Vrijeme

Objektivno određivanje vremena predstavlja određivanje vremena pomoću podataka prikupljenih na meteorološkim postajama, a određuju ga meteorolozi.

Državni hidrometeorološki zavod (skraćeno DHMZ) državna je ustanova koja se bavi praćenjem, predviđanjem i istraživanjem vremena i klime u Hrvatskoj.

Znanost koja se bavi predviđanjem vremena na temelju praćenja i mjerenja atmosferskih pojava naziva se meteorologija, a znanstvenici koji se njome bave nazivaju se meteorolozi.

Vremenska prognoza predstavlja predviđanje kakvo će vrijeme biti u budućnosti, a vremenska prognoza određuje se promatranjem klimatskih elemenata.

Subjektivno određivanje vremena predstavlja naše osobno viđenje vremena. Tako na primjer nekome učeniku je lijepo vrijeme kada vani pada snijeg, dok nekome drugome učeniku je to izuzetno loše vrijeme.

Znanost koja se bavi predviđanjem vremena na temelju praćenja i mjerenja atmosferskih pojava naziva se meteorologija, a znanstvenici koji se njome bave nazivaju se meteorolozi.

Atmosfera je podijeljena na 5 sfera odijeljenih pauzama. Troposfera je najniži sloj, a zatim slijede stratosfera, mezosfera, termosfera i egozsfera.

Trenutačno stanje atmosfere iznad nekoga područja naziva se vrijeme. Vrijeme obično opisujemo kao \"sunčano\", \"vedro\", \"vjetrovito\", \"snježno\" i slično.

Pokazatelji poput temperature i tlaka zraka, vjetra, naoblake, vlage u zraku i ostali pokazatelji o kojima vrijeme ovisi nazivaju se klimatski elementi.

Najniži sloj atmosfere naziva se troposfera i njena debljina varira između 10 kilometara iznad polova do 20 kilometara iznad tropskih područja i ekvatora. Usto, troposfera je najgušći dio atmosfere i u njoj se događaju vremenske promjene.

Vrijeme je trenutno stanje u atmosferi nad nekim mjestom.

Atmosfera je Zemljin zračni omotač građen od plinova gdje prevladavaju dušik (78%) i kisik (21%).

Meteorološka postaja mjesto je gdje se prikupljaju i obrađuju podaci s meteoroloških instrumenata koji nam mogu dati informacije o vremenu.

Subjektivno određivanje vremena predstavlja naše osobno viđenje vremena. Tako na primjer nekome učeniku je lijepo vrijeme kada vani pada snijeg, dok nekome drugome učeniku je to izuzetno loše vrijeme.

Danas je na Zemlji veliki broj onečišćivača atmosfere, a većina je vezana uz ljude i njihovo djelovanje. Tako na primjer industrijski pogoni, plinovi iz automobila, požari,... onečišćuju atmosferu i stvaraju ozonske rupe.

Atmosfera se uobičajeno dijeli na (od površine prema svemiru): troposferu, stratosferu, mezosferu, termosferu i egzosferu.

Povećanjem nadmorske visine, zrak se prorjeđuje jer mu se smanjuje gustoća. Najgušći je na razini mora, a na najvišim planinskim područjima Zemlje toliko je rijedak da manjak kisika onemogućuje dulji boravak ljudi.

Troposfera je najniži sloj atmosfere i sloj u kojemu ljudi žive. Troposfera nije jednake debljine, najdeblja je na ekvatoru gdje je Zemlja ispupčena, a najtanja na polovima gdje je Zemlja spljoštena.

Svakodnevno bilježeći i prateći promjene klimatskih elemenata, meteorolozi mogu predvidjeti vrijeme, odnosno dati vremensku prognozu. Među najznačajnijim klimatskim elementima, odnosno pokazateljima koji utječu na vrijeme, ističu se temperatura i tlak zraka, vjetar, naoblaka, padaline i dr.

Meteorologija je znanost koja se bavi proučavanjem vremena.

Klimatski elementi su pokazatelji o kojima ovisi vrijeme. Neki od klimatskih elemenata su: snježni pokrivač, temperatura, padaline, naoblaka, vlaga zraka,...

Meteorolog je osoba koja se bavi meteorologijom, odnosno proučavanjem vremena.

Objektivno određivanje vremena predstavlja određivanje vremena pomoću podataka prikupljenih na meteorološkim postajama, a određuju ga meteorolozi.

Meteorološka kućica je mjesto unutar meteorološke postaje u kojemu se nalaze meteorološki instrumenti. Bijele je boje i nalazi se na 2m visine (kako ne bi došlo do pretjeranog zagrijavanja kućice i kako ne bi vanjski čimbenici utjecali na pokazatelje).

Unutar meteoroloških postaja nalaze se meteorološke kućice, malene bijele kućice na 2 metra visine u kojima se nalaze meteorološki instrumenti kako bi bili u sjeni.

Zemljin zračni omotač naziva se atmosfera. Atmosfera se uobičajeno dijeli na (od površine prema svemiru): troposferu, stratosferu, mezosferu, termosferu i egzosferu.