Učitavam...
Što je imalo veliki utjecaj na političke odnose u Hrvatskoj?
Politički odnosi u Hrvatskoj su ovisili u velikoj mjeri o odnosu snaga vladara i velikaša. Bliskost poglavara lokalnih zajednica s kraljem je njima omogućilo sve veće uzdizanje unutar društva. Vladari su im dodijelili posjede i veće povlastice. Poneki velikaši su zbog toga u pojedinim razdobljima bili gotovo ravnopravni s kraljem. S time je kraljevska vlast više i više slabila.
Što je bila posljedica jačanja velikaša?
Politički odnosi u Hrvatskoj su ovisili u velikoj mjeri o odnosu snaga vladara i velikaša. Bliskost poglavara lokalnih zajednica s kraljem je njima omogućilo sve veće uzdizanje unutar društva. Vladari su im dodijelili posjede i veće povlastice. Poneki velikaši su zbog toga u pojedinim razdobljima bili gotovo ravnopravni s kraljem. S time je kraljevska vlast više i više slabila.
O položaju žene u srednjovjekovnoj Hrvatskoj imamo puno izvora.
O položaju žene u srednjovjekovnoj Hrvatskoj nemamo puno izvora. Rijetki povijesni izvori spominju samo žene visokog ranga.
Kako dijelimo seljake u ranosrednjovjekovnim hrvatskim društvu?
Iako je većinu hrvatskog stanovništva činili seljaci, o njima imamo najmanje podataka. Seosko stanovništvo se dijelilo na slobodno i neslobodno.
Tko je bila poslije kralja najmoćnija osoba u Hrvatskoj?
Najmoćnijom osobom nakon kralja bio je ban. On je ispočetka upravljao Likom, Gackom i Krbavom.
Kako su slobodni seljaci mogli postati robovi?
Seljaci koji nisu bili u stanju platiti poreze ili otplaćivati dugove su postali neslobodni seljaci odnosno robovi. Njihov vlasnik je postao vlasnik zemljišta na kojim su živjeli.
Na koje jedinice je Hrvatska bila podijeljena?
Hrvatska je bila podijeljena na županije, kojima je upravljao župan. Konstantin Porfirogenet naveo je 11 hrvatskih županija: Hlijevansku (Livno), Cetinsku, Imotsku, Plivanjsku, Pesentsku, Primorsku, Bribirsku, Nonsku, Kninsku, Sidrašku i Ninsku.
Na temelju kojih izvora možemo rekonstruirati oružje hrvatskih ratnika u srednjovjekovnoj Hrvatskoj?
Zahvaljujući brojnim arheološkim istraživanjima, koja su urodila brojnim nalazima, poznato je kako je izgledalo oružje hrvatskih vojnika u srednjovjekovnoj Hrvatske. Hrvatski vojnici su bili naoružani dugim mačem, kopljem, lukom i strjelicama te su koristili okrugli štit i kacigu. A konjanici su imali i ostruge.
Koju titulu su nosili hrvatski vladari od 10. stoljeću?
od 10. st. hrvatski vladari su nosili titulu \"rex\", koji na hrvatskom prevodimo riječju \"kralj\".
Koje isprave opisuju odnosi seljaka, posjeda i imovine?
Samostanske isprave opisuju samostanske posjede i imovinu te navode i neslobodne seljake (robove) koji su bili dio imovine samostana. Njih su vladari i velikaši darivali samostanima zajedno sa zemljom.
Koja država je imala veliki utjecaj na razvoj srednjovjekovne hrvatske države?
Franačka država je imala veliki utjecaj na razvoj srednjovjekovne hrvatske države. O tome svjedoči i oružje hrvatskih srednjovjekovnih vojnika, koji je znatnim dijelom proizvedeno u franačkim radionicama.
Srednjovjekovna Hrvatska je imala moćnu vojsku.
O moćnoj hrvatskoj srednjovjekovnoj vojsci svjedoči Konstantin Porifogenet, koji navodi da je hrvatska vojska imala 60.000 konjanica,100.000 pješaka i do 80 sagena (manjih lađa) i do 100 kondura. Na sagenama je bilo po 40, a na kondurama po 10 ljudi.
Srednjovjekovna Hrvatska nije imala mornaricu.
O moćnoj hrvatskoj srednjovjekovnoj vojsci svjedoči Konstantin Porifogenet, koji navodi da je hrvatska vojska imala 60.000 konjanica,100.000 pješaka i do 80 sagena (manjih lađa) i do 100 kondura. Na sagenama je bilo po 40, a na kondurama po 10 ljudi.
Neki velikaši su bili gotovo ravnopravni s kraljem.
Politički odnosi u Hrvatskoj su ovisili u velikoj mjeri o odnosu snaga vladara i velikaša. Bliskost poglavara lokalnih zajednica s kraljem je njima omogućilo sve veće uzdizanje unutar društva. Vladari su im dodijelili posjede i veće povlastice. Poneki velikaši su zbog toga u pojedinim razdobljima bili gotovo ravnopravni s kraljem. S time je kraljevska vlast više i više slabila.
Koliko je bilo hrvatskih županija?
Konstantin Porfirogenet naveo je 11 hrvatskih županija: Hlijevansku (Livno), Cetinsku, Imotsku, Plivanjsku, Pesentsku, Primorsku, Bribirsku, Nonsku, Kninsku, Sidrašku i Ninsku.
Koju titulu su nosili hrvatski vladari u 9. stoljeću?
U 9. st. hrvatski vladari su nosili titulu \"dux\" ili \"comes\", koje na hrvatskom prevodimo riječju \"knez\".
Čime su se bavile bogate žene u srednjovjekovnoj Hrvatskoj?
Neke od bogatih žena u srednjovjekovnoj Hrvatskoj su bile društveno aktivne, posebno u dobrotvornom radu. O tome nam govori i nadgrobni natpis kraljice Jelene iz 10. st. Na njoj se Jelena spominje kao \"majka siročadi\" i \" zaštitnici udovica\".
Tko je činilo većinu hrvatskog stanovništva?
Iako je većinu hrvatskog stanovništva činili seljaci, o njima imamo najmanje podataka. Seosko stanovništvo se dijelilo na slobodno i neslobodno.