Posljedice geografskih otkrića

\n

Europljani su u Novi svijet donijeli i mnoge bolesti s kojima su se domorodci prvi put susreli, kao što su kuga, velike boginje, gripa, tuberkuloza. Starosjedilačko stanovništvo je od tih bolesti umiralo u velikom broju.

\n

Europljani su rad domorodačkog stanovištva u novootkrivenim zemljama izrabljivali. Koristili su se besplatnim robovskim radom starosjedilačkog stanovništva.

Otkriće novih zemalja i prirodnih bogatstava premjestili su trgovačke putove sa Sredozemlja na Atlantski ocean. Većina trgovine sada se počela odvijati između Starog i Novog svijeta.

Španjolski osvajači su se zvali \"Konkvistadori\". Oni su se htjeli obogatiti plijenom i okrutno su se obračunavali sa domorodcima.

Španjolska i Portugal prve su europske zemlje koje su krenule u geografska otkrića. Tako su bile i prve zemlje koje su krenule trgovati s Novim svijetom. Robu koju bi uvezli prodavali su drugim europskim zemljama dok one i same nisu ojačale i krenule u kolonizaciju.

Velike radionice u kojima se radilo ručno, ali uz provedenu podjelu rada su se zvale manufakture. Na taj se način u kraćem vremenskom periodu moglo napraviti više proizvoda.

Razvojem gradova stvara se i sloj građanstva. To su bili ljudi koji su se bavili poslovima kao što je medicina, pravo, rad u službama i slično. Dio građana počeo se baviti trgovinom, bankarstvom i manufakturama i tako se bogatio. Postali su sloj bogatog građanstva.

Pokoreno stanovništvo kolonija iskorištavano je kao radna snaga, crpila su se prirodna bogatstva kolonija, prema stanovništvu su se osvajači ponašali nasilno, a uglavnom su vršili i nasilno pokrštavanje tog stanovništva. Ulogu u pokrštavanju imali su misionari, ali neki su se od njih zauzimali za dobar odnos prema domorodcima.

Zbog povećane smrtnosti stanovništva u kolonijama, osvajačima je počelo nedostajati radne snage. Zato su u 16. st. uspostavili trgovinu robljem iz Afrike u Novi svijet. Trgovci su s afričkog kontinenta dovozili crne robove, među kojima su bili muškarci, žene i djeca.

Građanstvo koje se bavilo trgovinom, manufakturama i bankarstvom stjecalo je bogatstvo. To bi bogatstvo dalje ulagali i razvijali posao. Novac koji su stekli i kojim su dalje raspolagali naziva se kapital, a poduzetnici kapitalisti.

Robovi su predstavljali besplatnu radnu snagu jer bi pripadali svojim vlasnicima koji su ih mogli kupovati i prodavati kao robu. Robovi su stoga bili izloženi iskorištavanjima i nasilju. Radnici u manufakturama bili su plaćeni za svoj rad i imali su osobnu slobodu.

Konkvistadori su dolazili naoružani s oklopima, vatrenim oružjem i na konjima. Domorodačko stanovništvo nije imalo prilike boriti se protiv toga, pa su ih konkvistadori pokorili. Međutim, većina tih civilizacija prestala je u 16. st. već i postojati, tako da su posljedice osvajanja bile i izumiranje civilizacija.

U novoosvojenim područjima Europljani osnivaju kolonije kao dijelove matičnih zemalja u Europi. Dakle, nije se radilo o novim državama, nego o dijelovima već postojećih država, ali na drugom kontinentu.

\n

Riječ banka na talijanskom jeziku znači klupa jer su bankari u srednjem vijeku posao obavljali na klupama na ulicama.

\n

Prijelazni oblik iz obrtničke radionice prema tvornici se naziva manufaktura. Velike radionice u kojima se radilo ručno, ali uz provedenu podjelu rada su se zvale manufakture. Na taj se način u kraćem vremenskom periodu moglo napraviti više proizvoda.