Učitavam...
Svaki grad i država u srednjem vijeku je kovao svoj vlastiti novac?
Svaki grad i država u srednjem vijeku je kovao svoj vlastiti novac. Trgovci su se radi toga suočili s potrebom njihove zamjene. To je dovelo do pojave novog zanimanja: bankara.
Koja su bila središnja mjesta prodaje najveće količine robe?
Središnja mjesta prodaje robe su bili sajmovi. Sajmovi su se održavali jedanput ili dvaputa godišnje u većini gradova. Važniji od gradskih sajmova su bili sajmovi smješteni duž važnih trgovačkih putova koji su trajali i po više tjedana. Najpoznatiji sajmovi su bili u francuskim pokrajima Flandriji i Champagniji.
Koji je obrt, osim kovačkog, imao veliki rast od 11. st.?
Zbog porasta broja stanovništva porasla je i potreba za odjećom. To je pogodovalo osnutku velikog broja tekstilnih radionica.
Koji je bio razlog potrebe za novcem u srednjem vijeku?
Razvoj trgovine i povećana trgovačka razmjena povećala je potrebu za novcem kao najprikladnijim sredstvom plaćanja. Poslijedica je oživljavanje robno-novčanog gospodarstva koje je bilo zamrlo tijekom prethodnih stoljeća.
Zašto je kovački obrt doživio u 11. st. veći rast od ostalih obrta?
Obrtnička proizvodnja je doživjela svoj procvat u 11. st. za razliku od prethodnog razdoblja kada je proizvodnja bila usmjerena na izradu predmeta za svakodnevnu uporabu, sada se razvija cijeli niz obrta. Zbog brojnih ratova porasla je potražnja za oružjem i ratnom opremom, što je dovelo do snažnog razvoja kovačkog obrta.
Koji je bio prvobitan posao srednjovjekovnih banaka?
Prve srednjovjekovne banke su bile novčane institucije koje su posuđivale novac uz naplatu visokih kamata.
Na početku ranog srednjeg vijeka novac se redovito upotrijavljavalo u Zapadnoj Europi?
U ranom srednjem vijeku novac se u zapadnoj Europi neredovito upotrebljavao. Takvom stanju je u velikoj mjeri doprinio nedostatak plemenitih metala, kao što su zlato i srebro. Ljudi su se počeli okretati robnoj razmjeni zbog gubitka vrijednosti novca. Ljudi su plaćali u naturi (urodima, stoci ili drugim proizvodima). Takav oblik gospodarstva nazivamo naturalno gospodarstvo. Razvoj trgovine i povećana trgovačka razmjena povećala je potrebu za novcem kao najprikladnijim sredstvom plaćanja. Posljedica je oživljavanje robno-novčanog gospodarstva koje je bilo zamrlo tijekom prethodnih stoljeća.
Kada je obrtnička proizvodnja doživjela svoj puni procvat?
Obrtnička proizvodnja je doživjela svoj procvat u 11. st. za razliku od prethodnog razdoblja kada je proizvodnja bila usmjerena na izradu predmeta za svakodnevnu uporabu, sada se razvija cijeli niz obrta. Zbog brojnih ratova porasla je potražnja za oružjem i ratnom opremom, što je dovelo do snažnog razvoja kovačkog obrta.
Koji grad je postao glavni trgovački posrednik između Istoka i Zapada?
U srednjem vijeku su talijanski gradovi bile glavne trgovačke sile, većinom su oni svoj vodeći trgovački položaj izgradili tijekom Križarskih ratova. Posebno se uzdignula Venecija, koja je postala glavni trgovački posrednik između Istoka i Zapada.
Kako se zvao trgovački savez sjevernoeuropskih gradova?
Trgovački gradovi na sjeveru Europe su se udružili u savez koji se zvao \"Hanza\". Hanzu je činilo dvije stotine gradova. Hanza je nadzirala trgovinu na Baltičkom i Sjevernom moru. Taj savez je predvodio njemački grad Lübeck.
Obrtničke radionice (npr. kovačke radionice) su se često nalazile u istim dijelovima grada?
Obrtničke radionice su se često nalazile u istim gradskim dijelovima grada. Tako su postojale gradske četvrti kovača, postolara, krojača, zlatara i drugih obrtnika.
Kako nazivamo oblik privrede u kojoj se plaća u naturi a ne novcem?
U ranom srednjem vijeku novac se u zapadnoj Europi neredovito upotrebljavao. Takvom stanju je u velikoj mjeri doprinio nedostatak plemetih metala, kao što su zlato i srebro. Ljudi su se počeli okretati robnoj razmjeni zbog gubitka vrijednosti novca. Ljudi su plaćali u naturi (urodima, stoci ili drugim proizvodima). Takav oblik gospodarstva nazivamo naturalno gospodarstvo. Razvoj trgovine i povećana trgovačka razmjena povećala je potrebu za novcem kao najprikladnijim sredstvom plaćanja. Posljedica je oživljavanje robno-novčanog gospodarstva koje je bilo zamrlo tijekom prethodnih stoljeća.
Kako su se zvali vrijednosni papiri koje su izdavale srednjovjkovne banke?
Trgovci su se bojali nositi gotov novac na daleka putovanja, pa su srednjovjekovne banke izdavale vrijednosne papire, tzv. mjenice. Njih su trgovci mogli unovčiti u svim važnijim gradovima, a banke su zauzvrat uzimale proviziju.
Koji grad je bio sjedište Hanze?
Trgovački gradovi na sjeveru Europe su se udružili u savez koji se zvao \"Hanza\". Hanzu je činilo dvije stotine gradova. Hanza je nadzirala trgovinu na Baltičkom i Sjevernom moru. Taj savez je predvodio njemački grad Lübeck.
Koji je jedan od glavnih razloga obnove trgovine početkom srednjeg vijeka?
Život u Europi je postao mirniji i sigurniji, nakon prestanka ratova i pljačkaških naleta između Normana i Mađara. To je utjecala na obnovu i razvoj trgovine. Najveću zaradu donosila je trgovina dragocjenim proizvodima s istoka, kao npr. svila, začini i dr.
Kako su se nazivala srednjovjekovna udruženja obrtnika?
Kako bi obrtnici mogli obraniti svoje interese, okupljali su se u udruženjima poznatim kao cehovi. Cehovi su nastajali prema vrsti obrta, pa su postojali cehovi zlatara, kovača, postolara i dr. Cehovi su i propisivali točna pravila kojih se obrtnik morao držati. Oni su vodili brigu o kvaliteti proizvoda, načinu školovanja obrtnika i sl. Na taj način su se pokušavali štititi od konkurencije, krivotvorenja i nepravilnosti.
Koja vrsta obrta je najviše rasla u 11. st.?
Obrtnička proizvodnja je doživjela svoj procvat u 11. st. za razliku od prethodnog razdoblja kada je proizvodnja bila usmjerena na izradu predmeta za svakodnevnu uporabu, sada se razvija cijeli niz obrta. Zbog brojnih ratova porasla je potražnja za oružjem i ratnom opremom, što je dovelo do snažnog razvoja kovačkog obrta.
Glavne trgovačke sile srednjeg vijeka su bile gradovi u ...?
U srednjem vijeku su talijanski gradovi bile glavne trgovačke sile, većinom su oni svoj vodeći trgovački položaj izgradili tijekom Križarskih ratova. Posebno se uzdignula Venecija, koja je postala glavni trgovački posrednik između Istoka i Zapada.