Učitavam...
Kakvo će vrijeme biti na nekom prostoru ovisi o brojnim pokazateljima kao što su temperatura i tlak zraka, vjetar i sl. Kako se ti pokazatelji zajedničkim imenom nazivaju?
Pokazatelji poput temperature i tlaka zraka, vjetra, naoblake, vlage u zraku i ostali pokazatelji o kojima vrijeme ovisi nazivaju se klimatski elementi.
Kako se zove Zemljin zračni omotač?
Zemljin zračni omotač naziva se atmosfera. Atmosfera se uobičajeno dijeli na (od površine prema svemiru): troposferu, stratosferu, mezosferu, termosferu i egzosferu.
Kako nazivamo oblik određivanja vremena kada vrijeme opisujemo prema podacima prikupljenim na meteorološkim postajama?
Objektivno određivanje vremena predstavlja određivanje vremena pomoću podataka prikupljenih na meteorološkim postajama, a određuju ga meteorolozi.
Kako se naziva mjesto u meteorološkoj postaji gdje se nalaze instrumenti koji mjere klimatske elemente?
Unutar meteoroloških postaja nalaze se meteorološke kućice, malene bijele kućice na 2 metra visine u kojima se nalaze meteorološki instrumenti kako bi bili u sjeni.
Kako se zove znanost koja se bavi predviđanjem vremena na temelju praćenja i mjerenja atmosferskih pojava?
Znanost koja se bavi predviđanjem vremena na temelju praćenja i mjerenja atmosferskih pojava naziva se meteorologija, a znanstvenici koji se njome bave nazivaju se meteorolozi.
Kako se zove hrvatska državna ustanova koja se bavi praćenjem, predviđanjem i istraživanjem vremena i klime?
Državni hidrometeorološki zavod (skraćeno DHMZ) državna je ustanova koja se bavi praćenjem, predviđanjem i istraživanjem vremena i klime u Hrvatskoj.
Kako se naziva najniži sloj atmosfere najbliži Zemlji?
Najniži sloj atmosfere naziva se troposfera i njena debljina varira između 10 kilometara iznad polova do 20 kilometara iznad tropskih područja i ekvatora. Usto, troposfera je najgušći dio atmosfere i u njoj se događaju vremenske promjene.
Svakodnevno bilježeći i prateći promjene klimatskih elemenata, meteorolozi mogu predvidjeti vrijeme. Kako se zove to predviđanje vremena?
Svakodnevno bilježeći i prateći promjene klimatskih elemenata, meteorolozi mogu predvidjeti vrijeme, odnosno dati vremensku prognozu. Među najznačajnijim klimatskim elementima, odnosno pokazateljima koji utječu na vrijeme, ističu se temperatura i tlak zraka, vjetar, naoblaka, padaline i dr.
Koji od ovih odgovora najbliže odgovara zastupljenosti plinova u zraku?
Raspodjela plinova u Zemljinom zračnom omotaču iznosi približno 78% dušika, 21% kisika, dok 1% tvore ostali plinovi. Važno je spomenuti kako uz spomenute plinove važnu ulogu igra i vodena para.
Kako se zovu znanstvenici koji sastavljaju vremensku prognozu?
Znanost koja se bavi predviđanjem vremena na temelju praćenja i mjerenja atmosferskih pojava naziva se meteorologija, a znanstvenici koji se njome bave nazivaju se meteorolozi.
Kako se naziva trenutačno stanje atmosfere nad nekim područjem?
Trenutačno stanje atmosfere iznad nekoga područja naziva se vrijeme. Vrijeme obično opisujemo kao \"sunčano\", \"vedro\", \"vjetrovito\", \"snježno\" i slično.
Koji od ovih pojmova se NE odnosi na klimatske elemente, odnosno pokazatelje o kojima ovisi vrijeme?
Među najznačajnijim klimatskim elementima, odnosno pokazateljima koji utječu na vrijeme, ističu se temperatura i tlak zraka, vjetar, naoblaka, padaline i dr.
Kako nazivamo oblik određivanja vremena kada vrijeme opisujemo prema osobnom mišljenju?
Subjektivno određivanje vremena predstavlja naše osobno viđenje vremena. Tako na primjer nekome učeniku je lijepo vrijeme kada vani pada snijeg, dok nekome drugome učeniku je to izuzetno loše vrijeme.
Povećanjem nadmorske visine zrak postaje sve:
Povećanjem nadmorske visine, zrak se prorjeđuje jer mu se smanjuje gustoća. Najgušći je na razini mora, a na najvišim planinskim područjima Zemlje toliko je rijedak da manjak kisika onemogućuje dulji boravak ljudi.
Na koliko se sfera uobičajeno dijeli atmosfera?
Atmosfera se uobičajeno dijeli na (od površine prema svemiru): troposferu, stratosferu, mezosferu, termosferu i egzosferu.
Koji niz točno prikazuje slojeve atmosfere od najnižeg do najvišeg sloja?
Atmosfera je podijeljena na 5 sfera odijeljenih pauzama. Troposfera je najniži sloj, a zatim slijede stratosfera, mezosfera, termosfera i egozsfera.