Učitavam...
Tko je s vremenom postao kmet?
Većina seljaka na početku razvoja feudalnih odnosa bila je osobno slobodna. Zemljišta koja su obrađivali su bila u njihovom vlasništvu. Zbog dijeljenja zemljišta između nasljednika njihovi posjedi su se smanjivali. Nije bilo dovoljno ploda te su česti ratovi i pljačke dodatno uništavali imovinu i urode. Seljaci su se predali lokalnim moćnicima a njihovi posjedi su predani njihovim novim gospodarima. Tako su seljaci postali kmetovi.
Što je \"tlaka\"?
Tlaka je radna obaveza. Kmetovi su bili dužni obrađivati i zemlju svoga gospodara.
U razdoblju od 10. do 14. st. udvostručio se je broj europskog stanovništva.
Zemljoradnja je bila na početku primitivna. U 11. st. zemlje se počinje više gnojiti, a pojava pluga s metalnim ralom doprinio je boljoj obradi polja. Napredak u poljoprivredi omogućio je udvostručenje europskog stanovništva od 10. do 14. st.
Što je \"vazal\"?
Franački vladari su radi lakšeg upravljanja zemlje propuštali pojedine dijelove zemlje svojim velikašima i biskupima. Velikaši i biskupi su se zvali \"seniori\" i oni su bili gospodari zemljišta, dok su seljaci koji su radili na tim zemljišta dobili naziv \"vazali\". Oni su radili na tuđem zemljištu i bili su ovisni o vlasnicima zemljišta.
Kako nazivamo crkveni porez koji su kmetovi bili dužni plaćati?
Kmetovi su bili dužni plaćati Crkvi porez, tzv. desetinu.
Što je \"feud\"?
Naziv \"feud\" označava zemljišni posjed u srednjovjekovnoj Franačkoj. Prema nazivu \"feud\" cijeli društveni sustav je dobio naziv \"feudalizam\".
Što je \"feudalizam\"?
Naziv \"feud\" označava zemljišni posjed u srednjovjekovnoj Franačkoj. Prema nazivu \"feud\" cijeli društveni sustav je dobio naziv \"feudalizam\".
Što je \"senior\"?
Franački vladari su radi lakšeg upravljanja zemlje prepuštali pojedine dijelove zemlje svojim velikašima i biskupima. Velikaši i biskupi su se zvali \"seniori\" i oni su bili gospodari zemljišta, dok su seljaci koji su radili na tim zemljišta dobili naziv \"vazali\". Oni su radili na tuđem zemljištu i bili su ovisni o vlasnicima zemljišta.
Seljaci su od početka bili vazali i nisu imali svoj zemljišni posjed?
Većina seljaka na početku razvoja feudalnih odnosa bila je osobno slobodna. Zemljišta koja su obrađivali su bila u njihovom vlasništvu. Zbog dijeljenja zemljišta između nasljednika njihovi posjedi su se smanjivali. Nije bilo dovoljno ploda te su česti ratovi i pljačke dodatno uništavali imovinu i urode. Seljaci su se predali lokalnim moćnicima a njihovi posjedi su predani njihovim novim gospodarima. Tako su seljaci postali zavisni kmetovi.
Broj europskog stanovništva se udvostručio radi razvitka obrta i razvoja gospodarstva?
Zemljoradnja je bila na početku primitivna. U 11. st. zemlje se počinje više gnojiti, a pojava pluga s metalnim ralom doprinio je boljoj obradi polja. Napredak u poljoprivredi omogućio je udvostručenje europskog stanovništva od 10. do 14. st.
Zemljoradnja je bila na početku primitivna?
Zemljoradnja je bila osnovni način privređivanja. Na početku je ona bila primitivna. Koristio se drveni plug, kvaliteta zemlje je bila vrlo slaba, a gnojivo se nije koristilo. Koristio se samo dio polja, dok se drugi dio odmarao. U 11. st. stanje se popravio. Zemlja se počinje više gnojiti, a pojava pluga s metalnim ralom doprinio je boljoj obradi polja. Napredak u poljoprivredi omogućio je udvostručenje europskog stanovništva od 10. do 14. st.
Seljaci i kmetovi su plaćali poreze samo Crkvi i vladaru (kralju)?
Seljaci odnosno kmetovi su plaćali poreze svom gospodaru (feudalcu), vladaru i Crkvi.