Učitavam...
Kako su se zvali gradski zakonici?
Statuti su bili gradski zakoni. Svaki srednjovjekovni grad je imao svoj statut.
Koji je hrvatski grad prvi dobio status slobodnog kraljevskog grada?
Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. je gradu Gradec izdao Zlatnu bulu. Zlatna bula je povelja s kojom se izdalo gradovima posebna prava kao biranje gradskog sudca i uprave. S time je grad postigao status slobodnog kraljevskog grada.
Kojim dokumentom bi grad postao slobodni kraljevski grad?
Zlatna bula je povelja kojom su se izdvala posebna prava gradovima kao biranje gradskog sudca i uprave. Time je grad postigao status slobodnog kraljevskog grada.
Kako su se zvale samostalne gradske općine?
Gradska društva u Dalmaciji i Istri su se počeli u 12. st. razvijati u komune (samostalne gradske općine). Na čelu komuna se nalazio knez, koji je upravljao gradom uz pomoć gradskog vijeća.
Što je \"Zlatna bula\"?
Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. je gradu Gradecu izdao Zlatnu bulu. Zlatna bula je povelja s kojom se izdalo gradovima posebna prava kao biranje gradskog sudca i uprave. S time je grad postigao status slobodnog kraljevskog grada.
Tko se nalazio na čelu srednjovjekovnog grada?
Na čelu grada se je nalazio knez, koji je upravljao gradom uz pomoć gradskog vijeća.
Koji kralj je izdao Gradecu Zlatnu bulu?
Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. je gradu Gradecu izdao Zlatnu bulu. Zlatna bula je povelja s kojom se izdalo gradovima posebna prava kao biranje gradskog sudca i uprave. S time je grad postigao status slobodnog kraljevskog grada.
Gdje su se razvijale komune u Hrvatskoj?
Gradska društva su se u Dalmaciji i Istri počeli u 12. st. razvijati u komune (samostalne gradske općine). Na čelu komuna se nalazio knez, koji je upravljao gradom uz pomoć gradskog vijeća. U Hrvatskoj su se komune razvijale na obali, tj. u Istri i Dalmaciji.
Što su \"Slobodni kraljevski gradovi\"?
Slobodni kraljevski gradovi su dobili od kralja posebne povlastice i prava. Građani su mogli birati gradskog suca i upravu te su imali pravo održavati sajmove, ubirati porez od trgovine.
Kada su se počele razvijati komune u Dalmaciji i Istri?
Gradska društva u Dalmaciji i Istri su se počeli u 12. st. razvijati u komune (samostalne gradske općine). Na čelu komuna se nalazio knez, koji je upravljao gradom uz pomoć gradskog vijeća.
Koji grad je bio središte bizantske uprave u Dalmaciji?
Zadar je bio središte bizantske uprave u Dalmaciji, a kasnije je Zadar bio središte mletačke uprave u Dalmaciji.
Što su \"statuti\"?
Statuti su bili gradski zakoni. Svaki srednjovjekovni grad je imao svoj statut.
Koja su bila dva najveća srednjovjekovna grada po broju stanovnika u Dalmaciji?
Najveći srednjovjekovni dalmatinski grad je bio Dubrovnik s oko 9.000 stanovnika, a drugi po redu je bio Zadar s oko 8.000 stanovnika. Split i Šibenik su imali po 5.000 stanovnika.
U srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima se uglavnom govorio hrvatski jezik?
U srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima Hrvati su postepeno zamijenili domaće romanizirano stanovništvo. Unatoč tome, i dalje se koristio latinski odnosno kasnije talijanski jezik.
Kako su se nazivali pripadnici gradskog plemstva?
Pripadnici gradskog plemstva su bili patriciji, koji su upravljali gradom te su svu vlast držali u svojim rukama. Vjerovali su kako su njihovi predci osnovali Rim.
Hrvati su s vremenom zamijenili domaće romanizirano stanovništvo u dalmatinskim gradovima?
Tijekom ranog srednjeg vijeka narodni sastav na istočnoj obali Jadranskog mora se promijenio. Na početku je u gradovima na istočnoj obali Jadranskog mora živjelo romanizirano domaće stanovništvo. Nakon što su gradovi postupno otvarali vrata Hrvatima koji su živjeli u zaleđu. Na kraju procesa je u dalmatinskim gradovima prevladalo hrvatsko stanovništvo.
Koji se jezik uglavnom govorilo u dalmatinskim gradovima?
U srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima Hrvati su postepeno zamijenili domaće romanizirano stanovništvo. Unatoč tome se i dalje koristio latinski odnosno kasnije talijanski jezik.