Franačku državu osnovali su pripadnici germanskog plemena Franaka. Najmoćnijom europskom državom Franačka postaje za vrijeme Karla Velikog.

Einhard je bio franački pisac, ali i prijatelj Karla Velikog. Živio je na dvoru Karla Velikog te opisivao njegove interese i svakodnevne događaje.

Pred kraj svog života, kralj Klodvig je podržao kršćanstvo, a samim time je pridobio potporu pape. Tim činom prihvaćanja kršćanstva zadobio je i potporu svojih rimskih podanika.

Njemački car Oton I. je zajedno s vojskom porazio nomadski narod Mađara ili Ugra u bitki na Leškom polju kod Augsburga 955. godine. Mađari ili Ugri su krajem 9. stoljeća došli u Panoniju odakle su odlazili u pljačkaške pohode. Njihovi su pljačkaški pohodi prestali tek nakon što ih je Oton I. porazio.

Karla Velikog je papa Leon III. na Božić okrunio za cara u bazilici sv. Petra u Rimu. Naime, kada je Karlo nakon molitve na grobu sv. Petra ustao, papa Leon III. mu je stavio krunu na glavu, a prisutni su uzvikivali: \"Karlu, najpobožnijemu augustu, okrunjenom od Boga, velikom i mirotvornom caru, život i pobjeda.\"

Karla Velikog je rimski papa Leon III. na Božić okrunio za kralja u bazilici sv. Petra u Rimu. Naime, kada je Karlo nakon molitve na grobu sv. Petra ustao, papa Leon III. mu je stavio krunu na glavu, a prisutni su uzvikivali: \"Karlu, najpobožnijemu augustu, okrunjenom od Boga, velikom i mirotvornom caru, život i pobjeda.\"

Procvat antičke kulture u čast Karlu velikom i dinastiji Karolinga naziva se karolinška renesansa.

Pipin Mali svrgnuo je 751. godine dinastiju Merovinga, okrunio se za kralja i utemeljio novu dinastiju nazvanu po njegovom ocu, Karolinzi.

Nakon što je umro kralj Klodvig, uslijedile su borbe za prijestolje. Kraljevska vlast je oslabila te su vlast u državi preuzeli majordomi, odnosno upravitelji kraljevskog dvora. Neki od najpoznatijih majordoma bili su Karlo Martel i njegov sin Pipin Mali.

Pipin Mali svrgnuo je 751. godine dinastiju Merovinga, okrunio se za kralja i utemeljio novu dinastiju nazvanu po njegovom ocu (Karlo Martel), Karolinzi.

Pipin Mali svrgnuo je 751. godine dinastiju Merovinga, okrunio se za kralja i utemeljio novu dinastiju nazvanu po njegovom ocu, Karolinzi.

Papa je podržao Karla Velikog što je zasmetalo bizantskom caru koji je smatrao da su s time ugroženi njegovi interesi u Zapadnoj Europi. Bizantski car također nije htio priznati Karla Velikog kao franačkog cara pa je pokrenuo rat. Rat je završio mirom u Aachenu, franačkoj prijestolnici 812. godine. Završetkom rata, bizantski car priznao je carsku titulu Karla Velikog.

Pipin Mali bio je sin Karla Martela. Oboje su bili najpoznatiji majordomi odnosno upravitelji kraljevskog dvora. Pipin Mali svrgnuo je 751. godine dinastiju Merovinga, okrunio se za kralja i utemeljio novu dinastiju nazvanu po njegovom ocu, Karolinzi.

Karla Velikog je papa Leon III. na Božić okrunio za kralja u bazilici sv. Petra u Rimu 800. godine.

Nakon što je umro kralj Klodvig, uslijedile su borbe za prijestolje. Kraljevska vlast je oslabila te su vlast u državi preuzeli majordomi, odnosno upravitelji kraljevskog dvora. Neki od najpoznatijih majordoma bili su Karlo Martel i njegov sin Pipin Mali.

Kralj Klodvig vladao je Franačkom koja se znatnije proširila krajem 5. stoljeća. Granice Franačke proširio je prema jugu sve do gorja Pirineja. Nakon njegove smrti, uslijedile su borbe za prijestolje.

Pipina Malog na prijestolju je 768. godine naslijedio Karlo Veliki. Za vrijeme njegove vladavine uslijedio je uspon Franačke države. Karla Velikog je papa Leon III. na Božić okrunio za kralja u bazilici sv. Petra u Rimu.

Normani su germanski narodi sa sjevera Europe. Poznati su pod nazivom Vikinzi. Živjeli su na prostoru današnje Danske, Švedske i Norveške. Bili su trgovci, moreplovci, ratnici te veliki istraživači. Često su ih nazivali gusarima zbog pljačkaških pohoda i osvajanja. Vikinško doba traje od 8. do 11. stoljeća.

Pipin Mali svrgnuo je 751. godine dinastiju Merovinga, okrunio se za kralja i utemeljio novu dinastiju nazvanu po njegovom ocu, Karolinzi.

Nakon što je umro kralj Klodvig, uslijedile su borbe za prijestolje. Kraljevska vlast je oslabila te su vlast u državi preuzeli majordomi, odnosno upravitelji kraljevskog dvora. Neki od najpoznatijih majordoma bili su Karlo Martel i njegov sin Pipin Mali.

Nasljednici Karla Velikog nisu uspjeli održati veliku i moćnu državu Franačku što je dovelo do raspada Franačkog Carstva. U Verdunu 843. godine su franački vladari, car Lotar I. te Karlo I. Ćelavi i Ludvig I. Njemački podijelili Franačko Carstvo na tri dijela: zapadno, srednje i istočno.

Pipin Mali svrgnuo je 751. godine dinastiju Merovinga, okrunio se za kralja i utemeljio novu dinastiju nazvanu po njegovom ocu, Karolinzi.

Papa je podržao Karla Velikog što je zasmetalo bizantskom caru koji je smatrao da su s time ugroženi njegovi interesi u Zapadnoj Europi. Bizantski car također nije htio priznati Karla Velikog za franačkog cara pa je pokrenuo rat. Rat je završio mirom u Aachenu, franačkoj prijestolnici 812. godine. Završetkom rata, bizantski car priznao je carsku titulu Karla Velikog.

Karlo Veliki je ratovao protiv Sasa i Avara. Krajem 8. stoljeća Karlo Veliki je porazio narode s istoka koji su ugrožavali granice Franačke države.

Papa je podržao Karla Velikog što je zasmetalo bizantskom caru koji je smatrao da su s time ugroženi njegovi interesi u Zapadnoj Europi. Bizantski car također nije htio priznati Karla Velikog za franačkog cara pa je pokrenuo rat. Rat je završio mirom u Aachenu, franačkoj prijestolnici 812. godine. Završetkom rata, bizantski car priznao je carsku titulu Karla Velikog.

Nasljednici Karla Velikog nisu uspjeli održati veliku i moćnu državu Franačku što je dovelo do raspada Franačkog Carstva. U Verdunu su franački vladari, car Lotar I. te Karlo I. Ćelavi i Ludvig I. Njemački podijelili Franačko Carstvo na tri dijela: zapadno, srednje i istočno.

Karla Velikog je papa Leon III. na Božić okrunio za kralja u bazilici sv. Petra u Rimu. U vrijeme svoje vladavine njegovao je kulturu, umjetnost, otvarao je škole te je proveo reformu pisma. Procvat antičke kulture u čast Karlu velikom i dinastiji Karolinga naziva se karolinška renesansa.