Crkva između reformacije i protureformacije

Sjemenište je odgojni zavod za buduće svećenike i redovnike.

Prodaja oprosta se zove indulgencija. Ona je bila jedan od glavnih razloga Reformacije.

Lutherove ideje su se širile i izvan Njemačke, posebno prema sjeveru Europe u skandinavske zemlje. Druge zemlje u kojima se pojavila Reformacija su Švicarska u srednjoj Europi i Engleska na zapadu Europe.

Martin Luther je napisao 1517. god. 95 teza u kojima je iznio svoje prijedloge za reformu Crkve. Glavni razlozi su bili bogaćenje svećenika, prodaja oprosta i pada morala u crkvenim redovima. Svoje teze je stavio na vrata crkve u Wittenbergu u Njemačkoj. Pokret je dobio naziv Protestantizam radi protesta protiv Crkve.

Najvažnija posljedica reformacijskog pokreta je bila podjela Katoličke crkve na protestante i katolike. Ova podjela je rezultirala krvavim vjerskim ratovima. Vrhunac vjerskih sukoba bio je Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.). Taj rat je zahvatio gotovo cijelu Europu. Katoličku stranu su predvodili Habsburgovci, a protestante su predvodili Danska i Švedska. Rat je završio Vestfalskim mirom (1648.), kojim je bila dogovorena vjerska tolerancija.

Spisi u kojima su zapisani događaji iz Isusovog života i djelovanje su evanđelje.

Vrhunac vjerskih sukoba bio je Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.). Taj rat je zahvatio gotovo cijelu Europu. Katoličku stranu su predvodili Habsburgovci, a protestante su predvodili Danska i Švedska. Rat je završio Vestfalskim mirom (1648.), kojim je bilo dogovorena vjerska tolerancija. S time su bili okončani vjerski sukobi.

Glavni nositelj crkvene obnove je bio novoosnovani crkveni red Družbe Isusove, odnosno Isusovci. Oni su se odlikovali strogom disciplinom i bezuvjetnom poslušnošću papi. Njihov cilj je bio postići obrazovanje širokih slojeva pučanstva. Osnovali su škole, gimnazije i sveučilišta u kojima se školuje mladež u katoličkom duhu.

Papa Pavao III. je odlučio provesti obnovu unutar vlastitih redova, kako bi zaustavilo širenje reformacije. Ova obnova se zove protureformacija.

Reformacija se prvi put pojavila u Njemačkoj kad je Martin Luther napisao (1517. god.) 95 teza u kojima je iznio svoje prijedloge za reformu Crkve. Glavni razlozi su bili obogaćenje svećenika, prodaja oprosta i pada morala u crkvenim redovima. Svoje teze je stavio na vrata crkve u Wittenbergu u Njemačkoj.

Martin Luther je preveo Bibliju na njemački jezik. Do tada je Biblija bila objavljena samo na latinskom jeziku, koji mnogo nisu znali. Otkad je Martin Luther preveo Bibliju na njemački jezik, ona je postala dostupna svakomu.

Vrhunac vjerskih sukoba bio je Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.). Taj rat je zahvatio gotovo cijelu Europu. Katoličku stranu su predvodili Habsburgovci, a protestante su predvodili Danska i Švedska. Rat je završio Vestfalskim mirom (1648.), kojim je bilo dogovorena vjerska tolerancija,

Martin Luther napisao je 1517. god. 95 teza u kojima je iznio svoje prijedloge za reformu Crkve. Glavni razlozi su bili bogaćenje svećenika, prodaja oprosta i pada morala u crkvenim redovima. Svoje teze je stavio na vrata crkve u Wittenbergu u Njemačkoj. Pokret je dobio naziv Protestantizam radi protesta protiv Crkve.

Matija Vlašić Ilirik (1520.-1575.) je bio profesor hebrejskog i grčkog jezika te je bio jedan od vodećih ljudi reformacijskog pokreta nakon smrti Martina Luthera.

Kralj Henrik VIII. je osnovao reformacijsku Anglikansku Crkvu u Engleskoj, jer je papa odbio poništiti Henrikov brak sa suprugom, koja mu nije rodila muškog nasljednika.

Papa Pavao III. je osnovao inkviziciju, odnosno crkveni sud za istragu i kažnjavanje krivovjeraca. Kazne su na početku bile blage, no vrlo brzo se to promijenilo. Tako se sve veći broj krivovjeraca našao pod optužbom, a u istražnom postupku su bili podvrgnuti mučenju i osuđivanjem na smrtne kazne.

Seljaci su razumjeli Lutherove riječi kao poziv za ukidanje društvene nepravde te su podržavali reformacijski pokret.

Papa Leon X. je 1517. raspisao prodaju oprosta 1517. godine kako bi došao do novca za izgradnju katedrale sv. Petra u Rimu.

Teologija je učenje o Bogu i vjeri.

Papa Leon X. je 1517. raspisao prodaju oprosta 1517. godine kako bi došao do novca za izgradnju katedrale sv. Petra u Rimu.

Papa Pavao III. je osnovao inkviziciju, odnosno crkveni sud za istragu i kažnjavanje krivovjeraca. Kazne su na početku bile blage, no vrlo brzo se to promijenilo. Tako se sve veći broj krivovjeraca našao pod optužbom, a u istražnom postupku su bili podvrgnuti mučenju i osuđivanjem na smrtne kazne.

Tridesetogodišnji rat je zahvatio gotovo cijelu Europu. Katoličku stranu su predvodili Habsburgovci, a protestante su predvodili Danska i Švedska. Rat je završio Vestfalskim mirom (1648.), kojim je bila dogovorena vjerska tolerancija.

Najvažnija posljedica reformacijskog pokreta je bila podjela Katoličke crkve na protestante i katolike. Ova podjela je rezultirala krvavim vjersklm ratovima. Vrhunac vjerskih sukoba bio je Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.). Taj rat je zahvatio gotovo cijelu Europu. Katoličku stranu su predvodili Habsburgovci, a protestante su predvodili Danska i Švedska. Rat je završio Vestfalskim mirom (1648.), kojim je bilo dogovorena vjerska tolerancija,

Koncil je crkveni sabor.

Papa Pavao III. je odlučio provesti obnovu unutar vlastitih redova, kako bi zaustavilo širenje reformacije. Ova obnova se zove protureformacija.

Martin Luther napisao je 1517. god. 95 teza u kojima je iznio svoje prijedloge za reformu Crkve. Glavni razlozi su bili bogaćenje svećenika, prodaja oprosta i pada morala u crkvenim redovima. Svoje teze je stavio na vrata crkve u Wittenbergu u Njemačkoj. Pokret je dobio naziv Protestantizam radi protesta protiv Crkve.

Glavni nositelj crkvene obnove je bio novoosnovani crkveni red Družbe Isusove, odnosno Isusovci. Oni su se odlikovali strogom disciplinom i bezuvjetnom poslušnošću papi. Njihov cilj je bio postići obrazovanje širokih slojeva pučanstva. Osnovali su škole, gimnazije i sveučilišta u kojima se školuje mladež u katoličkom duhu.

Od 1545. do 1563. godine koncil (crkveni sabor) je zasjedao u Tridentu. Koncil je potvrdio papu kao vrhovnog poglavara Crkve te sva vjerska učenja koja su protestanti osporavali. Odlučeno je da svi budući svećenici trebaju završiti studiji teologije te da treba uspostaviti sjemeništa (škole za svećenike).

Pokret koji je pokrenu Martin Luther se zove Reformacija. Izraz potiče od želja za crkvenim reformama.