Srednjovjekovno društvo

Kao prva spisateljica koja se bavila filozofijom i borbom za položaj žena u 15. stoljeću, bila je Christine de Pizan.

Feudalci ili vlastelini bili su pripadnici plemstva.

Vlastelin je drugi naziv za feudalca.

Kmetovi su bili seljaci bez slobode kretanja, ženidbe i mnogih drugih sloboda. Zavisni su bili o svojem feudalcu i njegovoj zaštiti.

Na vrhu feudalne piramide, kao najveći zemljoposjednik nalazi se kralj.

Feud je naziv za zemljišni posjed koji je osnovica za feudalni odnos.

Feudalno društvo prikazuje se u obliku feudalne piramide. Na vrh piramide stavlja se glavni senior, tj. kralj, a onda se prema dnu piramide nalaze niži staleži.

Feudalci su bili seniori svojim kmetovima, neslobodnim, tj. zavisnim seljacima.

Vlastelini su feudalci, koji su bili pripadnici plemićkog staleža.

Kmetovi su bili obvezni davati feudalnu rentu svome gospodaru. Nekada je ona bila naturalna, a nekada novčana.

Dio rente kmetovi su svom feudalcu plaćali u proizvodima. Takva renta zvala se naturalna renta.

Kmetovi su zavisni seljaci, koji rade za vlastelina. Kmetovi ne posjeduju ništa, ali žive na feudu.

U Srednjem vijeku bilo je puno dogovorenih brakova jer je namjera bila da imovina iz jedne obitelji ne prijeđe u drugu.

Plemići su organizirali viteške turnire na kojima su sudjelovali vitezovi u raznim disciplinama. Tako se plemstvo zabavljalo.

Kmetovi su imali obvezu prema svom feudalcu. Ta obveza zvala se renta. Mogla je biti naturalna, radna ili novčana.

S vremenom je dio na kojem je živio feudalac dobio ime vlastelinstvo jer je drugo ime za feudalca bilo vlastelin.

Kmet je osim podavanja feudalcu bio dužan plaćati i porez Crkvi. Taj porez zvao se crkvena desetina.

Senior u feudalnoj piramidi predstavlja osobu koja je nadređena vazalima. Senior može biti i vazal drugom senioru, tzv. senior-vazal. Uvijek postoji i vrhovni senior, a svaki vazal ispod njega može isto biti senior.

Vazali su dobivali zemlju, tj. feud od svojih seniora, a zauzvrat su bili dužni ratovati za svoje seniore kada je to bilo potrebno.

Plemići su kratili svoje vrijeme zabavljajući se u lovu i pohađajući viteške turnire, a nerijetko i sudjelujući u njima.

Stalež predstavlja društvenu skupinu u koju se ubrajaju ljudi sličnog načina života, jednakih mogućnosti i često imovinskog stanja.

Plemstvo se zabavljalo viteškim turnirima i lovom na životinje.

Na vrhu feudalne piramide, kao vrhovni senior nalazio se kralj.

Feudalizam vuče svoje korijene iz Franačke države. Naziv potječe od francuskog izraza feodalité, koji označuje skup odnosa između feudalca i njegova kmeta podložnika u srednjem vijeku.

Seljaci su se većinom hranili povrćem i žitaricama, dok su plemići u svoju prehranu više uvrštavali meso.

Drugi naziv za feudalca je vlastelin.

Vazali su isto feudalci, ali se nalaze ispod seniora kojem su dužni u zamjenu za posjed, odraditi najčešće vojnu službu.

Vazali su podređeni svojem senioru. Senior je feudalac koji se nalazi iznad vazala po pravima.

Hrana plemića sastojala se često od mesa, jer je bilo skupo, a seljaci si ga nisu mogli uvijek priuštiti.

U srednjovjekovnom društvu postojalo je više društvenih staleža. Jedan su činili kraljevi, koji su bili na vrhu piramide, zatim svećenstvo, vitezovi i plemići, a na dnu su bili seljaci i kmetovi.

Većina brakova u srednjem vijeku bila je dogovorena iz praktičnih razloga. Tako bi imovina i posjedi ostajali u istoj obitelji ili bi se iz koristi dvije moćne obitelji spojile u jednu.

U ratove se najčešće kretalo u proljeće i ljeto jer je tada bilo više dostupne hrane i nisu prijetili vremenski uvjeti.

U Srednjem vijeku nastaje društveno uređenje koje se naziva feudalizam. Kao osnovica ovog uređenja javlja se feud - zemljišni posjed. Feudalizam se temelji na odnosu seniora i vazala.

Za feudalca se upotrebljavao i naziv vlastelin. Feudalci su najčešće bili plemići, pa pojam feudalac i vlastelin često znače i plemić.