Razvoj gradova

Dvije osnovne društvene skupine srednjovjekovnog grada su bili patriciji i pučani. Obje skupine su bile osobno slobodne, ali ima znatnih razlika. Patriciji su činili bogato gradsko plemstvo, koje je upravljao gradom i svu vlast su držali u svojim rukama. Pučanima je bilo uskraćeno sudjelovanje na vlasti, zbog čega su se često bunili.

Središte društvenog života je bio gradski trg, na kojemu se uzdizala katedrala.

U centru srednjovjekovnih gradova uglavnom nalazila gradska vijećnica i crkva.

\n

Većina srednjovjekovnih gradova je bila opasana zidinama (primjer: Zadar čije su zidine pod zaštitom UNESCO-a). Središnje mjesto u gradu je bio trg.

\n

\n

Zbog loše higijene često je dolazilo do epidemije, a najgora epidemija koja je svijet u 14. stoljeću zahvatila je epidemija kuge, često nazivana crna smrt.

\n

Statuti su bili dokumenti koji su predstavljali zakonik određenog grada. U statutima su se propisivala pravila za grad, upravu i sav život u gradu.

Glavna zanimanja stanovnika srednjovjekovnih gradova bili su trgovina i obrt.

Dubrovčani su se u srednjem vijeku bavili trgovinom. Održavali su trgovačke veze s Italijom, Egiptom i Crnim morem i kontrolirali trgovinu u Bosni i Srbiji.

Kuga ili crna smrt pojavila se zbog nehigijenskih uvjeta u gradovima. Brzo se širila i zahvatila je čitavu Europu pa govorimo o epidemiji. Vrhunac kuge bio je u 14. stoljeću.

Dvije osnovne društvene skupine srednjovjekovnog grada su bili patriciji i pučani. Obje skupine su bile osobno slobodne, ali ima znatnih razlika. Patriciji su činili bogato gradsko plemstvo, koje je upravljao gradom i svu vlast su držali u svojim rukama. Pučanima je bilo uskraćeno sudjelovanje na vlasti, zbog čega su se često bunili.

\n

Zbog loše higijene često je dolazilo do epidemije, a najgora epidemija koja je svijet u 14. stoljeću zahvatila je epidemija kuge, često nazivana crna smrt.

\n

Katedrala je bila najraskošnija građevina, a uzdizala se na gradskom trgu.

Velike trgovačke sile poput Venecije, Dubrovnika, Genove bavile su se posredničkom trgovinom, što je značilo da su kupovale robu s namjerom da je preprodaju drugom kupcu. Najunosnija je bila posrednička trgovina između istoka i zapada.

\n

Komuna je izraz koji u kontekstu srednjovjekovlja označava oblik društvene organizacije. To bile gradske općine u kojima su građani sami upravljali gradom.

\n

Većina srednjovjekovnih kuća je bila od drveta i imala slamnati krov pa je vatra bila velika opasnost za srednjovjekovne gradove.

\n

Između patricija i pučana je često dolazilo do neslaganja i sukoba zbog toga što su pučani željeli sudjelovati u vlasti.

\n

\n

Najmoćniji gradovi koji su se bavili posredničkom trgovinom između zapada i istoka su se razvili u gradove-republike. To su bili Venecija, Genova i Firenca. U Hrvatskoj jeprimjer takvog grada-države Dubrovnik.

\n

Patriciji su činili bogato gradsko plemstvo, koje je upravljao gradom i svu vlast su držali u svojim rukama. Pučanima je bilo uskraćeno sudjelovanje na vlasti, zbog čega su se često bunili. Žene također nisu imale pravo na sudjelovanje u upravljanju grada.