Susret kršćanstva i islama

Trgovac iz Meke imenom Muhamed utemeljio je početkom 7. stoljeća novu vjeru na Arapskom poluotoku.

Nakon što mu se jedne večeri anđeo Gabriel ukazao i prenio mu Božju objavu, Muhamed je počeo propovijedati vjeru u jednog Boga i nazvao ju Islam.

Muslimani vjeruju u jednog Boga zvanog Alah.

Hidžra je naziv za događaj kojim počinje muslimanska era. Muslimanska era započinje 622. godine preseljenjem Muhameda iz Meke u Medinu.

Trgovac iz Meke imenom Muhamed utemeljio je početkom 7. stoljeća novu vjeru na Arapskom poluotoku.

Oblik takve vrste vladavine, gdje vladar u svojim rukama ima i političku i vjersku vlast, naziva se teokracija.

Do 6. stoljeća Arapi su živjeli nomadskim načinom u brojnim plemenima na Arapskom poluotoku.

Arapi su 711. preko tjesnaca Gibraltar prešli iz sjeverne Afrike na Pirinejski poluotok. U svega tri godine zavladali su najvećim dijelom Španjolske.

Tijekom svetog mjeseca ramazana dužnost muslimana je održavanje posta.

Musliman je sljedbenik religije islama. Ženski oblik ove riječi je muslimanka. Muslimani su bili sljedbenici Muhammeda. Muslimani vjeruju u Boga Alaha i Božju knjigu Kuran (jednu od 4 velike Božje knjige). Imaju brojna pravila.

Uz svjedočenje vjere, među osnovne vjerske dužnosti muslimana ubraja se svakodnevna molitva, održavanje posta tijekom svetog mjeseca (ramazana), davanje milostinje te odlazak na hodočašće u Meku barem jednom u životu.

Političko i vjersko središte Arapskog poluotoka je Meka, gdje se nalazi najvažnije arapsko svetište - Kaba.

Islam je monoteistička vjera u jednog Boga - Alaha.

Muhamed se preselioiz Meke u Medinu 622. godine i taj događaj naziva se hidrža, a njime je započelo računanje godina po muslimanskoj eri.

Glavno hodočasničko odredište u Meki jest Kaba, građevina kockastog oblika u koju je uzidan Crni kamen.

Muslimanska era započinje 622. godine preseljenjem Muhameda iz Meke u Medinu.

Arapski prodor u unutrašnjost Europe zasutavljen je 732. kad je Arape, u bitki kod Poitiersa u Francuskoj, porazio franački majordom Karlo Martel, djed Karla Velikog.

Stari Arapi vjerovali su da prirodu naseljavaju demoni koji upravljaju njihovom sudbinom. Kao sveta mjesta štovali su drveće, izvore, pećine i kamenje.

Hodočašće muslimana u Meku, ili hadž, je obavezno barem jednom u životu.

Muhamed je početkom 7. stoljeća utemeljio novu vjeru na Arapskom poluotoku i počeo propovijedati vjeru u jednog boga - Alaha. Nova vjera nazvana je islam što znači predanost jednome Bogu.

Na čelu arapske države nalazio se kalif koji je imao i političku i vjersku vlast.

Glavno hodočasničko odredište u Meki jest Kaba. To je građevina kockastog oblika u koju je uzidan Crni kamen. Kabu su prema islamskoj predaju podigli Abraham (Ibrahim) i njegov sin Jišmael (Ismail).

Hidžra je naziv za događaj kojim počinje muslimanska era. Muslimanska era započinje 622. godine preseljenjem Muhameda iz Meke u Medinu.

Hodočašće muslimana u Meku, ili hadž, je obavezno barem jednom u životu.

Arapsko osvajanje Sirije, a zatim i sjeverne Afrike, uništilo je postojeću trgovinu na Sredozemlju. Prekid prekomorske trgovine doveo je i do gušenja trgovine u unutrašnjosti Europe.

Božje riječi objavljene Muhamedu zapisane su u svetoj knjizi muslimana - Kuranu.

Na čelu arapske države nalazio se kalif koji je imao i političku i vjersku vlast.