KarticeHrvatska u doba knezova

Hrvatska u doba knezova

Porsche

Tko je postavljao hrvatske knezove kao vladare u hrvatskim kneževinama?

Prikaži odgovor
Hrvatski knezovi bili su vazali franačkih vladara i zato su ih oni i postavljali. Hrvatski knezovi morali su se pokrstiti i prihvatiti vrhovnu vlast franačkih vladara, a onda bi se pokrštavalo i ostalo stanovništvo.
Vrati na pitanje

Srednjovjekovni hrvatski vladari su nosili titulu:

Prikaži odgovor
Srednjovjekovni hrvatski vladari su nosili titulu knez, a vladali su kneževinama.
Vrati na pitanje

Hrvatska je doživjela veliki gospodarski napredak za vrijeme vladavine kneza Branimira?

Prikaži odgovor
Točno! Pokazatelji gospodarskog napretka u Branimirovo doba su procvat kulture te gradnja novih crkvi.
Vrati na pitanje

Do kada je uz manje prekide vladala dinastija Trpimirovića?

Prikaži odgovor
Prva hrvatska vladarska dinastija Trpimirović dobila je ime po osnivaču knezu Trpimiru. Trpimir je knez bio do sredine 9. st., a dinastiji su pripadali vladari do 12. st. kada je dinastija izumrla.
Vrati na pitanje

Koja je djelatnost bila najviše zastupljena kod Mlečana?

Prikaži odgovor
Mlečani su počeli ploviti uz jadransku obalu u 9. st. i pokazivati interes za gradove i otoke na koje se mogu skloniti i koji im mogu biti središta za njihovu pomorsku trgovinu.
Vrati na pitanje

Kojem papi je knez Branimir uputio pismo čim je stupio na prijestolje?

Prikaži odgovor
Izmorenost Bizanta i Franačke unutarnjim sukobima i ratovima otvorila je put osamostaljenju Hrvatske. Slabljenje Franačke i Bizanta iskoristio je knez Branimir i dobio 879. god. od pape Ivana VIII. potvrdu svoje vlasti.
Vrati na pitanje

Kojim je dijelom današnjeg hrvatskog prostora vladao Bizant?

Prikaži odgovor
Nakon riješenog sukoba s Franačkom, Bizantsko Carstvo je dobilo neke dalmatinske otoke i gradove, koji se zajedničkim imenom nazivaju Bizantska Dalmacija.
Vrati na pitanje

Kojim mirom je današnji prostor Hrvatske podijeljen između Bizanta i Franačke?

Prikaži odgovor
Rat između Bizanta i Franačke završio je Mirom u Aachenu 812. godine. Tim je mirom odlučeno da će dalmatinski gradovi i otoci pripasti Bizantu, a Franačkoj kontinentalni dio današnje Hrvatske.
Vrati na pitanje

Kada se prvi put spominje ime "Hrvati"?

Prikaži odgovor

Činjenica je da se ime Hrvat u izvorima prvi put javlja sredinom 9. st. Hrvatsko ime može se uglavnom pronaći na kamenim natpisima, a jedan od najstarijih zapisa hrvatskog imena jest Branimirov natpis iz Šopota kraj Benkovca.

Vrati na pitanje

Trpimirov natpis najstariji je natpis u kamenu koji sadrži:

Prikaži odgovor
Trpimirov natpis dio je kamenog zabata pronađenog u crkvi u Rižinicama kraj Solina. Na ulomku piše PRO DUCE TREPIM (za kneza Trpimira), a to je najstariji zapis u kamenu osobnog imena nekog hrvatskog vladara.
Vrati na pitanje

Trpimir nije priznavao vlast franačkih vladara i bio je prvi samostalni hrvatski vladar.

Prikaži odgovor
Iako je vlast Franačke već oslabjela do sredine 9. st., Trpimir je i dalje priznavao vrhovnu vlast franačkih vladara i nije bio prvi samostalni vladar, ali se ponašao kao samostalan. Zato ga je jedan svećenik nazvao kraljem.
Vrati na pitanje

Koji hrvatski knez je obnovio veze sa Svetom Stolicom?

Prikaži odgovor
Izmorenost Bizanta i Franačke unutarnjim sukobima i ratovima otvorila je put osamostaljenju Hrvatske. Slabljenje Franačke i Bizanta iskoristio je knez Branimir i dobio 879. god. od pape Ivana VIII. potvrdu svoje vlasti.
Vrati na pitanje

Iz koje godine potječe papino pismo iz kojeg saznajemo da je papa blagoslovio kneza Branimira, njegov narod i zemlju?

Prikaži odgovor
Izmorenost Bizanta i Franačke unutarnjim sukobima i ratovima otvorila je put osamostaljenju Hrvatske. Slabljenje Franačke i Bizanta iskoristio je knez Branimir i dobio 879. god. od pape Ivana VIII. potvrdu svoje vlasti.
Vrati na pitanje

Osim obveze pokrštavanja i priznavanja vrhovne vlasti franačkih vladara, koje su još obveze imali hrvatski knezovi prema franačkim vladarima?

Prikaži odgovor
Hrvatski knezovi su kao franački vazali morali prihvatiti kršćanstvo i prihvatiti vlast franačkih vladara, a kao vazali su imali i obvezu plaćanja danka i obvezu ratovati za franačke vladare.
Vrati na pitanje

Zašto slabi moć Franačke na području Hrvatske?

Prikaži odgovor
Nakon smrti Karla Velikog Franačka Država se ubrzo zbog sukoba  između nasljednika podijelila. Podjela u Verdunu 843. godine dovela je do slabljenja Franačke i tako je i vlast u Hrvatskoj oslabjela.
Vrati na pitanje

Zašto slabi moć Bizanta na području Dalmacije?

Prikaži odgovor
Bizantska vlast i moć u Dalmaciji slabe zbog unutrašnjih nemira i zbog napada Arapa na Bizantsko Carstvo.
Vrati na pitanje

Što je hrvatskim knezovima omogućilo stvaranje samostalne hrvatske kneževine?

Prikaži odgovor
Slabljenje Bizanta i Franačke u 9. st. omogućilo je hrvatskim knezovima da se osamostale i tako stvore samostalnu hrvatsku kneževinu. Prvi vladar koji je samostalno vladao bio je knez Branimir u 9. st.
Vrati na pitanje

Latinska riječ dux u povijesnim izvorima rane hrvatske povijesti znači:

Prikaži odgovor
Titula dux nalazi se na brojnim ranosrednjovjekovnim hrvatskim spomenicima, a dolazi iz latinskog jezika koji je bio govorni jezik među hrvatskim vladarima. Dux je značilo knez. Riječ rex označavala je kralja.
Vrati na pitanje

Najstariji spomen hrvatskog imena potječe iz doba kneza ...?

Prikaži odgovor

Prvi spomen imena Hrvat nalazi se u Trpimirovoj darovnici, u kojoj se njega spominje kao knez Hrvata.

\n\n\n

\n
Vrati na pitanje

Za vrijeme kojeg kneza se Hrvatska prvi put osamostalila?

Prikaži odgovor
Izmorenost Bizanta i Franačke unutarnjim sukobima i ratovima otvorila je put osamostaljenju Hrvatske. Slabljenje Franačke i Bizanta iskoristio je knez Branimir i dobio 879. god. od pape Ivana VIII. potvrdu svoje vlasti.
Vrati na pitanje

U kojem stoljeću su se Hrvati doselili na naš prostor?

Prikaži odgovor
Povjesničari smatraju da su se Hrvati krajem 8. st. naselili na naš prostor.
Vrati na pitanje

Kako se nazivaju prve državne organizacije na hrvatskom prostoru?

Prikaži odgovor
Dolaskom Franaka u 8. st. na prostor Hrvatske počinje stvaranje kneževina kao prvih državnih organizacija. Najveća kneževina bila je Primorska Hrvatska ili Hrvatska, a ostale su bile Panonska Hrvatska, Donja Panonija, Neretvanska kneževina, Travunija, Duklja, Zahumlje.
Vrati na pitanje

Zašto ne znamo dovoljno o najranijoj hrvatskoj povijesti?

Prikaži odgovor
Najranija hrvatska povijest danas je nedovoljno poznata jer ne postoji dovoljno pisanih izvora iz kojih bismo zaključili što se događalo. Uglavnom postoje kameni zapisi, ali i njih je malo ili su slabo očuvani.
Vrati na pitanje

Čime su franački vladari učvrščivali svoju vlast na novoosvojenim područjima?

Prikaži odgovor
Širenjem kršćanstva franački vladari su u novoosvojenim područjima nastojali uz sebe vezati prvo vladare koje su postavljali i koji su morali prihvatiti kršćanstvo, a onda i stanovništvo koje bi se pokrstilo. Tako su novopokršteni hrvatski knezovi i hrvatsko stanovništvo bili jače vezani uz franačke vladare.
Vrati na pitanje

Koji natpis krije zapis DUX CROATORUM, kao najstariji zapis imena Hrvati u kamenu?

Prikaži odgovor
Na oltarnoj pregradi iz Šopota kraj Benkovca zapisano je dux Croatorum, što se odnosi na kneza Branimira i znači knez Hrvata. Ovo je najstariji zapis imena hrvatskog naroda u kamenu. Natpis potječe iz sredine 9. st.
Vrati na pitanje

Najstariji spomen hrvatskog imena je:

Prikaži odgovor
Prvi spomen ime Hrvat nalazi se u Trpimirovoj darovnici, u kojoj se njega spominje kao knez Hrvata.
Vrati na pitanje

Gdje je knez Trpimir dao podići crkvu?

Prikaži odgovor
Knez Trpimir podigao je prvi benediktinski samostan na prostoru Dalmacije u Rižinicama kraj Solina. Gradnja crkve dokaz je da je Trpmir prihvatio kršćanstvo i da ga je dalje širio među svojim stanovništvom.
Vrati na pitanje

Koje su se dvije države sukobljavale oko područja današnje Hrvatske u ranom srednjem vijeku?

Prikaži odgovor
Bizant i Franačka su se sukobljavali oko područja koje su naseljavali Hrvati. Sukob je riješen Mirom u Aachenu 812. godine kada su Franačka i Bizant podijelili svoje interesne sfere na području Hrvatske.
Vrati na pitanje

Koja je država osim Bizanta i Franačke željela područje Hrvatske i Dalmacije?

Prikaži odgovor
Nakon slabljenja moći Bizanta i Franačke, za prostor Hrvatske zainteresirala se Venecija (Mlečani). Oni su se bavili trgovinom i pomorstvom pa im je Primorska Hrvatska bila primamljiva zbog uvala i otoka na kojima bi se mogli skloniti.
Vrati na pitanje

Kako se naziva najveća hrvatska kneževina u 9. st.?

Prikaži odgovor
Hrvatska ili Primorska Hrvatska bila je najveća hrvatska kneževina i prostirala se od Save do Jadrana. S vremenom se Primorska Hrvatska spojila s Panonskom i nastala je jedinstvena Hrvatska kneževina.
Vrati na pitanje

Koji hrvatski knez je začetnik dinastije Trpimirovića?

Prikaži odgovor
Kneza Mislava nasljedio je knez Trpimir (oko 640.-864.) prema kojem je hrvatska dinastija nazvana Trpimirovići.
Vrati na pitanje

U kojem stoljeću počinje pokrštavanje Hrvata?

Prikaži odgovor
Pokrštavanje Hrvata počinje oko 800. godine, a vrhunac pokrštavanja bilo je 9. stoljeće o čemu svjedoče brojni spomenici. Franačka je učvršćivala svoju moć pokrštavanjem pa je uvjet za hrvatske knezove bio da prihvate kršćanstvo.
Vrati na pitanje