Učitavam...
Zlatno doba Dubrovnika
Koja prirodna katastrofa je pogodila Dubrovnik 1667. god.?
Prikaži odgovor
1667. god. Dubrovnik je pogodio razoran potres. Posljedica potresa je izbijanje požara koji je harao punih 20 dana u gradu. Razaranje grada zbog potresa i požara je u konačnici doveo do sloma Dubrovačke trgovačke moći te na kraju i do propasti Dubrovačke Republike.
Vrati na pitanje
Koji je glavni uzrok slabljenja Dubrovnika?
Prikaži odgovor
Premještanje trgovačkih puteva iz Bosne prema Splitu je bio prvi korak slabljenja dubrovačke trgovačke moći. Glavni uzrok je opće premještanje trgovačkih puteva sa Sredozemnog mora na Atlantik nakon otkrivanja Amerike.
Vrati na pitanje
Kada je Dubrovnik dostigao svoj najveći procvat?
Prikaži odgovor
Dubrovnik je tijekom 16. st. dostigao svoj najveći procvat. U 16. st. dubrovačko pomorstvo je bilo na vrhuncu, a trgovačka flota je brojila između 170 i 200 brodova.
Vrati na pitanje
Što su Dubrovčani prepustili Osmanskom Carstvu kako bi imali zaštitu od izravnog napada Mlečana?
Prikaži odgovor
Dubrovačka Republika je predala Neum Osmanskom carstvu kako bi izbjegli zajedničku granicu s Mletačkom Republikom. Predajom Neuma, Osmanski teritoriji je odvojio Dubrovačku Republiku od mletačke Dalmacije.
Vrati na pitanje
Zašto je Dubrovnik predao Neum Osmanskom Carstvu?
Prikaži odgovor
Dubrovačka Republika je predala Neum Osmanskom carstvu kako bi izbjegli zajedničku granicu s Mletačkom Republikom. Predajom Neuma, Osmanski teritoriji je odvojio Dubrovačku Republiku od mletačke Dalmacije.
Vrati na pitanje
Dubrovnik je trgovao sa svim zemljama zapadne Europe, čak i s Engleskom?
Prikaži odgovor
Dubrovnik je uz pomoć svoje trgovačke flote trgovao sa svim zapadnim Europskim zemljama do Engleske, a na istoku čak do levante (prostor istočnog Sredozemlja).
Vrati na pitanje
Tko je predložio rat s Dubrovnikom radi nezadovoljstva zbog suradnje između Osmanskog Carstva i Dubrovnika?
Prikaži odgovor
Venecija je predložila Papi i drugim kršćanskim zemljama da se krene u rat s Dubrovnikom radi dobrih odnosa i suradnje Dubrovnika s Osmanskim carstvom. Druge zemlje i Papa su to odbili, jer su preko Dubrovnika slali svoje špijune u Osmansko Carstvo.
Vrati na pitanje
Kako su Dubrovčani izbjegavali ratove s Osmanskim Carstvom?
Prikaži odgovor
Dubrovnik se očuvao od Osmanskog osvajanja time da su Osmanskom Carstvu plaćali određenu godišnju svotu zlatnih Dukata. S time su Dubrovčani sačuvali svoju slobodu.
Vrati na pitanje
Koji grad je u 16. st. otvorio svoju luku za trgovinom s Bosnom, a ujedno time oslabio dubrovačke trgovce?
Prikaži odgovor
U 16. st. Splitska luka se otvorila za trgovinu s Bosnom, što je u velikoj mjeri usmjerio trgovački promet s Bosnom prema Splitu. Time je Dubrovnik izgubio veliki dio prihoda.
Vrati na pitanje
Na čijoj su strani službeno bili Dubrovčani u ratovima između Venecije i zapadnih zemalja s Osmanskim Carstvom?
Prikaži odgovor
Na vojnom planu Dubrovčani su ostali neutralni u sukobima između Venecije i zapadnih zemlja protiv Osmanskog Carstva. Unatoč tome su neki Dubrovčani sudjelovali u sukobima na strani Španjolske protiv Osmanlije.
Vrati na pitanje
Čime su Dubrovčani najviše trgovali?
Prikaži odgovor
Najveći dio dubrovačkog gospodarstva se temeljio na tradicionalnoj proizvodnji i trgovini soli. Najviše soli se proizvodilo u solanama u Stonu, a najviše se prodavala u Bosni i Srbiji.
Vrati na pitanje