Kultura i umjetnost u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj

Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine iz 9. st. je primjer franačkog utjecaja na hrvatsko graditeljstvo. Ona ima pravokutni oblik i zvonik na zapadnom dijelu crkve.

Službeni jezik na dvoru je bio latinski jezik.

Crkva sv. Donat u Zadru izgrađena je u drugoj polovici 8. i nadograđena u prvoj polovici 9. st. Ona je najmonumentalniji primjer crkvenih građevina u Dalmaciji. Crkva ima kružni oblik i kupolu.

Crkva sv. Donat u Zadru izgrađena je u drugoj polovici 8. i nadograđena u prvoj polovici 9. st. Ona je najmonumentalniji primjer crkvenih građevina u Dalmaciji.

Osnivanjem većeg broja samostana u Hrvatskoj, na našem prostoru se pismenost počela značajno širiti. U sklopu samostana su postajali skriptoriji, u kojima su redovnici prepisivali razne knjige, dokumente i povelje. Tako se i širila pisana riječ.

Najveći utjecaj na graditeljstvo u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj su imali Bizant i Franačka. Bizantski utjecaj vidljiv je u kružnom obliku crkava sa kupolom. A franački utjecaj vidljiv je po pravokutnom obliku crkava sa zvonikom.

U Hrvatskoj se u 9. st. razvilo glagoljsko pismo na hrvatskom jeziku. Glagoljica se najviše koristila na sjevernom Jadranu, a najpoznatiji spomenik napisan na Glagoljici je Bašćanska ploča.

Valunska ploča iz 11. st. sadrži dvojezični natpis na hrvatskom i latinskom jeziku koji je zapisan glagoljicom i latinicom. Ploča svjedoči o suživotu lokalnog hrvatskog i romanskog stanovništva. Pronađena je na otoku Cresu u mjestu Valunu.

Pletenica je ukras na crkvenim namještajima, zidovima, krstionicama itd. Do 11. st. prikazani su biljni motivi, poput loze, ljiljana, grozdova te motivi zvijezda i križeva. Od 11. st. pojavio se motiv ljudskih likova na pletenicama.

Pletenica je ukras na crkvenim namještajima, zidovima, krstionicama itd. Do 11. st. prikazani su biljni motivi, poput loze, ljiljana, grozdova te motivi zvijezda i križeva. Od 11. st. pojavio se motiv ljudskih likova na pletenicama.

Osnivanjem većeg broja samostana u Hrvatskoj, na našem prostoru se pismenost počela značajno širiti. U sklopu samostana su postajali skriptoriji, u kojima su redovnici prepisivali razne knjige, dokumente i povelje. Tako se i širila pisana riječ.

U Hrvatskoj se u 9. stoljeću razvijala glagoljska pismenost na hrvatskom jeziku. Osobito se proširila u 11. i 12. stoljeću kada su nastali i neki od najvažnijih spomenika pisanih glagoljicom, poput Bašćanske ploče.

U Hrvatskoj u 9. stoljeću razvijala se glagoljska pismenost na hrvatskom jeziku. Osobito se proširila u 11. i 12. stoljeću kada su nastali i neki od najvažnijih spomenika pisanih glagoljicom, poput Bašćanske ploče.

Razdoblje vladavine Trpimirovića nazivamo još i starohrvatsko doba.

U Hrvatskoj je došlo i do miješanja bizantskog i franačkog utjecaja u izgradnji crkvi. Takav primjer je crkva sv. Petra u Priku kod Omiša. Crkva ima pravokutni oblik (franački utjecaj) s kupolom u sredini (bizantski utjecaj).

Najveći utjecaj na umjetnost u starohrvatsko doba su imale bizantska i franačka umjetnost.