Učitavam...
Kako su Dubrovčani izbjegavali ratove s Osmanskim Carstvom?
Dubrovnik se očuvao od Osmanskog osvajanja time da su Osmanskom Carstvu plaćali određenu godišnju svotu zlatnih Dukata. S time su Dubrovčani sačuvali svoju slobodu.
Zašto je Dubrovnik predao Neum Osmanskom Carstvu?
Dubrovačka Republika je predala Neum Osmanskom carstvu kako bi izbjegli zajedničku granicu s Mletačkom Republikom. Predajom Neuma, Osmanski teritoriji je odvojio Dubrovačku Republiku od mletačke Dalmacije.
Kada je Dubrovnik dostigao svoj najveći procvat?
Dubrovnik je tijekom 16. st. dostigao svoj najveći procvat. U 16. st. dubrovačko pomorstvo je bilo na vrhuncu, a trgovačka flota je brojila između 170 i 200 brodova.
Koji grad je u 16. st. otvorio svoju luku za trgovinom s Bosnom, a ujedno time oslabio dubrovačke trgovce?
U 16. st. Splitska luka se otvorila za trgovinu s Bosnom, što je u velikoj mjeri usmjerio trgovački promet s Bosnom prema Splitu. Time je Dubrovnik izgubio veliki dio prihoda.
Što su Dubrovčani prepustili Osmanskom Carstvu kako bi imali zaštitu od izravnog napada Mlečana?
Dubrovačka Republika je predala Neum Osmanskom carstvu kako bi izbjegli zajedničku granicu s Mletačkom Republikom. Predajom Neuma, Osmanski teritoriji je odvojio Dubrovačku Republiku od mletačke Dalmacije.
Koja od ovih solana je bila pod vlasništvu Dubrovnika?
Stonska solana je bila pod vlasništvom Dubrovnika. Ston se nalazio na teritoriju Dubrovačke Republike kojoj je pripadao teritorij od Cavtata do Neuma, cijeli poluotok Pelješac te otoci Lastovo, Mljet i dr.
Dubrovnik je trgovao sa svim zemljama zapadne Europe, čak i s Engleskom?
Dubrovnik je uz pomoć svoje trgovačke flote trgovao sa svim zapadnim Europskim zemljama do Engleske, a na istoku čak do levante (prostor istočnog Sredozemlja).
Koji je glavni uzrok slabljenja Dubrovnika?
Premještanje trgovačkih puteva iz Bosne prema Splitu je bio prvi korak slabljenja dubrovačke trgovačke moći. Glavni uzrok je opće premještanje trgovačkih puteva sa Sredozemnog mora na Atlantik nakon otkrivanja Amerike.
Koja prirodna katastrofa je pogodila Dubrovnik 1667. god.?
1667. god. Dubrovnik je pogodio razoran potres. Posljedica potresa je izbijanje požara koji je harao punih 20 dana u gradu. Razaranje grada zbog potresa i požara je u konačnici doveo do sloma Dubrovačke trgovačke moći te na kraju i do propasti Dubrovačke Republike.
Na čijoj su strani službeno bili Dubrovčani u ratovima između Venecije i zapadnih zemalja s Osmanskim Carstvom?
Na vojnom planu Dubrovčani su ostali neutralni u sukobima između Venecije i zapadnih zemlja protiv Osmanskog Carstva. Unatoč tome su neki Dubrovčani sudjelovali u sukobima na strani Španjolske protiv Osmanlije.
Čime su Dubrovčani najviše trgovali?
Najveći dio dubrovačkog gospodarstva se temeljio na tradicionalnoj proizvodnji i trgovini soli. Najviše soli se proizvodilo u solanama u Stonu, a najviše se prodavala u Bosni i Srbiji.
Tko je predložio rat s Dubrovnikom radi nezadovoljstva zbog suradnje između Osmanskog Carstva i Dubrovnika?
Venecija je predložila Papi i drugim kršćanskim zemljama da se krene u rat s Dubrovnikom radi dobrih odnosa i suradnje Dubrovnika s Osmanskim carstvom. Druge zemlje i Papa su to odbili, jer su preko Dubrovnika slali svoje špijune u Osmansko Carstvo.