Kršćanstvo - temelj srednjovjekovne Europe

Već na početku su postajale zajednice redovnika koji su se nalazili prvobitno u pustinjama. Tu su bili redovnici osamljeni i odvojeni od ljudi. Kasnije su se ti pustinjaci počeli udruživati u malene zajednice, koje su živjele u samostanima. Prvu takvu zajednicu je u 6. st. osnovao rimski velikaš Benedikt. Prema njemu su dobili ime Benediktinci. Osnovno pravilo je bilo \"Moli i radi\" (ora et labora).

Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja. Kršćanska crkva se je podijelila na zapadnu (ili katoličku) sa sjedištem u Rimu i istočnu (ili pravoslavnu) crkvu sa sjedištem u Carigradu.

Carigradski biskup (patrijarh) je stekao s vremenom u Carigradu isti značaj kao papa u Rimu. Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja.

Relikvije su tjelesni ostatci (kosti) svetaca. Njima su pripisivali čudotvorne moći zbog čega se razvio običaj stavljanja relikvija u oltare crkava. Crkve i gradovi u kojima su se čuvali relikvije ubrzo su postali odredištima hodočašća odnosno putovanja iz vjerskih razloga. Najvažnije odredište hodočašća je bio Jeruzalem.

Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja. Kršćanska crkva se je podijelila na zapadnu (ili katoličku) sa sjedištem u Rimu i istočnu (ili pravoslavnu) crkvu sa sjedištem u Carigradu.

Relikvije su tjelesni ostatci (kosti) svetaca. Njima su pripisivali čudnotvorne moći zbog čega se razvio običaj stavljanja relikvija u oltare crkava. Crkve i gradovi u kojima su se čuvale relikvije ubrzo su postali odredištima hodočašća odnosno putovanja iz vjerskih razloga. Najvažnije odredište hodočašća je bio Jeruzalem.

Već na početku su postajale zajednice redovnika koji su se nalazili prvobitno u pustinjama. Tu su bili redovnici osamljeni i odvojeni od ljudi. Kasnije su se ti pustinjaci počeli udruživati u malene zajednice, koje su živjele u samostanima. Prvu takvu zajednicu je u 6. st. osnovao rimski velikaš Benedikt. Prema njemu su dobili ime Benediktinci. Osnovno pravilo je bilo \"Moli i radi\" (ora et labora).

Najvažnije središte kršćanstva od srednjeg vijeka je Rim. Rimski biskup se zove papa i smatra se nasljednikom sv. Petra.

Kršćanski propovjednici misionari su širili kršćanstvo prenoseći Riječ Božju i dostignuća antičke kulture i civilizacije.

Skriptorij je samostanska pisarnica, tu su redovnici provodili veliki dio dana prepisiujući Biblije i djela antičkih autora.

Germanski vladari su prihvaćali kršćanstvo jer su uvidjeli da će im biti od koristi. S time su osigurali potporu stare aristokracije. Primjer tome je Franačka. Franci su počeli sa širenjem kršćanstva na osvojenim teritorijama.

Relikvije su tjelesni ostatci (kosti) svetaca. Njima su pripisivane čudnotvorne moći zbog čega se razvio običaj stavljanja relikvija u oltare crkava. Crkve i gradovi u kojima su se čuvale relikvije ubrzo su postali odredištima hodočašća odnosno putovanja iz vjerskih razloga. Najvažnije odredište hodočašća je bio Jeruzalem.

Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja. Kršćanska crkva se je podijelila na zapadnu (ili katoličku) sa sjedištem u Rimu i istočnu (ili pravoslavnu) crkvu sa sjedištem u Carigradu.

Najvažnije odredište hodočašća je bio Jeruzalem, u kojem se nalazio Kristov grob.

Carigradski biskup (patrijarh) je stekao s vremenom u Carigradu isti značaj kao papa u Rimu. Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja.

Godine 1054. došlo je do crkvenog raskola radi neslaganja pape u Rimu i patrijarha u Carigradu radi određenih crkvenih pitanja. Kršćanska crkva se je podijelila na zapadnu (ili katoličku) sa sjedištem u Rimu i istočnu (ili pravoslavnu) crkvu sa sjedištem u Carigradu.

Najvažnije središte kršćanstva od srednjeg vijeka je Rim. Rimski biskup se zove papa i smatra se nasljednikom sv. Petra.

Točno! Kršćanska Crkva je bila meta progona tijekom velike seobe naroda. Crkve su porušene, a crkvena dobra su bila opljačkana.

Točno! Kršćanstvo je ugrađeno u temelje srednjovjekovne Europe. Utjecaj i uloga kršćanske crkve sve više je jačao. U srednjem vijeku papina moć je dosegnula svoj vrhunac. Papa je bila najmoćnija osoba u srednjem vijeku i imao veću moć od samih kraljeva i careva. To se vidi u tome da je papa krunio kraljeve.

Germanski vladari su prihvaćali kršćanstvo jer su uvidjeli da će im biti od koristi. S time su osigurali potporu stare aristokracije. Primjer tome je Franačka. Franci su počeli s širenjem kršćanstva na osvojenim teritorijama.