Demografija je znanost koja se bavi poučavanjem stanovništva kraja ili zemlje, npr. demografija se bavi uspoređivanjem porasta ili pada broja stanovnika i njihovih uzroka.

Na čelu grada se nalazio knez, koji je upravljao gradom uz pomoć gradskog vijeća.

Položaj grada-republike stekao je kod nas grad Dubrovnik. Bogatstvo Dubrovnika se temeljilo na uspješnoj kopnenoj i pomorskoj trgovini.

Prvi znaci oporavka broja stanovnika se dogodio pod utjecajem uzleta gospodarstva i poljoprivrede. Od 30 milijuna ljudi, koliko ih je bilo 1000. god., broj europskog stanovništva je narastao na 75 milijuna u 13. st.

Najviše gradova-republike se razvilo u Italiji, a njihova moć je ovisila o trgovačkim i novčarskim djelatnostima. Primjeri gradova-republike su Venecija, Genova i Firenca.

U gradovima su od 10. st. procvali obrt i trgovina. Radi lakše mogućnosti pronalaska posla, seljaci su se počeli iseljavati u gradove. Radi toga je došlo do značajnog priljeva stanovništva u gradove.

Demografski i gospodarski rast gradova je doveo i do rasta moći gradova. Neki gradovi su stekli određen stupanj gradske samouprave, dok su neki (najviše ih u Italiji) prerasli u komune. Komuna je bila neovisna gradska općina s vlastitom upravom i pravosuđem. Neki gradovi su se osloboditi i kraljevske vlasti pa su postale republike (npr. Venecija, Genova, Firenze, Dubrovnik i dr.).

Jedan od načina oslobađanja gradova od feudalca je bio novčani otkup. Drugi način je bio sukob s feudalcem. Nakon pobjede grada, on je postao neovisan o feudalcu.

Na razvoj starih i osnivanje novih gradova je utjecao povoljan geografski položaj. Gradovi na trgovačkim putevima ili čvorištima su se najbrže razvijali. Tako su se i važna mjesta na kojima su se održavali sajmovi prerasla u gradove. To su mjesta pokraj cesta, rijeke, na obali itd.

Brojni gradovi su prerasli u komune - neovisne gradske općine s vlastitom upravom i pravosuđem. Neki su gradovi svoju vlast proširili i na okolna područja.