti.

Oblik suživota koji je koristan samo za jednu jedinku, a za drugu nije ni štetan ni koristan naziva se komenzalizam.

Suživot vlasulje i ribe klauna primjer je suživota koji je koristan za obje jedinke i naziva se mutualizam. Vlasulja je životinja koja ima lovke kojima može opeći jer izlučuju otrov. Ribi klaunu taj otrov ne smeta pa ona boravi između lovki vlasulje gdje je zaštićena od neprijatelja, što joj je važno jer nije brz plivač. U zamjenu za \"gostoprimstvo\" riba klaun čisti vlasulju, štiti je od neprijatelja i svojim kretanjem potiče strujanje vode kojom do tijela vlasulje dolazi više kisika i hrane.

Suživot dviju jedinki kod koje jedna jedinka štetno utječe na drugu

Suživot dviju jedinki nazivamo simbioza.

Potrošači višeg reda su predatori (grabežljivci), a njihov plijen su potrošači nižeg reda. Predatori su u pravilu veći, jači i snažniji od plijena. Razvili su mnoge prilagodbe kako bi ulovili plijen, npr. snažne mišiće za brzo kretanje, dobar sluh, vid i njuh.

Parazitizam je suživot dviju jedinki kod koje jedna jedinka štetno utječe na drugu, odnosno nametnik živi na račun organizma domaćina. 

Prednosti života u zajednici očituju se u suradničkim odnosima koji olakšavaju obranu od neprijatelja, svladavanje plijena te pronalazak partnera za razmnožavanje i brigu o mladima. Nedostaci života u zajednici vidljivi su u natjecateljskim odnosima pri dijeljenju prostora, plijena, ali i u borbi za ženku. Nedostatak života u skupini je i širenje bolesti što negativno utječe na brojnost populacije.