Energija - temelj održivosti prirode

Perje i dlaka su dobri toplinski izolatori kod životinja. Gusto perje i dlaka karakteristični su za životinje koje žive u hladnim područjima, a njihova gustoća kod životinja umjerenog područja ovisi o godišnjem dobu. Osim perja i dlaka dobar toplinski izolator su i masne naslage ispod kože. S druge strane, primjerice gmazovi energiju za životne procese nadoknađuju sunčanjem, dok se pingvini skupljaju u grupe kako bi smanjili gubitak topline iz tijela.

Ljudsko tijelo će gubiti toplinu ukoliko je toplije od svoje okoline jer se toplina gubi i preko površine tijela živih bića. Ako je tijelo toplije od okoline, ono gubi toplinu, a ako je hladnije od okoline, ono prima toplinu.

Proizvođači imaju najviše energije na raspolaganju jer se nalaze na početku svakog hranidbenog lanca (primjerice biljke). S obzirom na to da svaki član hranidbenog lanca iskoristi za svoje potrebe određeni dio energije koja je bila pohranjena u hrani koju je pojeo, na sljedećeg člana prenese se samo manji dio energije, To znači da najviše energije na raspolaganju ima proizvođač, a potrošač svake sljedeće razine hranidbenog lanca sve manje energije.

Organizmi istog ekosustava nisu međusobno povezani samo jednim hranidbenim lancem, već je svaki organizam u pravilu član više hranidbenih lanaca.

Postoji 4 reda potrošača u hranidbenom lancu.

Hranjiva tvar koja se pohranjuje u tijelu alge i biljke. Dijelovi biljke osobito bogati škrobom su korijen, stabljika i plod. Nastaje iz neiskorištenog dijela glukoze.

S obzirom na to da svaki član hranidbenog lanca iskoristi za svoje potrebe određeni dio energije koja je bila pohranjena u hrani koju je pojeo, na sljedećeg člana prenese se samo manji dio energije, To znači da najviše energije na raspolaganju ima proizvođač, a potrošač svake sljedeće razine hranidbenog lanca sve manje energije.

Morski pas kao glavni predator u morskom ekosustavu pripada potrošaču IV. reda.

Fotosinteza je proces stvaranja šećera glukoze (hranjiva tvar) i kisika. Pri tome se svetlosna energija pretvara u kemijsku i pohranjuje se u glukozi.

Jedan dio kemijske energije hrane pretvara se u mehaničku energiju koja se iskorištava za rad i kretanje organizma, a drugi dio se pretvara u toplinu koja zagrijava tijelo. Dio energije gubi se preko površine tijela u obliku topline. Preostali dio kemijske energije pohranjuje se u tijelu u različitim tvarima i iskorištava po potrebi za različite životne procese.

Proces stvaranja šećera glukoze i kisika pomoću svjetlosne energije. Tijekom fotosinteze svjetlosna energija se pretvara u kemijsku i pohranjuje u glukozi.

Svejedi u kopnenom ekosustavu pripadaju potrošačima II. reda.

Ukoliko kuća ima toplinsku izolaciju, preko zima kada je okolina hladnija od kuće, toplina iz kuće neće ići u okolinu

Organizmi koji se hrane razlažući ostatke uginulih živih bića iz okoliša nazivaju se razlagači. Razlagači su neke gljive i bakterije. Bitni su za ekosustav jer ga \"čiste\" od ostataka uginulih organizama.

Neiskorišteni dio glukoze pretvara se u škrob koji se kao hranjiva tvar pohranjuje u tijelu alge i biljke. Dijelovi biljke osobito bogati škrobom su korijen, stabljika i plod.

S obzirom da čovjek nema gustu dlaku na površini tijela, mora nositi odjeću kako bi spriječio gubitak topline. Stoga je bitno obući nekoliko slojeva odjeće kada je jako hladno jer se između slojeva odjeće zadržava zrak koji je toplinski izolator.

Više hranidbenih lanaca, koje međusobno povezuju zajednički članovi, nazivamo hranidbena mreža. Unutar jedne hranidbene mreže isti mesojed može biti na drugačijim položajima u različitim hranidbenim lancima.

Organizmi koji mogu samostalno proizvoditi hranu procesom fotosinteze nazivaju se proizvođači. Hrane sebe i sav živi svijet, stoga su temelj svake životne zajednice. To su primjerice alge i biljke.

Organizmi koji uzimaju gotovu hranu iz okoliša nazivaju se potrošači. Potrošači su primjerice životinje (npr. vuk, zec)jer one ne mogu samostalno proizvesti hranu, već uzimaju gotovu iz okoliša. Potrošači koji se hrane isključivo biljkama su biljojedi, dok se mesojedi hrane isključivo mesom. Svejedi su potrošači čija prehrana uključuje i biljke i životinje.

Povezanost u prehrani, odnosno od proizvođača pa do razlagača nazivamo Hranidbenim lancem.

Organizmi koji uzimaju gotovu hranu iz okoliša.

Energija u hranidbenom lancu prenosi se preko hrane. Hranidbenim lancem prikazujemo povezanost u prehrani, od proizvođača preko niza potrošača, pa sve do razlagača.

Vrganj je gljiva, a gljive pripadaju razlagačima.

Ukoliko neki organizmi nemaju dovoljno energije dolazi do obolijevanja i na kraju umiranja. S obzirom da živa bića troše nergiju za životne procese i zagrijavanje tijela, ako nemaju dovoljno energije na raspolaganju, oboljet će, smanjit će se njihova mogućnost razmnožavanja te će ponekad i uginuti. Stoga je izuzetno važno svakom živom biću osigurati hranu i dovoljno energije za život.

Organizmi koji se hrane razlažući ostatke uginulih živih bića iz okoliša. To neke gljive i neke bakterije. Njihov je značaj velik i za ekosustav jer \"čiste\" ekosustav od ostataka uginulih organizama.

Proizvođači su alge i biljke. Nazivamo ih proizvođačima jer mogu samostalno proizvoditi hranu procesom fotosinteze.

Organizmi koji mogu samostalno proizvoditi hranu procesom fotosinteze. To su primjerice alge i biljke.

Mogućnost fotosinteze imaju alge i biljke. Osim u biljkama i algama, fotosinteza se obavlja i u nekim bakterijama, dakle organizmima koji u svojim stanicama imaju klorofil i obično su zelene boje. Fotosinteza je proces stvaranja šećera glukoze (hranjiva tvar) i kisika. Pri tome se svetlosna energija pretvara u kemijsku i pohranjuje se u glukozi.

Više hranidbenih lanaca, koje međusobno povezuju zajednički članovi.

Povezanost u prehrani, od proizvođača preko niza potrošača, sve do razlagača.

Naše tijelo dobiva kemijsku energiju koja se pretvara u ostale oblike energije.

Korijen, stabljika i plod su bogati škrobom. Škrob je neiskorišteni dio glukoze koji je nastao procesom fotosinteze.