Učitavam...
U novoj domovini
Neposredno po svom doseljavanju Hrvati su živjeli u velikim zajednicama?
Prikaži odgovor
Neposredno po svom doseljavanju Hrvati su živjeli okupljeni u manje plemenske zajednice.
Vrati na pitanje
Koje su bile prve hrvatske kneževine u 9. st.?
Prikaži odgovor
Franački izvori spominju prve dvije kneževine:
- Donja Panonija (zapadna Slavonija) i
- Hrvatska (Primorje i Dalmacija).
Vrati na pitanje
Dalmatinski gradovi su propali nakon seobe naroda?
Prikaži odgovor
Za razliku od gradova u zaleđu, gradovi na obali su uspjeli preživjeti seobu naroda i nastavili svoj razvoj. To su gradovi kao Zadar, Trogir i Rab. Dapače, romanske izbjeglice su i osnovali neke gradove kao što Split i Dubrovnik.
Vrati na pitanje
Koga su Hrvati zatekli na novom prostoru?
Prikaži odgovor
U novoj domovini Slaveni i Hrvati su zatekli starosjedioce, romanizirano domaće stanovništvo.
Vrati na pitanje
Koja dva velika carstva su se borili za prostor na kojim su se nalazile hrvatske kneževine?
Prikaži odgovor
Hrvatske kneževine su bile smještene na području na kojem su se suprotstavili interesi Bizanta i Franačke. Između njih je izbio bizantsko-franački rat, koji je završio Mirom u Aachenu (812. god.). Određeno je da Bizant zadrži dalmatinske gradove, a Franačka dobije Hrvatsku i Donju Panoniju.
Vrati na pitanje
U kojem stoljeću su se Hrvati doselili na naš prostor?
Prikaži odgovor
Povjesničari smatraju da su se Hrvati krajem 8. st. naselili na naš prostor.
Vrati na pitanje
Kakav je bio odnos starosjedioca i Hrvata?
Prikaži odgovor
Odnos između Hrvata i starosjedioca na početku je bio neprijateljski i bez povjerenja. Ali s vremenom su se normalizirali odnosi i počeli su međusobno trgovati, družiti, sklapati brakove. Hrvati su od njih preuzeli antičku kulturnu baštinu.
Vrati na pitanje
Koji su prvi poznati hrvatski vladari u 9. st.?
Prikaži odgovor
Prvi poznati hrvatski vladari u 9. st. su bili Borna u Hrvatskoj i Ljudevit u Donjoj Panoniji.
Vrati na pitanje
Koji sporazum je označavao kraj bizantsko-franačkog rata?
Prikaži odgovor
Hrvatske kneževine su bile smještene na području na kojem su se suprotstavili interesi Bizanta i Franačke. Između njih je izbio bizantsko-franački rat, koji je završio Mirom u Aachenu (812. god.). Određeno je da Bizant zadrži dalmatinske gradove, a Franačka dobije Hrvatsku i Donju Panoniju.
Vrati na pitanje
Kako nazivamo prve zajednice u koje su se Hrvati ujedinili u 9. st.?
Prikaži odgovor
Pod franačkim utjecajem Hrvati su se počeli u 9. st. ujedinjavati pa su tako nastale prve hrvatske kneževine.
Vrati na pitanje
Koji je najvažniji izvor o doseljavanju Hrvata?
Prikaži odgovor
O doseljavanju Hrvata znamo vrlo malo. Iz izvještaja bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. st. saznajmo da su Hrvati došli iz \"Bijele Hrvatske\".
Vrati na pitanje
U Donjoj Panoniji pod vodstvom Borne je izbio ustanak protiv franačke vlasti?
Prikaži odgovor
Netočno!
- Zbog nasilnog ponašanja franačkih dužnosnika i pokušaja uvođenja novog društvenog uređaja u Donjoj Panoniji je počeo ustanak pod vodstvom Ljudevita.
Vrati na pitanje
Kako se zove djelo u kojem se spominje doseljenje Hrvata?
Prikaži odgovor
Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu \"O upravljanju carstvom\" iz 10. stoljeća donosi najstariji zapis o Hrvatima na području današnje Hrvatske. Smatrao je da su Hrvati došli s područja između Karpata i Baltičkog mora.
Vrati na pitanje
Za vrijeme kojeg bizantskog cara su se doseljavali Hrvati na našem prostoru?
Prikaži odgovor
Doseljavanje Hrvata Konstantin VII. Porfirogenet stavlja u vrijeme bizantskog cara Heraklije. Heraklije je pozvao Hrvate da potjera Avare iz Dalmacije.
Vrati na pitanje
Je li Ljudevitov ustanak protiv Franačke bio uspješan?
Prikaži odgovor
Tijekom pune četiri godine ustanka, čak je deset franačkih vojski pokušavalo ugasiti ustanak. Ljudevit je na kraju pobjegao u Dalmaciju gdje ga je primio pa poslije toga ubio Bornin ujak Ljudemisl.
Vrati na pitanje
Kada se prvi put spominje ime \"Hrvati\"?
Prikaži odgovor
Činjenica je da se ime Hrvat u izvorima prvi put javlja sredinom 9. st. Hrvatsko ime može se uglavnom pronaći na kamenim natpisima, a jedan od najstarijih zapisa hrvatskog imena jest Branimirov natpis iz Šopota kraj Benkovca.
Vrati na pitanje