Stogodišnji hrvatsko-turski rat

Nakon Ludovikove smrti hrvatsko je plemstvo biralo novog kralja na Saboru u Cetinu 1.1.1527. god. Većina plemstva je bila sklona vladarima iz dinastije Habsburg, koji su pružali Hrvatima pomoć u borbi protiv osmanske vojske. Tako je sabor izabrao Ferdinanda Habsburškog za novog hrvatskog kralja.

Najvažnija u nizu reformi koji je uveo novi kralj Matijaš Korvin je bila porezna reforma, po kojoj su i velikaši morali plaćati porez.

Hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski je simbol hrvatske borbe protiv osmanske vojske. Slavu je stekao u obrani mađarske utvrde Siget, čiji je bio zapovjednik. Nikola Šubić Zrinski je sa 2.500 vojnika branio utvrdu protiv 100.000 vojnika osmanske vojske. Kada je ustanovio da pomoć neće stići, započeo je proboj pri kojem su svi vojnici utvrde poginuli kao i sam Nikola Šubić Zrinski.

Obrambeni sustav koji su Habsburgovci organizirali u 16. st. na granici između Hrvatske i Osmanskog Carstva radi obrane od osmanske vojske se zvao Vojna krajina sa sjedištem u Grazu. Hrvatski ban i hrvatski sabor nisu imali nikakvu ovlast nad Vojnom krajinom. Vojna krajina je bila odvojena od Hrvatske.

Kada je osmanska vojska osvojila Liku i Gorski Kotar, stanovništvo je masovno bježalo u sigurnije krajeve.

Hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski je simbol hrvatske borbe protiv osmanske vojske. Slavu je stekao u obrani mađarske utvrde Siget, čiji je bio zapovjednik. Nikola Šubić Zrinski je sa 2.500 vojnika branio utvrdu protiv 100.000 vojnika osmanske vojske. Kada je ustanovio da pomoć neće stići, počeo je proboj pri čemu su svi vojnici utvrde kao i sam Nikola Šubić Zrinski poginuli.

Obrambeni sustav koji su Habsburgovci organizirali u 16. st. na granici između Hrvatske i Osmanskog Carstva radi obrane od osmanske vojske se zvao Vojna krajina sa sjedištem u Grazu. Hrvatski ban i hrvatski sabor nisu imali nikakvu ovlast nad Vojnom krajinom. Vojna krajina je bila odvojena od Hrvatske.

Osmanska vojska je tijekom 16. st. osvojila Slavoniju, Liku, Krbavu i Gacku. U Dalmaciji je osmanska vojska došla do samih bedema dalmatinskih gradova. No, Osmanlijama nije uspjelo osvojiti dalmatinske gradove.

Kada je osmanska vojska osvojila najveći dio hrvatskih zemalja, krenuli su ljeti 1593. god. prema utvrdi Sisak. Osvajanje utvrde, Turcima bi bio otvoren put prema Zagrebu. Branitelji sisačke utvrde uz pomoć banske vojske su uspjeli poraziti osmansku vojsku. Bitka kod Siska označava kraj stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata.

Ludovik II. Jaglobić se pokušao suprotstaviti osmanskoj vojsci na Mohačkom polju 1526. god. Bitka je završila porazom ugarske vojske a Ludovik II. je pobjegao. U bijegu se utopio u potoku. Tako je Hrvatsko Kraljevstvo ostalo bez kralja.

Nakon Ludovikove smrti hrvatsko je plemstvo biralo novog kralja na Saboru u Cetinju 1.1.1527. god. Sabor izabrao Ferdinanda Habsburškog za novog hrvatskog kralja. S druge strane ugarsko i slavonsko plemstvo je izabralo ugarskog velikaša Ivana Zapolju za kralja. Tako je počeo dugogodišnji rat za prijestolje.

U bitci na Krbavskom polju 1493. god., hrvatsko plemstvo je ujedinilo svoje snage i suprotstavljao se osmanskoj vojsci. No, hrvatska vojska je doživjela veliki poraz. Bitka na Krbavskom polju označila je početak stogodišnjeg hrvatsko-osmanskog rata.

Obrambeni sustav koji su Habsburgovci organizirali u 16. st. na granici između Hrvatske i Osmanskog Carstva radi obrane od osmanske vojske se zvao Vojna krajina sa sjedištem u Grazu. Hrvatski ban i hrvatski sabor nisu imali nikakvu ovlast nad Vojnom krajinom. Vojna krajina je bila odvojena od Hrvatske.

U bitci na Krbavskom polju 1493. god., hrvatsko plemstvo je ujedinilo svoju snagu i suprotstavljao se osmanskoj vojsci. No, hrvatska vojska je doživjela veliki poraz. Bitka na Krbavskom polju označila je početak stogodišnjeg hrvatsko-osmanskog rata.

Austrijski kralj Ferdinand II. je 1630. god. izdao Vlaške statute, kojima je jamčio Vlasima osobnu slobodu, samoupravu i slobodnu trgovinu u zamjeni za vojnu službu.

Osmanlije su 1463. god. osvojili Bosnu. Hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin je istisnuo Turke iz sjevera Bosne. Kasnije su Osmani preko Like i Gorskog kotra prolazili prema slovenskim zemljama.

Poraz na Krbavskom polju je pokazao slabost obrane u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je bio samo mali broj utvrda. Postojeće utvrde su bile u lošem stanju, a organizirana obrana protiv osmanske vojske nije ni postojala.

Tijekom prve polovice 15. st. osmanska vojska je došla do granice Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Umjesto obrane od vanjske opasnosti, Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo je utonula u nove unutarnje borbe za prijestolje.

Kada je osmanska vojska osvojila najveći dio hrvatskih zemalja, krenuli su ljeti 1593. god. prema utvrdi Sisak. Osvajanje utvrde, Turcima bi bio otvoren put prema Zagrebu. Branitelji sisačke utvrde uz pomoć banske vojske su uspjeli poraziti osmansku vojsku. Bitka kod Siska označava kraj stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata.

Nakon Ludovikove pogibije hrvatsko plemstvo je na saboru u Cetinu (1.1.1527. god.) izabralo Ferdinanda Habsburškog za novog kralja. S druge strane su ugarski velikaši izabrali Ivana Zapolju.

Osmani su preko Like i Gorskog kotara prolazili prema slovenskim zemljama. Kada su Osmani 1493. god. preko Hrvatske ponovno napadala slovenske zemlje, plemstvo se zajedničkim snagama suprotstavilo Turcima. U sukobu na Krbavskom polju 1493. god. hrvatska vojska je proživjela veliki poraz. Bitka na Krbavskom polju označava početak stogodišnjih hrvatsko-osmanskih sukoba.

Osmanska vojska je tijekom 16. st. osvojila Slavoniju, Liku, Krbavu i Gacku. U Dalmaciji je osmanska vojska došla do samih bedema dalmatinskih gradova. No, Osmanlijama nije uspjelo osvojiti dalmatinske gradove. Za to vrijeme naziv za Hrvatsku je bio \"Ostatci ostataka\" jer se Hrvatsko Kraljevstvo smanjilo na teritorije na sjeverozapadu Hrvatske i dijelove primorja.

Osmanska vojska je 1463. god. osvojila Bosnu. Ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin je uspio osloboditi sjevernu Bosnu. Za obranu od osmanske vojske je osnovao Jajačku i Srebreničku banovinu. To je ujedno i jedini korak koji je Matijaš Korvin preuzeo za obranu hrvatskih teritorija.

Nakon Ludovikove smrti hrvatsko je plemstvo je biralo novog kralja na Saboru u Cetinu 01.01.1527. god. Većina plemstva je bila sklona vladarima iz dinastije Habsburg, koji su pružali Hrvatima pomoć u borbi protiv osmanske vojske. Tako je sabor izabrao Ferdinanda Habsburškog za novog hrvatskog kralja.