Zemljina revolucija i toplinski pojasevi

Kada na sjevernoj polutci započinje ljeto, 21. lipnja, na južnoj polutci započinje zima. Isto tako, u prosincu kada na sjevernoj polutci započinje zima, na južnoj polutci započinje ljeto.

Sunčeva godina traje 365 dana i 6 sati, toliko je potrebno Zemlji da okruži oko Sunca.

Sjeverni i južni hladni toplinski pojasevi nalaze se između Sjevernog pola i sjeverne polarnice te Južnog pola i južne obratnice. U ovim toplinskim pojasevima sunčeve zrake padaju pod malim kutom te nema pravilne izmjene godišnjih doba niti pravilne izmjene dana i noći.

Polarni dan i noć su pojave koje se događaju u hladnim toplinskim pojasevima kada veći dio godine bude topao i svjetliji (polarni dan) i hladniji i mračniji dio godine (polarna noć).

Prijestupna godina nastaje svake četiri godine kada kalendarska godina ima 366 dana. Prijestupna godina nastaje zbog toga što kalendarska godina traje 365 dana, a Sunčeva godina 365 dana i 6 sati i kada 6 sati pomnožimo s 4 godine dobijemo jedan dan, tj. 24 sata.

Zbog lakšeg računanje dogovoreno je da kalendarska godina traje 365 dana. Dok Sunčeva godina traje 365 dana i 6 sati, toliko je potrebno Zemlji da okruži oko Sunca.

Zemlja se nalazi u položaju suncostaja na početku ljeta (21. lipnja) i zime (21. prosinca). 21. lipnja, kada je ljetni suncostaj, dan traje najduže, a noć najkraće. 21. prosinca, kada je zimski suncostaj, dan traje najkraće, a noć najduže.

Prijestupna godina javlja se svake četiri godine, zato što se 6 sati Sunčeve godine u razdoblju od 4 godine zbroji i tvori 24 sata odnosno novi dan.

Zemljina revolucija traje 365 dana i 6 sati i to se naziva Sunčevom godinom.

Svaka prijestupna godina ima dan više od 'obične' jer se 6 sati Sunčane godine u razdoblju od 4 godine zbroji i tvori 24 sata odnosno puni novi dan.

Prvi dan zime na sjevernoj polutki započinje 21.12 (prosinca) kada sunčeve zrake okomito padaju na južnu obratnicu.

Revolucija Zemlje nije jednaka jer ovisi o udaljenosti Zemlje od Sunca. Kada je Zemlja bliže suncu brzina okretanja je veća, a kada je udaljenija brzina je manja.

Zemljina revolucija je okretanje Zemlje oko Sunca čija je posljedica izmjena godišnjih doba.

21. prosinca na sjevernoj polutci započinje zima, a u isto vrijeme na južnoj polutci započinje ljeto.

Zimski suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.12 kada sunčeve zrake okomito padaju na južnu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 8h, a noć 16h.

Prvi dan jeseni na sjevernoj polutki započinje 23.9 (rujna) kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator.

Toplinski pojasevi na Zemlji su sjeverni i južni hladni pojas, sjeverni i južni umjereni pojas te žarki pojas.

Hrvatska se cijelom svojom površinom nalazi u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, između sjeverne polarnice i sjeverne obratnice.

Kruženje Zemlje oko svoje osi zove se rotacija, budući da se Zemlja 'rotira' odnosno vrti oko svoje osi.

Zemljina os s ravninom ekliptike zatvara kut od 66.5 stupnjeva, dok ravnina ekvatora i ravnina ekliptike zatvaraju kut od otprilike 23.5 stupnjeva.

Sunčeva godina predstavlja okret Zemlje oko Sunca te traje 365 dana i 6 sati. Kalendarska godina koristi se radi lakšeg računanja vremena te iznosi 365 godina, ali svake četiri godine kalendarska godina ima 366 dana (6 sati x 4 godine = 24h, tj. 1 dan).

Sjeverni i južni toplinski pojasevi nalaze se između sjeverne obratnice i polarnice te južne obratnice i polarnice. U ovim toplinskim pojasevima kut upada sunčevih zraka se mijenja pa dolazi i do pravilne izmjene godišnjih doba.

Na sjevernoj polutci proljeće započinje 21. ožujka, a istog datuma na južnoj polutci započinje jesen.

Tijekom toplijeg dijela godine, ljeti, u hladnom pojasu odvija se polarni dan, odnosno Sunce ne zalazi iza horizonta. Na polovima polarni dan traje 6 mjeseci. U hladnom dijelu godine umjesto polarnog dana nastupa polarna noć.

Jesenska ravnodnevica je položaj u kojemu se nalazi Zemlja 23.9 kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator i kada dan i noć traju 12h.

Zemlja se nalazi u položaju ravnodnevnice na početku proljeća (21. ožujka) i jeseni (23. rujna). Na ta dva dana dan i noć jednako traju.

Polarnice se nalaze na 66,5° sjeverne i južne geografske širine i odvajaju hladne pojaseve od umjerenih.

21. lipnja na sjevernoj polutci započinje ljeto, a u isto vrijeme na južnoj polutci započinje zima.

Zemljina revolucija je proces kruženja Zemlje oko Sunca. 365 dana i 6 sati je potrebno Zemlji da okruži oko Sunca.

Kruženje Zemlje oko svoje osi zove se rotacija, budući da se Zemlja 'rotira' odnosno vrti oko svoje osi.

Proljetna ravnodnevica je položaj u kojemu se nalazi Zemlja 21.3 kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator i kada dan i noć traju 12h.

Prvi dan ljeta na sjevernoj polutki započinje 21.6 (lipnja) kada sunčeve zrake okomito padaju na sjevernu obratnicu.

Obratnice se nalaze na 23,5° sjeverne i južne geografske širine i odvajaju žarki pojas od umjerenih pojaseva.

Toplinski pojas između sjeverne i južne obratnice naziva se žarki ili tropski pojas. Na njegovom području Sunčeve zrake većinu godine padaju okomito pa je najtopliji pojas planeta.

Ravnina ekliptike je kružnica po kojoj se Zemlja okreće oko Sunca.

21. ožujka i 23. rujna Zemlja se nalazi u položaju ravnodnevnice te na ta dva dana dan i noć jednako traju na cijeloj Zemlji jer Sunce jednako obasjava sjevernu i južnu polutku.

Zemljina je os nagnuta za 23,5°, odnosno toliki je kut između ravnine ekvatora i ravnine ekliptike. Zemljinu nagnutost možeš vidjeti i kod nagnutosti globusa.

Toplinski pojas između Sjevernog pola i sjeverne polarnice naziva se hladni ili polarni pojas. Na njegovom području Sunčeve zrake većinu godine padaju pod malim kutom pa je to najhladniji pojas planeta.

Na sjevernoj polutci jesen započinje 23. rujna, a istog datuma na južnoj polutci započinje proljeće.

Žarki toplinski pojas obuhvaća prostor između sjeverne i južne obratnice gdje sunčeve zrake padaju okomito veći dio godine. U Žarkome pojasu nema izmjene godišnjih doba već je cijelo vrijeme ljeto.

Prvi dan proljeća na sjevernoj polutki započinje 21.3 (ožujka) kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator.

Zemlja je podijeljena na pet toplinskih pojaseva: žarki pojas, sjeverni umjereni, sjeverni hladni, južni umjereni i južni hladni toplinski pojas.

Ljetni suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.6 kada sunčeve zrake okomito padaju na sjevernu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 16h, a noć 8h.

Zemlja se okreće oko svoje osi, to vidimo u izmjeni dana i noći, te oko Sunca, što vidimo u promjeni godišnjih doba.

Paralele koje se nalaze na 23,5° sjeverne i južne geografske širine nazivaju se obratnice. Obratnice odvajaju žarki pojas od umjerenih pojaseva.

Paralele koje se nalaze na 66,5° sjeverne i južne geografske širine nazivaju se polarnice. Polarnice odvajaju hladne pojaseve od umjerenih pojaseva.

Zbog nagnutosti Zemljine osi i zbog Zemljine revolucije izmjenjuju se godišnja doba. S obzirom na nagnutost Zemljine osi, različiti dijelovi Zemlje tijekom kruženja Zemlje oko Sunca primaju različitu količinu Sunčeve energije što uvjetuje godišnja doba.

Sjeverna i južna obratnica paralele su koje se nalaze 23.5 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora.

Veljača svake četiri godine dobiva 29. dan. Sunčeva godina traje 365 dana i 6 sati, ali zbog lakšeg računanja kalendarska godina traje 365 dana, pa se zbog ovih 6 sati svake 4 godine dodaje 1 dana u veljači.

Ravnina ekliptike je zamišljena ravnina po kojoj se Zemlja giba oko Sunca, a ima oblik spljoštene kružnice - elipse.

Gibanje Zemlje oko Sunca naziva se Zemljina revolucija. 365 dana i 6 sati je potrebno Zemlji da okruži oko Sunca.

Zagrijavanje Zemlje nije ravnomjerno. Kada sunčeve zrake padaju okomito zagrijavanje je veće, a kada je kut veći zagrijavanje je manje.

Sjeverna i južna polarnica paralele su koje se nalaze 66.5 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora.