Feudalni posjed i feudalni odnosi

Franački vladari su radi lakšeg upravljanja zemlje prepuštali pojedine dijelove zemlje svojim velikašima i biskupima. Velikaši i biskupi su se zvali \"seniori\" i oni su bili gospodari zemljišta, dok su seljaci koji su radili na tim zemljišta dobili naziv \"vazali\". Oni su radili na tuđem zemljištu i bili su ovisni o vlasnicima zemljišta.

Većina seljaka na početku razvoja feudalnih odnosa bila je osobno slobodna. Zemljišta koja su obrađivali su bila u njihovom vlasništvu. Zbog dijeljenja zemljišta između nasljednika njihovi posjedi su se smanjivali. Nije bilo dovoljno ploda te su česti ratovi i pljačke dodatno uništavali imovinu i urode. Seljaci su se predali lokalnim moćnicima a njihovi posjedi su predani njihovim novim gospodarima. Tako su seljaci postali kmetovi.

Većina seljaka na početku razvoja feudalnih odnosa bila je osobno slobodna. Zemljišta koja su obrađivali su bila u njihovom vlasništvu. Zbog dijeljenja zemljišta između nasljednika njihovi posjedi su se smanjivali. Nije bilo dovoljno ploda te su česti ratovi i pljačke dodatno uništavali imovinu i urode. Seljaci su se predali lokalnim moćnicima a njihovi posjedi su predani njihovim novim gospodarima. Tako su seljaci postali zavisni kmetovi.

Seljaci odnosno kmetovi su plaćali poreze svom gospodaru (feudalcu), vladaru i Crkvi.

Naziv \"feud\" označava zemljišni posjed u srednjovjekovnoj Franačkoj. Prema nazivu \"feud\" cijeli društveni sustav je dobio naziv \"feudalizam\".

Zemljoradnja je bila na početku primitivna. U 11. st. zemlje se počinje više gnojiti, a pojava pluga s metalnim ralom doprinio je boljoj obradi polja. Napredak u poljoprivredi omogućio je udvostručenje europskog stanovništva od 10. do 14. st.

Kmetovi su bili dužni plaćati Crkvi porez, tzv. desetinu.

Zemljoradnja je bila na početku primitivna. U 11. st. zemlje se počinje više gnojiti, a pojava pluga s metalnim ralom doprinio je boljoj obradi polja. Napredak u poljoprivredi omogućio je udvostručenje europskog stanovništva od 10. do 14. st.

Franački vladari su radi lakšeg upravljanja zemlje propuštali pojedine dijelove zemlje svojim velikašima i biskupima. Velikaši i biskupi su se zvali \"seniori\" i oni su bili gospodari zemljišta, dok su seljaci koji su radili na tim zemljišta dobili naziv \"vazali\". Oni su radili na tuđem zemljištu i bili su ovisni o vlasnicima zemljišta.

Tlaka je radna obaveza. Kmetovi su bili dužni obrađivati i zemlju svoga gospodara.

Zemljoradnja je bila osnovni način privređivanja. Na početku je ona bila primitivna. Koristio se drveni plug, kvaliteta zemlje je bila vrlo slaba, a gnojivo se nije koristilo. Koristio se samo dio polja, dok se drugi dio odmarao. U 11. st. stanje se popravio. Zemlja se počinje više gnojiti, a pojava pluga s metalnim ralom doprinio je boljoj obradi polja. Napredak u poljoprivredi omogućio je udvostručenje europskog stanovništva od 10. do 14. st.

Naziv \"feud\" označava zemljišni posjed u srednjovjekovnoj Franačkoj. Prema nazivu \"feud\" cijeli društveni sustav je dobio naziv \"feudalizam\".